Crnogorski paviljon na 59. Bijenalu umjetnosti u Veneciji biće neobičan i drugačiji, a upravo zbog toga biće i upečatljiv i svima će se dopasti, kazala je “Vijestima” direktorica Centra savremene umjetnosti Crne Gore (CSU) Jelena Božović nakon jučerašnje konferencije za medije koja je održana u Dvorcu Petrovića u Podgorici a kojoj je dio tima prisustvovao onlajn, putem zum platforme.
Tom prilikom najavljeno je otvaranje paviljona 21. april u 18.30 časova, a Crnu Goru će predstavljati umjetnici i umjetnice: Dante Buu, Darko Vučković, Ivan Šuković, Lidija Delić, Jelena Tomašević, a dio postavke čine i radovi iz kolekcije umjetnosti Pokreta nesvrstanih Zuzane Halupove, Renea Portokarera, nepoznatog autora iz Iraka, kao i video zapis o skulpturi umjetnika Bernarda Matemere. Organizator i izvršni producent je CSU, dok je pokrovitelj Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS).
Umjetnički koncept paviljona djelo je kuratorke Natalije Vujošević koju je MPNKS ranije imenovalo na tu poziciju. Ona se novinarima obratila onlajn iz Venecije gdje, kazala je, teku finalne pripreme za izložbu koja predstavlja Crnu Goru na ovogodišnjem Bijenalu pod nazivom “Umijeće držanja za ruke/Dok se probijamo kroz sedimentni oblak”.
O konceptu postavke
Na pitanje “Vijesti” po kom osnovu je Vujoševićeva konceptu dodala i djela iz kolekcije Pokreta nesvrstanih nakon što je na osnovu javnog konkursa odabrala umjetnike koji će se predstaviti na Bijenalu, Božović je rekla da “nijesu imenovani novi umjetnici, već je samo dopunjen koncept”.
”U pitanju je kustoski koncept za Bijenale u okviru kojeg je sve dozvoljeno i sve moguće. Konceptu nijesu naknadno dodati ljudi koji su aplicirali, već je u pitanju dopuna kustoskog koncepta koja nema veze sa ljudima fizički. Naveli smo djela koja su dodata u koncept izložbe, a u koncept se (CSU) ne miješamo. Naravno da niko ne kontroliše kustoski koncept. Kada ministarstvo imenuje kustosa on dobija totalnu autonomiju da sa svojim konceptom radi šta hoće, sve drugo bi bila cenzura, a to nije nešto u šta se mi upuštamo. Dakle, kada je kustoski koncept u pitanju možete da uradite šta god poželite”...
Vujošević je obrazložila svoj koncept i odluku da odabranim umjetnicima doda i djela “Nesvrstanih”.
”Nesvrstani nijesu dodati konceptu, već su dio koncepta koji sam sklopila nakon što sam odabrala određene radove na otvorenom konkursu. Razmišljajući o temi Bijenala i onome što mi danas predstavljamo, u skladu sa mojim interesovanjima što se tiče kustoske prakse koja su uvijek otvoren, odlučila sam se da predstavim multitemporalnu izložbu. Prije svega, veliki problem kada pričamo o Crnoj Gori jeste kako ono što je iznutra predstaviti vani, a da izbjegnemo neke površne reprezentacije koje na neki način mogu da opravdaju ili relativizuju veoma problematične uslove i načine na koje kultura ovdje proizvodi djela ili, prije svega, jedne višedecenijski jako loše uslove za rad. Zato ne mogu reći da ovi umjetnici koje sam ja odabrala na konkursu zapravo predstavljaju Crnu Goru ili da je Crna Gora ili bilo šta u sistemu Crne Gore zaslužno za njihov rad i napredak, već su to ljudi koji su na neki način izbjegnuti, usamljeni umjetnici koji se u potpunosti oslanjaju na svoje snage, svoja istraživanja, komunikacije, veze i mimo tog vrlo lošeg i problematičnog sistema, oni zapravo stvaraju”, rekla je ona i zatim se osvrnula na djele iz kolekcije Pokreta nesvrstanih kojima upotpunjuje postavku:
”Kolekcija umjetnosti Pokreta nesvrstanih zemalja koju mi imamo od 1984. godine jedna je čudesna kolekcija nastala u vrlo tenzičnom istorijskom trenutku, a koja je društveno zapostavljena i zaboravljena, iako možemo sigurno reći da ni poslije 30 godina ništa bolje i vrednije od te kolekcije zapravo u Crnoj Gori nije nastalo. To govori o društvu i svemu onome što se desilo u Crnoj Gori poslije raspada Jugoslavije. Baš zbog tog problematičnog pristupa - šta mi to predstavljamo iznutra vani - da bismo izbjegli relativizaciju jedne vrlo loše situacije koju živimo, odlučila da predstavim ono što je ispod i iznad. Ispod je jedna zakopana i zaboravljena kolekcija, zaboravljena od društva, ali brižljivo čuvana od stručnog i posvećenog tima kustoskinja u CSU koja je zapravo emitovala jednu veliku utopiju vizije budućeg svijeta koja je danas zatvorena u CSU. Tako kao jedna dogledna kolekcija angažovano predstavlja mnogo veći svijet od onog koji ju je progutao. Ono što bih rekla da se na ovoj izložbi nalazi iznad su umjetnici koji lete iznad ovog prostora čekajući možda neke bolje uslove i ostvarujući nadu da se u jednoj pustinji, kao što je Crna Gora danas, može spasiti stara i rađati nova umjetnost i vizija. Ova izložba zapravo predstavlja most između nada nove generacije i onoga što je bilo utopija prošlosti. Na taj način gradimo naučnofantastičnu priču...”, predstavila je Vujoševićeva zamišljeni koncept.
Glavnu temu Bijenala “Mlijeko od snova” odredila je kustoskinja Ćećilija Alemani, a kako podteme koje Vujošević otvara korespondiraju sa izložbom i šta je njihov cilj, Vujoševićeva je već objasnila. Božovićeva kaže da će najbolji odgovor na svako pitanje biti sama postavka u Veneciji, u prostoru istorijskog zdanja Palaco Malipiero i dodala da je Vujoševićeva osmislila veoma dobar dizajn izložbe u koji su uključeni i audio gajdovi (vodiči).
Crnogorski paviljon će biti sniman, objavljivan na društvenim mrežama, poslat medijima, a u januaru 2023. godine, nakon što se zatvori Bijenale, kompletna postavka će biti predstavljena i u Dvorcu Petrovića. Proširenje koncepta postavke nije uvećalo dosadašnje troškove produkcije, istakla je Jelena Božović i kazala da je do juče na Bijenale utrošeno oko 50.000 eura, a izvijesno je i da će ta suma biti veća.
Predstavljeni umjetnici svaki na svoj način, kazala je Vujoševićeva, stvaraju svoj svijet u serijama, posvećeno radeći na umjetničkim djelima koja predstavljaju produžetak njihovog tijela i svijet.
”Naša izložba govori o potencijalima i mogućnostima građenja novih veza i solidarnosti između multigeneracijskih i multitemporalnih potencijala koje možemo naći na ovoj izložbi, preplićući se zajedno u jednu interesantnu priču koju će mnogi moći da vide ukoliko posjete paviljon u Veneciji, a i kasnije u CSU”, najavila je Vujošević.
Teme od globalnog značaja
Putem zum platforme novinarima su se obratili i umjetnici. Ivan Šuković je istakao da mu je drago što je kustoskinja Vujošević u projektu koji on potpisuje zajedno sa Lidijom Delić, prepoznala korespondenciju sa zadatom temom, i u okviru Bijenala i u okviru one koju je Vujoševićeva zadala.
”To je tema koja, po mom mišljenju, u ovom trenutku dobija jedan globalni značaj samim tim što se ovim nazivom implicira kolektivizam i bliskost koji su, kao što sami znate, posljednjih godina bili suspendovani, a potom i u potpunosti nestali. Stoga, po mom mišljenju, ova izložba može da se tumači kao mjesto susreta u kojem će naše različitosti unaprijed biti okarakterisane kao dodatne vrijednosti. Svaki od ovih projekata može da ima neke različite okvire i planove, ali unutar samog koncepta i polazišta ima sličnu namjeru. Vjerujem da ćemo ovom izložbom opravdati ono što treba i da će publika svakom predstavljenom radu moći da se posveti i pristupi drugačije, a da će gledanje u projekat ponuditi nepredvidljivost, ali i iznenađenje na jedan vrlo drugačiji način”, istakao je Šuković.
Lidija Delić je dodala da je njihovo prijavljivanje na konkurs za Bijenale došao prirodno, jer se nadovezuje na teme kojima se oni bave, a povezane su i sa globalnim okolnostima.
”Situacija na planeti Zemlji je u potpunosti u skladu sa temom koju je zadala kustoskinja Bijenala, ali i kustoskinja Natalija Vujošević. Mi smo u skladu sa našom tematikom doveli radove do još konkretnijeg vizuelnog izgleda, odnosno formalnog, a to je da smo se najviše bavili biografijom, mjestom odakle potičemo, mjestom na kojem se nalazimo i svakodnevnim transformacijama zemaljskog reljefa i onim što nam kao pitanje ostaje na tim poljima. Ja se predstavljam slikama velikog formata, Ivan jednom skulpturom”, otkrila je ona.
Dante Buu je potvrdio aktuelnost i atraktivnost teme i kazao nešto o svom radu.
”Moje skulpture podrazumijevaju apstraktne svjetove koje bih definisao kao neke nenamještene krevete života koji živim. Jako sam uzbuđen, jer sam prvi put u Veneciji i na Bijenalu i nadam se i vjerujem da će sve biti uspješno... Nažalost, ja sam trenutno u Berlinu i mogu reći da sam ‘na udaru’. Sinoć sam se vratio iz Praga, a na željezničkoj stanici je bio ogromni broj izbjeglica, što je bio surov susret sa realnošću koja je jeziva i tužna. Pored svih pitanja koja ćemo pokušati da riješimo ovom izložbom, cilj je i da progovorimo o svim tim problemima sa kojima se susrećemo danas”, poručio je on.
Darko Vučković je jedini od umjetnika bio fizički prisutan, pa mu je tako pripala završna riječ. On je kazao da postavku čije se otvaranje iščekuje osjeća kao nešto veliko za sve (nas).
”Ponosan sam što ću predstavljati Crnu Goru. Mislim da moj dugogodišnji rad sada na ovaj način izlazi na svjetlost dana... Nadam se da će sve biti kako treba, da ćemo se prikazati u dobrom svjetlu, kako mi umjetnici, tako i zemlja koju predstavljamo, a da će sve to ispuniti svoj cilj”, zaključio je on.
Vujoševićeva pojačala redove CSU
Natalija Vujošević je u februaru postala kustoskinja Centra savremene umjetnosti, potvrdila je Jelena Božović “Vijestima”.
”Ona (Vujošević) je iz Narodnog muzeja prešla u CSU, odnosno, mi smo je samo preuzeli kao kustosa... Svojevremeno je tako i Nataša Nikčević prešla iz NMCG, kao i Petar Ćuković. To je normalna međuinstitucionalna saradnja - kada jedan kustos pređe iz jedne u drugu instituciju...”, kazala je Božović.
Na pitanje da li tako dolazi do određenog konflikta interesa ili zloupotrebe položaja, Božović negira i objašnjava da je sve u skladu sa propisima.
”Ona je u februaru prešla kod nas u CSU, dakle nakon što je imenovana za kuratorku Bijenala, tako da to nema nikakve veze. Sve i da je kustos za Bijenale iz CSU ni to ne bi imalo veze, jer kustosa imenuje minstar/ka, a ne CSU. Vujošević je za kustoskinju Bijenala imenovana u oktobru, a mi smo je preuzeli u februaru i tome nema ništa sporno”, tvrdi Božović.
“Irena Lagator Pejović nema veze sa konceptom za Bijenale”
Centar savremene umjetnosti pokrenuo je četvorogodišnji projekat “Laboratorija kolekcije nesvrstanih zemalja” koji koncipira i realizuje tim kustoskinja i konzervatorki i to: Marina Čelebić, Anita Ćulafić, Nada Baković i Natalija Vujošević. Prva u sklopu projekta predstavila se Irena Lagator Pejović. Ipak, objašnjava Božovićeva, taj projekat i Irena Lagator Pejović nijesu povezani sa konceptom koji Vujoševićeva priprema za Bijenale u Veneciji iako se sve odvija pod patronatom CSU.
”Irena Lagator Pejović nema nikakve veze sa konceptom za Bijenale, ali ima sa istraživačkim i edukativnim projektom ‘Laboratorija nesvrstanih’ koji je CSU pokrenuo, a koji poziva i naše i eksperte iz inostranstva da rade na istraživanju naše vrijedne kolekcije. Na međunarodnoj sceni ‘Nesvrstani’ su trenutno (da se tako izrazim) ‘najveći hit’. Imamo ogromno interesovanje za tu kolekciju od međunarodne zajednice i kustosa koji žele da istraže kolekciju, pa smo željeli da sve što je vezano za to prolazi kroz naš projekat, da tako bude uvezano i sa institucijom i da imamo kontrolu nad svime što se radi, a ne da tek tako damo ljudima da uzimaju i odnose informacije”, obrazložila je Božović.
Na pitanje "Vijesti" po kom osnovu je Vujoševićeva konceptu dodala i djela iz kolekcije Pokreta nesvrstanih nakon što je na osnovu javnog konkursa odabrala umjetnike koji će se predstaviti na Bijenalu, Božovićeva je rekla da "nijesu imenovani novi umjetnici, već je samo dopunjen koncept".
"U pitanju je kustoski koncept za Bijenale u okviru kojeg je sve dozvoljeno i sve moguće. Konceptu nijesu naknadno dodati ljudi koji su aplicirali, već je u pitanju dopuna kustoskog koncepta koja nema veze sa ljudima fizički. Naveli smo djela koja su dodata u koncept izložbe, a u koncept se (CSU) ne miješamo. Naravno da niko ne kontroliše kustoski koncept"
Bonus video:
