Izložba “Povezani pejzaži” crnogorske umjetnice Irene Lagator Pejović biće otvorena u četvrtak, 24. marta, u Podgorici, u Dvorcu Petrovića na Kruševcu u 18 časova.
Izložba nastaje kao plod saradnje Fondacije “Petrović Njegoš” i Centra savremene umjetnosti Crne Gore, odnosno Laboratorijom kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja. Kustoskinja izložbe je istoričarka umjetnosti, istraživač i kustoskinja poljskog porijekla koja živi i radi u Njemačkoj, Karolina Majevska-Guede.
Postavku će otvoriti princ Nikola Petrović Njegoš i Marina Čelebić, jedna od kustoskinja kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja.
Izložba “Povezani pejzaži” okarakterisana je kao istraživačka, a propituje zajedničko sjećanje i moguću budućnost utopije mirne koegzistencije koju je zagovarao Pokret nesvrstanih, materijalizovanu, između ostalih, u umjetničkoj zbirci nekadašnje Galerije nesvrstanih zemalja “Josip Broz Tito” u Podgorici, navodi se u opisu postavke.
”Ova postavka aktivira ideju simbiotičkog življenja kroz konceptualni i performativni angažman s kolekcijom umjetnosti nesvrstanih zemalja. Izložba nudi utjelovljeni pogled na nasljeđe pokreta nesvrstanih i njegove dekolonijalne prakse, kao i njegovo proširenje kroz umjetnički angažman s predmetima, idejama, prekinutim razvojem i okolnom prirodom navedene kolekcije”, piše u najavi.
Izložba se sastoji od dvije cjeline, intervencije na stazi u parku i postavke od tri rada u prostoru Fondacije. Postavka će biti dostupna za javnost do kraja aprila, dok će trajanje intervencija u parku biti do desetog septembra.
”U svojoj video instalaciji ‘Povezani pejzaži’, Irena Lagator Pejović fokusira se na aktiviranje nasljeđa kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja, iz svoje osobne utjelovljene perspektive. Umjetnica predlaže reimaginaciju ove zbirke kroz praksu povezivanja, odupirući se nostalgičnoj i povijesnoj perspektivi”, piše kustoskinja i dodaje:
”U seriji malih i intimnih slika ‘Vazduh kojeg dijelimo’, umjetnica stvara poetske krajolike konstruisane ponavljanjem hemijskog simbola ugljenika (C), kombinujući različite modele reprezentacije prirodnog svijeta. U seriji crteža već postoji osjećaj protoka, kao i u procesno orjentisanom radu ‘Simbiotička kolekcija’, umjetnica ističe taksonomiju kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja i proširuje je uključenjem naziva živih organizama, drveća i biljaka iz parka koji okružuje instituciju. Ovim radikalnim gestom autorka nam skreće pažnju na materijalnost sakupljenih predmeta i konceptualno i izvedbeno ih povezuje s prirodnim okruženjem. ‘Simbiotička kolekcija’ ima za cilj zajedničko postavljanje i označavanje na betonskoj stazi imena biljaka iz parka i predmeta iz navedene kolekcije. Ovaj rad će se odvijati u saradnji sa raznolikom domaćom publikom tokom tri radionice organizovane u Kruševačkom parku u proljeće, ljeto i jesen, a u saradnji sa Laboratorijom kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja”...
Zajedno s umjetnicom, publika će učiti, odučavati se, izvoditi i ponovo zamisliti potencijalnu budućnost nasljeđa kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja.
”Nekoliko skulptura koje su nastale tokom umjetničkih rezidencija u Galeriji ‘Josip Broz Tito’ 80-ih, u stalnoj su postavci u okolnom parku. To me je potaklo da istražim potencijale i poetiku tog mjesta. Ako skulpture ove zbirke i biljke u parku posmatramo kao sadržaj samog parka, onda ne možemo zanemariti relacije i potencijale koje ti sadržaji međusobno proizvode... Moje istraživanje usmjereno je i na procese simbiotičkog življenja između biljaka u parku kako bi pokazalo različite mogućnosti suživota i njihovu sposobnost prilagođavanja životnim uslovima. Inicirala sam proces pronalaženja, brojanja, mjerenja i popisivanja imena svih vrsta biljaka koje su prisutne u parku - dendrofloru - u namjeri da skrenem pažnju publike na značaj činjenica koje su prisutne u našoj neposrednoj blizini. Preplićući i kombinujući ih sa imenima umjetnica/ka, naslovima i dimenzijama umjetničkih djela iz navedene zbirke (sakupljenih iz dostupne javne dokumentacije i istraživanjem u Nacionalnoj biblioteci Crne Gore), sastavljam novu listu vizualizacije, imaginacije i invencije novih modela zajedništva i međusobne povezanosti”, poručuje Lagator Pejović.
Bonus video:
