„Putevima beskraja” do interkulturalnog povezivanja

Nikšićanka Marijana Terić, prvi doktor iz oblasti fantastičke književnosti u Crnoj Gori, pred Novu godinu je objavila monografiju - studiju koja tretira fantastiku u djelima najznačajnijih jugoslovenskih pisaca druge polovine 20. vijeka

3360 pregleda 144 reakcija 0 komentar(a)
Foto: Svetlana Mandić
Foto: Svetlana Mandić

”Kad pišem, ne razlikujem fantaziju od života niti stvarnost od mašte”, govorio je Miodrag Bulatović.

Nije onda ni čudo što je fantastika za teoretičare književnosti uvijek bila izazovna, često neuhvatljiva, što su samo rijetki uspijevali da opstanu na tom putu i da književnu fantastiku približe čitaocima. Jedna od tih rijetkih je Nikšićanka Marijana Terić, prvi doktor iz oblasti fantastičke književnosti u Crnoj Gori, koja je pred Novu godinu objavila monografiju “Putevima beskraja - Recepcija jugoslovenske fantastičke proze”, studiju koja tretira fantastiku u djelima najznačajnijih jugoslovenskih pisaca druge polovine 20. vijeka.

Monografija, kojom Terić zaokružuje decencijski rad na izučavanju fantastičke literature, nastala je kao prerađena doktorska disertacija odbranjena na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu “Recepcija fantastike u jugoslovenskim književnostima (1945-1990)”.

Knjiga osvjetljava fenomen fantastike u književnostima na prostoru bivše Jugoslavije, definiše različite pristupe proučavanju fantastike, ukazuje na njene različite tipove, recepciju fantastičkog diskursa u jugoslovenskim književnostima, a potom daje analizu reprezentativnih proznih ostvarenja u svakoj od nacionalnih književnosti. Budući da je rukopis monografije ocijenjen kao nezaobilazan u proučavanju jugoslovenskih književnosti druge polovine XX veka, kao i u promišljanju našeg ukupnog literarnog i teorijskog nasljeđa, njen značaj jeste u popularizaciji fantastike u okviru savremene crnogorske kulture”, kazala je Terić za “Vijesti”.

Putevima beskraja - Recepcija jugoslovenske fantastičke proze, Monografija, Marijana Terić
foto: Svetlana Mandić

Objavila je dvije monografije (Unutrašnja strana vremena, Književne opservacije), autor je oko 50 naučnih i stručnih radova i učesnik skoro 15 naučnih konferencija u regionu i inostranstvu.

”Crnogorska književno-kulturna javnost prvi put dobija jedinstvenu cjelovitu studiju iz oblasti fantastičke književnosti, čime se otvara prostor za razvoj kritičke misli, pokretanje časopisa književne fantastike, promociju crnogorskih stvaralaca čije je usmjerenje u ovoj vrsti literature, ali i važnoj interkulturalnoj saradnji sa kulturno-umjetničkim događajima, promocijama, festivalima fantastike u zemljama regiona, ali i šire”, ističe autorka.

Fantastičari sa prostora bivše Jugoslavije odigrali su, kako je u radu napisala, važnu ulogu kao književno-istorijska pojava.

”Otvorili su put postmodernističkim strujanjima zbog čega se njihova fantastička kratka proza smatra pretečom postmodernističkih književnih koncepcija. Djelovanjem mladih pisaca i njihovom potrebom o uključivanju čitaoca u proces tumačenja teksta, fantastička literatura dostigla je svoj najveći procvat”, zapisala je Terić u “Putevima beskraja” i otvorila “knjigu neba” kako bi čitaoci “čitali smisao vjekova” (Drago Kekanović).

Knjiga “Putevima beskraja”, prema riječima autorke, stvara uslove za “okupljanje zainteresovanih čitalaca i budućih mladih stvaralaca da se kroz svijet fantastičke proze, kao izuzetno popularnog fenomena u evropskoj i svjetskoj literarnoj produkciji, upoznaju i sa najznačajnim filmskim ostvarenjima ovako kompleksnog žanrovskog modela”.

”Time Crna Gora može postati prepoznatljivo tle i otvara mogućnost interkulturalnog povezivanja sa najznačajnijim evropskim zajednicama fantasy i science-fiction proze”, kazala je Terić.

I prof. dr Zoran Živković, jedan od recenzenata, ističe da će knjiga Marijane Terić savremenu crnogorsku nauku o književnosti približiti avangardnim evropskim kulturnim tokovima.

”Autorka se latila hvale vrednog poduhvata da osvetli jedno još nedovoljno proučeno područje kulture na ovim prostorima iz druge polovine dvadesetog veka - stasavanje fantastičke proze. Tek je u naše vreme postalo belodano da se na tom polju u pomenutom razdoblju odigrala svojevrsna revolucija - jedna književna vrsta uznapredovala je od marginalnog paraliterarnog žanra do matice visoke književnosti. Marijana Terić izvrsno je uočila i predočila ovo sazrevanje fantastike uopšte, a napose naučne fantastike, kojima danas više niko u akademskom svetu ne poriče samosvojnu vrednost”, zapisao je Živković i dodao da vrijednost knjige povećava to što je u mnogo čemu pionirska, i što u crnogorskim i u balkanskim okvirima ovakve kapitalne studije nipošto nijesu česte”.

Prof. dr Željko Milanović, drugi recenzent knjige koju je autorka objavila uz podršku Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, zapisao je da je tema monografije naučno relevantna i recentna, formulisana jasno i precizno.

”Monografija ‘Putevima beskraja’ sadrži pažljivo izabran predmet istraživanja, jasno definisane ciljeve i birani metodološki pristup. Rezultati istraživanja su faktografski tačni, prezentovani jasno i razumljivo, akademskim stilom, gramatički i pravopisno korektnim jezikom. Sva poglavlja monografije su zasnovana na relevantnim i aktuelnim referencama i pokazuju opsežnost i temeljnost poznavanja rezultata prethodnih istraživanja bliskih tema”, riječi su Milanovića.

”Stvarnost je pokazala koliko može biti fantastična”, zapisao je Irfan Horozović, a Marijana Terić u “Putevima beskraja” koliko je fantastika neodvojivi dio gotovo svakog književnog djela.

Bonus video: