Kulturni program posvećen muzičkoj tradiciji Budve, četvrti mediteranski događaj “Srdelada”, održan je u nedjelju, ispred Spomen-doma „Stefan Mitrov Ljubiša“.
Projekat je realizovan u saradnji sa JU Muzeji i galerije Budve, a projekat su podržali Opština Budva, Turistička organizacija opštine Budva (TOB), Unibrand Communications, Sunraf, Rockler, Talas M, Impress Budva, Spidermax, Terae taxi, Notar Rade Jovanović, porodica Dragičević i HG Budvanska rivijera.
Događaj je počeo budvanskim pjesmama koje su izvele sopran Emilija Minić i Milica Radoman na klaviru, po tonskim i notnim zapisima docenta dr Zlate Marjanović iz 2002. godine - “Zvijezdo večernja”, “Danice moja nesuđena” (prema pjevanju Marije Šumić i Ljuba Rađenovića), “Još ne sviće bjela zora” (prema pjevanju Marije i Petra Jelušića) i “Na Mogren se je sela” (prema pjevanju Marije Šumić).
Itana Lalović ispred NVO Feral istakla je da su pjesme na početku posvećene nedavno preminuloj sugrađanki Mariji Šumić, koja je bila poveznica između budvanske muzičke prošlosti i sadašnjosti, a NVO Feral se trudi da se njen glas čuje u budućnosti. Takođe, Lalović je publici predstavila program i učesnike: „Srdelu nikada nismo posmatrali kao prehrambenu namirnicu ili jednu od brojnih vrsta ribe koju mozemo naći u budvanskom akcatorijumu. Ona je za nas uvijek bila simbol kulturne istorije našeg grada. Kao glavni ili sporedni junak prisutna je u pričama, jelovnicima, receptima, ali i brojnim nezapisanim događajima koji svjedoče o životu, svakodnevnici, navikama i kreativnosti Budvana koji su nekada hodali ulicama Starog grada. Ove godine, tokom pripreme kulturnog programa za Srdeladu kontaktirali smo Zlatu Marjanović koja se godinama posvećeno bavi istraživanjem muzičke i kulturne tradicije našeg kraja. Iako smo od nje na samom početku očekivali savjet, ona se velikodušno i sa puno posvećenosti i ljubavi sa kojim pristupa svom pozivu, priključila kreiranju koncepta programa, i večeras je na veliku našu radost sa nama. Ovo veče je idealna prilika za predstavljanje Zlatine knjige ‘Koralj’ca srebrom zakovana - Poj od Budve i Ljute’ prema rukopisu Mijata Sabljara iz 1854. godine u kojoj ona otkriva nove obrise muzičke tradicije Budve. Ovu dragocjenu knjigu je izdala JU “Muzeji i galerije Budve” koja je Feralu partner u organizaciji ovog događaja. Ovo predstavljanje knjige neće biti uobičajno, već ce biti ilustrovano notama iz budvanske prošlosti koje će nam izvoditi Milica Radoman na klaviru i sopran Emilija Minić. Pored njih recitacije i pjesme će Vam donijeti i mladi glumci iz škole glume Jovane Todorović i klapa ‘Primorkinje’, a budvanske igre FA ‘Nikola Đurković’. Posebna kosmička koincidencija je što je večeras u spomen domu ‘Stefan Mitrov Ljubiša’ postavljena izložba fotografija iz kolekcije Anta Urbana, kojom je NVO Feral započeo svoju budvansku misliju“.
Mr Lucija Đurašković govorila je o knjizi “Koralj’ca srebrom zakovana - Poj od Budve i Ljute” prema rukopisu Mijata Sabljara iz 1854. godine.
„U ovoj knjizi autorka je isplela narativnu nit oko rukopisa naslovljenog Pjesme i drugi napisi iz Budve (1854), koji je do 1949. čuvan u Matici hrvatskoj, a danas u arhivi Odsjeka za etnologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, kojoj ovom prilikom izražavamo zahvalnost na dozvoli za istraživanje i objavljivanje. Zahvaljujući minucioznom istraživačkom poduhvatu, utemeljenom u iščitavanju i analizi brojnih izvora i literature, a naročito na temelju komparacija rukopisne građe s drugim objavljenim primjerima, dr Marjanović je nedvosmisleno zaključila ko je zapravo taj nepoznati zapisivač. Njegovo ime i prezime otkriva već u podnaslovu knjige, a potom i do detalja pripovijeda o kompleksnoj ličnosti Mijata Sabljara (1790-1865) iz Dubice na Uni. U pitanju je čovjek brojnih interesovanja, po činu major austrijske vojske, čiji je život u zrelim godinama obilježen putovanjima po jadranskom priobalju i zaleđu, terenskim etnografskim radom, sakupljanjima najrazličitijih pokretnih starina (prirodni ostaci, arheološki nalazi, pisani izvori...), te bilježenjem raznih osobenosti ovoga kraja, sa kojima se na putu susretao“, istakla je Đurašković.
Tina Braić Ugrinić je govorila o svojoj saradnji sa dr Marjanović i njenom načinu rada, nakon čega je sama autorka publiku povela na putovanje kroz muzičku prošlost Budve, koje je bilo oslikano recitacijama mladih glumaca, pjesmom klape “Primorkinje” i igrom folklornog ansmbla, u kom je brojna publika uživala.
Programa je zaključen sa dvije kompozicije italijanske kamerne muzike u izvođenju Emilije Minić i Milice Radoman.
Bonus video:
