Međunarodni podgorički sajam knjiga i obrazovanja

Karnevalizovana književnost, muški princip, žena pisac

Predstavljen prvi roman Tatjane Đurišić Bečanović "Opus dei"

8489 pregleda 3 komentar(a)
Sa promocije romana "Opus dei", Foto: Luka Zeković
Sa promocije romana "Opus dei", Foto: Luka Zeković

Izreka da "o knjizi ne treba suditi po koricama" u slučaju romana "Opus dei" djeluje kao netačna, jer već prvim pogledom na naslovnu stranu i naziv "Opus dei", te potpis "Tatjana Dunjina" čitalac biva uvučen u univerzum slojevitog, višeznačnog, simboličnog, a prije svega bogatog djela koje odiše punoćom i snagom.

U pitanju je roman prvijenac prof. dr Tatjane Đurišić Bečanović, koji je večeras predstavljen na 15. Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja koji se održava u garaži Tržnog centra Delta city.

Kada bi pitali o čemu ovo djelo govori, te koja je njegova poruka bilo bi nemoguće pružiti samo jedan odgovor.

Na Jesenjem sajmu knjiga "Anderva book", istaknuto je da je ovo roman o muškom arhetipskom principu univerzuma, ali i o Bogu (ili bogovima), čovjeku, vođi ili gospodaru, svijetu, životu, vremenu, religiji, mitu i mitskom, te, na fonu, i o kulturi i kulturološkom, a neminovno i o slobodi, o traženju ili osvajanju slobode kroz samoga sebe, kroz istinu i kroz vrijeme.

Tatjana Bečanović promocija
foto: Luka Zeković

I kao takav, sa svim svojim nivoima, djelo "Opus dei" već se izdvaja na crnogorskoj književnoj sceni. Svakako, čitanja, tumačenja i doimanja su različita, subjektivna i otvorena, baš poput istine za kojom se nedostižno traga.

"Ja bih vam rekla da je ovo roman o ljepoti, ali u onom svom dubinskom smislu. Dakle, o ljepoti koja se bori protiv svijeta i koja mijenja svijet i prilagođava ga sebi. Svijet ne trpi ljepotu, nažalost, mislim da je to i autorka dobro osjetila na svojoj koži, ne trpi ni etiku ni estetiku. Prof. Bečanović u ovom tekstu se usuđuje da se poigra sa svim onim ustaljenim poimanjima i estetike i erotike", kazala je mr Ksenija Rakočević.

Rakočević je dodala da je tekst komplikovan za čitanje zbog svoje kompleksnosti i punoće na svim nivoima koje jedno književno djelo nosi, a prvenstveno zbo snažne simbolike, specifične naracije, ali i upotrebe humora, erotike, dijaloga, mitologije, filozofije, religije... U svemu tome, primijetila je ona, Bečanović suptilno pruža čitaocu smjernice u tom procesu.

"Opus dei' je nastajao jako dugo. Jeste ovo zahtjevan tekst; ovo nije štivo koje ćete čitati na plaži ili pred spavanje, ali je opremljen instrumentima koji će vam omoguiti lakše čitanje. Ako dozvolite tekstu da vas lagano uvede u samoga sebe vi ćete povezati osnovne narativne instance. Ja sam naratološki htjela da riješim osnovni problem, a to je ko i kako pripovijeda roman", rekla je Đurišić Bečanović.

Tatjana Bečanović promocija
foto: Luka Zeković

Direktorica Narodne biblioteke “Njegoš” iz Nikšića, mr Bojana Obradović, istakla je da je ovo nastavak velike književnosti koju je pisao Miodrag Bulatović, a objasnio Mihael Bahtin.

"Ona je prosto autorka koja je nezainteresovana za ravnine i ujednačenost. Ono što možda najbolje objašnjava kako čitati ovaj tekst i daje uputstvo na početku je upravo Bahtinov citat, a to je: Mitovima i bogovima mora se zadati udarac koji bi ih primorao da konačno umru...", kazala je Obradović i dodala:

"Karnevalizovana književnost, a muški princip i žena pisac! Roman ‘Opus dei’ Tatjane Dunjine ukida sve aksiološki povlašćene teme, vrši prevrednovanje svih vrijednosti na način da je rezultat jedno novo čitanje i istorije, i mita i religije, a u cilju kritike. Roman Tatjanje Dunjine ukida čak i običaj autorskog potpisa u vidu imena i prezimena ispod naslova. A kao što znamo: 'Nomen est omen', pa je i ovo znak, odmah na početku", kazala je Obradović.

Bečanović se našalila se da joj je u životu nedostajala još samo "funkcija" pisca i objasnila da se bavila velikim temama muškog univerzuma u prvoj od tri knjige koje čine trilogiju koju otvara svojim prvim romanom. Planira da drugi dio predstavi ženski princip univerzuma, a treći je zamišljen kao posljednji prorok.

Tatjana Bečanović promocija
foto: Luka Zeković

"Ovo nije knjiga o smrti, iako je smrt veoma važna, već je ovo knjiga o životu", kazala je autorka i otkrila da bi voljela da što više ljudi pročita njeno djelo i da "čovjek mora sebe da voli ovakvog kakav jeste, kakav god bio".

Ksenija Rakočević zaključila je da ova knjiga "pokušava i uspijeva da nas ubijedi i da nam dokaže da je neophodno boriti se protiv trivijalnosti":

"Osnovna vrijednost ovo teksta je da se bori protiv ljepljivog i lakog doživljaja i poimanja umjetnosti. Umjetnost se ne stvara da bismo je mi preletjeli i ostali na tome. Dakle, velika umjetnost je rijetka i teška, ali velika umjetnost upravo zbog toga što je rijetka i teška, opstaje, živi i traje. Ja sam sigurna da će ovaj tekst opstati, živjeti i trajati", poručila je Rakočević i istakla da, da ju je neko pitao kako će izgledati prvi roman Tatjane Đurišić Bečanović rekla bi: "Upravo ovako".

Tatjana Bečanović promocija
foto: Luka Zeković

Drugi dan Sajma knjiga i obrazovanja započeo je promocijom Gimnazije „Slobodan Škerović“ iz Podgorice.

V.d. direktora Biljana Vučurović govorila je o istoriji škole, uspjesima učenika, takmičenjima, partnerima, a u okviru promocije predstavljeni su i posebni projekti koje će posjetioci Sajma knjiga tokom trajanja manifestacije moći da pogledaju na štandu škole.

"Posebno bih izdvojila projekte naših učenika koji se mogu pogledati na našem štandu. Tu je, prije svega, ’Alisa u gimnaziji čuda’, projekat na kome su učenici dugo radili. Veliku pažnju posvetili smo i saradnji sa Resursnim centrom, čiji je proizvod projekat Daisy, koji je namijenjen slabovidoj djeci. Takođe, na Sajmu će posjetioci moći da pogledaju i dio književnog opusa učenika Gimnazije“, najavila je Biljana Vučurović.

Promocija je nastavljena predstavljanjem Matematičke i Sportske gimnazije, a o svojim iskustvima govorili su i učenici.

Pjesnik Marko Tomaš je takođe bio gost drugog dana 15 međunarodnog Sajma knjiga i obrazovanja. Razgovor, koji je sa piscem vodila Ksenija Rakočević, započeo je spominjanjem njegove nove zbirke pjesama „Skratimo priču za glavu“, objavljene u izdanju izdavačke kuće L.O.M.

Tomaš je na početku razgovora kratko objasnio naslov svoje zbirke.

"Ideja je proistekla iz želje da se upoznamo, da skratimo priču, da se svedemo na ono sto stvarno jesmo“, kazao je on.

Na pitanje otkuda kod njega tolika opčinjenost putovanjima, Tomaš je kazao: "Ja cijeli život putujem, dijete sam vojnog lica, stalno smo se selili i iz djetinjstva mi je ostala ta forma dolaženja i odlaženja. Zato su mi putovanja toliko važna. Shvatio sam da u životu ne želim da se prilagođavam i otuda to“.

On je publici na Sajmu knjiga pročitao je svoje pjesme „2020“, nakon koje je kazao da ga je pandemija „oslobodila, a ne zarobila“, „Bog ne zalazi u moju mahalu“ i „Najplavlje oči“. Prije dvije godine objavio je roman „Nemoj me buditi“. Susret sa prozom bio mu je zanimljiv.

"Pjesništvo i proza ustvari su dio iste priče. Susret sa prozom svakako je bio zanimljiv. I ne shvatam ovo- zašto treba da napišeš 15 zbirki poezije i da te niko ne zna, a napišeš roman i svi te odmah prepoznaju“, istakao je Tomaš.

Konstatacija Ksenije Rakočević da je voda veoma zastupljena u poeziji Marka Tomaša, podsjetila ga je na rijeku Neretvu.

"Neretva je jako čudna rijeka. Samo dođeš, sjediš i gledaš kako prolazi vrijeme i voda. Mogli bismo mnogo više da naučimo od rijeka. Voda prolazi kao zivot što prolazi“, kaže Tomaš.

Preporučujemo za Vas