Squatting Slavs in Tracksuits (Čučeći Sloveni u trenerkama) je FB stranica - koja ima, valja odmah naglasiti, skoro 1.300.000 pratilaca - i koja se bavi eksploatacijom, odnosno ismijavanjem arhetipskih momenata i situacija iz života časnih naroda slavjanskih.
Ako zavirimo pod haubu SSiT - odmah ćemo primijetiti da su pratioci dobrim dijelom Sloveni - a ostatak uglavnom čine pripadnici ostalih časnih naroda (Rumuni, Mađari, Moldavci), kojima nijesu strana iskustva života u jednopartijskim sistemima - ili pak iskustva života u hibridnim režimima (s više ili manje demokratije, odnosno autokratije) i totalitarnim režimima - a da se primijetiti i da nekima nijesu strana iskustva života na famoznom Zapadu.
Službeni jezik SSiT je, podrazumijeva se - internacionalni engleski - a suština je u duhovitoj interpretaciji stereotipa o slovenskim narodima - najbrojnijoj, vele, entničko-lingvističkoj grupi naroda u Evropi - s tim da se nerijetko stiče dojam da su mimovi gospode koja stoji iza SSiT prilagođeni ukusu pripadnika tzv. zapadnog kulturnog kruga. Stereotipi koje pomenuh - nijesu nužno ni pozitivni, ni negativni, ali jesu istiniti - i lako su čitljivi (barem meni) - a nerijetko su i vrlo intrigantni.
I sve je teklo glatko dok se na SSiT nije pojavila fotografija (koju prilažem). Imamo, dakle, detalj jednog od nebodera u Bloku 5, u Podgorici - i to baš taj karakteristični, četvoroetažni konzolni istak širine šest metara (jedan raspon) i iste dužine (najvjerovatnije) - koji je često na meti putnika namjernika sklonih fotografisanju PG arhitekture. Bitan je to detalj, moramo priznati - i baš je karakterističan za naš Blok 5 - u koji se svi kunemo.
Što je ovdje smiješno? Šmiješno je to što oni koji ne znaju ništa o Bloku 5 - i koji sude isključivo na osnovu te jedne fotografije - lako mogu zaključiti da je ovdje riječ o (nelegalno) dograđenom istaku - o istaku koji je u jednom trenutku prilijepljen (bukvalno) na originalnu strukturu - prilijepljen na divlje, što bi se reklo - čemu smo vrlo skloni - kao Slavenstva drevnoga čest (Rod prastari svi smo, a Goti mi nismo...).
OK, što je ovdje MENI smiješno? Ne bih rekao mi je išta smiješno - nije mi smiješan taj istak - prije će biti da me intrigira. Možda se, u to ime, čak i zaletim do podgoričke podružnice Državnog arhiva i potražim osnove tipskog nebodera u Bloku 5. Ne bih izlazio sa bilo kakvim konačnim stavovima prije nego što ovjerim te osnove - prije nego li proniknem u karakter tih vrlo karakterističnih istaka.
Taj (formalni) potez vjerovatno ima veze sa programskim imperativom da se u okviru strukture blokopetičkog nebodera pojavi nekoliko tipova stanova - minimum tri tipa, recimo - što je podrazumijevalo i stanoviti procenat velikih (najvećih) stanova - sa dvije spavaće sobe i radnom (protočnom) polusobom - koja je posljedica činjenice da se išlo ka tzv. kružnoj vezi - ali nije bilo lako zakucati kružnu vezu u rasteru od šest metara. Kako bilo, veliki stanovi su, kladio bih se za sve pare, formirani upravo na etažama gdje se pojavljuju ti istaci...
Moraću, vidim lijepo, prošetati malo do PG Arhiva...
A do tada...
***
OK, ne rekoh vam da je davne 2012. godine u Hrvatskom saboru donešen Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Sukladno pomenutom Zakonu, koncem davne 2013. godine je upisana u Glavnu knjigu Sudskog registra Trgovačkog suda u Zagrebu - pod matičnim brojem tim-i-tim, sa sjedištem na adresi toj-i-toj - Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada (AZONIZ).
AZONIZ je, veli, “osnovana u svrhu obavljanja praćenja i ubrzanja procesa ozakonjenja zgrada, te postizanja ravnomjerne opterećenosti nadležnih upravnih tijela”. AZONIZ je započela s radom 1. februara (veljače) naredne, 2014. godine - i radila je punom parom sve do 1. jula (srpnja) 2019. godine, kada prestaje sa radom - sukladno Odluci koju je Vlada Republike Hrvatske donijela 2. avgusta (kolovoza) 2018. godine - odnosno Zakonu o izmjenama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, kojega su zastupnici u Hrvatskom saboru izglasali na sjednici održanoj 25. januara (siječnja) 2019. godine.
U periodu u kojem je djelovala, AZONIZ je od nadležnih upravnih odjela županija i gradova - preuzela 145.000 zahtjeva (od 880.000) i ukupno donijela 113.000 rješenja, inkasirajući pritom oko 30 miliona eura.
Na stranu to što fraza “ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada” priziva uspomene na družinu okupljenu oko Broja 1 (Alan Ford) - u bratskoj nam Republici Hrvatskoj se (ipak) ulažu stanoviti napori u pravcu uvođenja nekakvog reda u oblasti građenja - i to u kontinuitetu - al’ divljoj gradnji stati nogom za vrat nije lako. Trenutno je - vjerovali ili ne - Istarska županija posebno na udaru. U Istri postoji nekoliko izrazito neuralgičnih tačaka. Nije značajno bolje stanje ni u Dalmaciji - uski prostor uz obalu mora sinjega je konstantno na udaru - a nije bolje ni u Zagrebu.
Problem divlje gradnje je recidiv prošlosti, što bi se reklo - a korijeni te izrazito nagativne pojave su u šezdesetim godinama prošlog vijeka - kada je pojačan priliv stanovništva iz ruralnih oblasti u gradove - što je bilo pitanje na koje jugoslovenska građevinska operativa nikada nije imala adekvatan odgovor - tako da su ljudi morali da se snalaze, kako su znali i umjeli. Negdje u to vrijeme počinje i osjetniji priliv turista - stranih i domaćih - u mjesta duž jadranske obale - što je rezultiralo rapidnim uvećavanjem smještajnih kapaciteta u tzv. privatnom sektoru.
Kakvo je stanje u bratskoj nam Republici Srbiji? Ne postoji zvaničan podatak o broju nelegalnih objekata na teritoriji Srbije. Špekuliše se o čak 5 miliona objekata. U Bazi nezakonito izgrađenih objekata, koju vodi Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, evidentirano je preko dva miliona objekata. Ključni podsticaj legalizaciji je stopiranje prodaje nekretnina koje nijesu legalizovane ili su u procesu legalizacije - što znači da su notari od novembra 2018. godine u obavezi da ne ovjeravaju kupoprodajne ugovore koji se odnose na nelegalne objekte.
Nelegalna gradnja je univerzalni problem. Nelegalno se gradi na svih pet kontinenata - a procjenjuje se da u nelegalnim objektima podignutim na teritoriji Evrope danas živi 50 miliona ljudi.
A kakvo je stanje u CG?
Ne pitajte, bolje...
Bonus video:
