Umjetnost na djelu

Na raskršću između utopizma i (ne)zavisnosti

Kolektivna izložba u Muzeju savremene umjetnosti u Ljubljani, među 50 učesnika, predstavlja i crnogorsku umjetnicu Irenu Lagator-Pejović i polovično crnogorski duo - Lenku Đorojević i Mateja Stupicu

1285 pregleda 0 komentar(a)
Rad Irene Lagator Pejović, Foto: Jovan Milošević
Rad Irene Lagator Pejović, Foto: Jovan Milošević

Crnogorska umjetnica Irena Lagator-Pejović i umjetnički duo Lenka Đorojević iz Crne Gore i Matej Stupica iz Slovenije predstaviće se na kolektivnoj izložbi u Muzeju savremene umjetnosti u Ljubljani. Postavka “Umjetnost na djelu. Na raskršću između utopizma i (ne)zavisnosti”, čiji su kustosi Zdenka Badovinac, Ana Mizerit, Bojana Piškur, Igor Španjol biće otvorena 22. septembra u 20 časova u Ljubljani, a trajaće do 29. januara 2023. godine.

Na izložbi učestvuje više od 50 umjetnika, umjetničkih kolektiva i udruženja s područja bivše Jugoslavije. Mnogi od predstavljenih radova su iz zbirki Moderne galerije, većina iz međunarodne kolekcije Arteast 2000+. Postavka sagledava tri različita segmenta genealogije pojma (umjetničkog) rada na području bivše Jugoslavije, objašnjavaju kustosi, i to: način na koji su rad poimali avangardni umjetnici 1960-ih, 1970-ih i 1980-ih godina; potom, transformacije koncepta umjetničkog rada i umjetničkih prostora 1990-ih; i na kraju, političke umjetničke prakse u vezi s temom rada od 2000. godine.

”Rane 1990, vrijeme tranzicije iz socijalizma u kapitalizam na području bivše Jugoslavije, pokazale su temeljne promjene u percepciji umjetničkog rada, kao i strukturalne promjene prostora umjetnosti. I više od toga: u postsocijalističkom svijetu promijenilo se i vrijeme proizvodnje umjetnika. Dok su u socijalizmu umjetnici nerad i vrijeme ‘trčanja u praznom hodu’ doživljavali kao kreativno vrijeme, u kapitalizmu je to zamijenilo vrijeme diktirano rokovima. Nadalje, nekadašnji utopizam umjetničkih kolektiva zamijenjen je pragmatizmom i fleksibilnošću rada novoosnovanih nevladinih organizacija, zbog njihove dominantne zavisnosti o javnim fondovima 1990-ih. Umjetnici su postali producenti, dok su svi oni, i umjetnici i drugi kulturni djelatnici počeli zavisiti od projekata za svoj opstanak, čime su se pridružili sve većem redu prekarnih radnika. Iako se teško može reći da su uslovi za rad umjetnika bili puno bolji u socijalizmu, umjetnici su barem bili gospodari svoga vremena”, konstatuju organizatori postavke.

Oni dodaju da se nesigurnost (umjetničkog) rada samo pojačava s globalno pogoršanim uslovima koje uveliko izazivaju pandemija, ratovi, ekonomska kriza, desničarske politike, pa je potreba za izgradnjom intenzivnijeg povezivanja i promišljanja nasljeđa avangarde samo pojačana i sve hitnija.

”Još jedna činjenica koju ističe izložba ‘Umjetnost na djelu’ je da su umjetnički kolektivi nekada bili pretežno muški; žene su organizovale i artikulisale svoj rad na druge načine. Projekti nastali u proteklih dvadeset godina koji su uključeni u ovu izložbu bave se konceptom rada na način političkih udruga, čime direktno utiču na kulturnu politiku u svojim državama. Ovo poglavlje izložbe takođe se odnosi na lokalne tradicije saradnje između umjetničkih institucija, nevladinih organizacija i pojedinačnih umjetnika u smislu rada, tematski se proširuje na borbu za (kulturna) radnička prava, uključujući prava kućnih radnika, njegovatelja i radnika migranata”, obrazložili su oni.

Lagator Pejović predstavlja se instalacijom “Mreže, čvorovi, horizonti” iz 2020. i predstavlja interaktivnu zidnu instalaciju, namjenski izrađenu od vunice različitih boja, sa čvorovima, dimenzija 120 sa 400 centimetara.

”Rad ‘Mreže, čvorovi, horizonti’ govori o oscilirajućoj sadašnjosti između kompleksnih savremenih i istorijskih okolnosti, kao i naših individualnih i kolektivnih očekivanja, nadanja, zalaganja. Rad takođe pokreće razmišljanje o kolaborativnim oblicima stvaranja, ali i stvaranja na način na koji ga razumije žena, ukazujući nam na potencijal uviđanja zamršenosti i složenosti sadašnjeg trenutka, u nadi da upravo to činjenje vidljivim kako stvari stoje, može pokrenuti strategije zajedništva, kolektivnosti i solidarnosti u toku tekućih zdravstvenih, ekonomskih, prirodnih i političkih kriza”, obrazložila je umjetnica.

Izložba je dio većeg projekta “Our Many Europes” koji organizuje muzejska konfederacija “L’Internationale” s partnerima, a sufinansira program Kreativna Europa Europske unije.