Traktori i mehanizacija nezadovoljnih poljoprivrednika parkirani na bulevaru nedaleko od zgrade vlade, ribari koji najavljuju blokadu Boke Kotorske jer nemaju luke za pristajanje i vezivanje brodova, pad prodaje domaćih sireva zbog nelojalne konkurencije i pojave kju groznice, prekid otkupa mlijeka zbog velikih zaliha, uvođenje povrata akciza na gorivo koje se koristi na gadinstvima, napeto privremeno zatvaranje dva pregovaračka poljoprivredna poglavlja sa Evropskom unijom (EU)...
To su samo neki od najznačajnijih događaja koji su obilježili poljoprivredni sektor u prošloj godini.
Uprkos problemima, iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede “Vijestima” su kazali da mjere agrarne politike koje donose u kontinuitetu jačaju domaću poljoprivredu, da je sve više registrovanih proizvođača, grla stoke, litara mlijeka i intenzivnih zasada, te da su ulaganja imala direktan i mjerljiv uticaj na održivost primarne proizvodnje i da vjeruju da bi iznos podrške za investicije trebalo povećati, kao i izdvajanja za agrobudžet.
Tako, ipak, ne misle sagovornici “Vijesti” iz stočnog, ribarskog i ostalih sektora, poručujući da vjeruju da njihov položaj u Crnoj Gori nikada nije bio gori, da ih je sve manje, da su problemi gorući, da uvoz hrane raste dok domaća proizvodnja slabi, da ih guše birokratija i uvoznički lobi, uz niske i nedovoljne subvencije.
Iako je Crna Gora krajem prošle godine privremeno zatvorila dva pregovaračka poglavlja 11 - poljoprivreda i ruralni razvoj i 13 - ribarstvo, poljoprivrednici tvrde da će ulazak u EU donijeti nove probleme jer nisu ni izbliza spremni za to tržište i konkurenciju.
IZAZOVI OKO PLASMANA
Da će Crna Gora u trenutku pristupanja Evropskoj uniji imati pravo na korišćenje značajnih finansijskih sredstava koja su dostupna i tamošnjim članicama, i da će to imati direktan i snažan pozitivan uticaj na dalji razvoj poljoprivrede, “Vijestima” su kazali iz Ministarstva poljoprivrede.
Iz resora kojim rukovodi Vladimir Joković su naglasili da će jedan od glavnih izazova biti plasman domaćih proizvoda, s obzirom na to da će država postati dio jedinstvenog tržišta i suočiti se sa pojačanom konkurencijom, pa se zato u narednom periodu mora intenzivno raditi na jačanju konkurentnosti, širenju asortimana finalnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i udruživanju proizvođača radi zajedničkog nastupa na tržištu.
“Mjere agrarne politike u kontinuitetu jačaju domaću poljoprivrednu proizvodnju. Kao direktan pokazatelj toga bilježimo kontinuirani rast broja registrovanih poljoprivrednih proizvođača, broja grla stoke, proizvedenih litara mlijeka, kao i intenzivnih zasada upisanih u ‘ELPIS’ sistem. Investicione mjere su imale direktan i mjerljiv uticaj na održivost primarne poljoprivredne proizvodnje. Smatramo da bi iznos podrške za mjere investicionog karaktera trebalo dodatno povećati, a samim tim i izdvajanja za agrobudžet podići na viši nivo. Sve navedeno doprinosi obezbjeđivanju kvaliteta, kontinuiteta i konkurentnosti domaće proizvodnje. Posebno važan segment u tom procesu predstavlja zaštita proizvoda sa geografskom oznakom porijekla, koja pruža dodatnu sigurnost i potvrdu da domaća proizvodnja može biti prepoznatljiva, konkurentna i dugoročno održiva”.
Upitani o povećanjima subvencija i drugih davanja za poljoprivredu, naglasili su da je potrebno kreirati mjere sa većim iznosima podrške namijenjene mladim poljoprivrednim proizvođačima, te da direktna davanja trenutno čine više od 50 odsto agrobudžeta, dok je preporuka Evropske komisije (EK) da ona budu na nivou od 13 odsto nacionalnog budžeta.
Istakli su da su u cilju očuvanja i unapređenja mljekarskog sektora, postigli dogovor sa Evropskom komisijom, da iznosi podrške za sirovo mlijeko i sir ostanu na postojećem nivou.
FOKUS OBNOVA FLOTE
Iz Ministarstva poljoprivrede tvrde i da su kroz novi Zakon o akcizama napravili model kako bi se poljoprivrednim proizvođačima omogućio povraćaj akcize na pogonsko gorivo za prošlu godinu, odnosno da bi se troškovi dodatno smanjili, a sektor bi održiviji.
Istakli su da su značajnu pažnju posvetili razvoju ribarstva i da se taj sektor i dalje može unaprijediti na više nivoa. Dodaju da im je jedan od ciljeva modernizacija ribolovne flote i opreme kroz ulaganja u ekološki i energetski efikasnija plovila, pa su kroz dva javna poziva u okviru “MIDAS” projekta (podrška Svjetske banke) uložili “značajan novac” u obnovu male ribolovne flote, dok je za velike ribarske koče i plivarice omogućena rekonstrukcija, uz podršku do 80 odsto vrijednosti investicije.
Tvrde i da je veliki broj brodova obnovljen, opremljen savremenijom tehnologijom i prilagođen zahtjevnim uslovima rada na moru, kao i da će modernizaciju ubuduće dodatno podržati jer je djelotvorna i značajna za ribare. Obnovom flote će se, kako kažu, lakše koristiti Evropski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu, pa se zato već usklađuju sa Zajedničkom ribarskom politikom EU.
“Do ulaska u EU nastaviće se ulaganja u modernizaciju i nabavku novih plovila, kako bi sektor ribarstva bio konkurentan i spreman za zajedničko evropsko tržište. Istovremeno se radi na jačanju kontrole i suzbijanju nelegalnog ribolova kroz pojačane inspekcijske aktivnosti i unapređenje sistema satelitskog nadzora. Uskoro će kompletna crnogorska ribolovna flota biti pokrivena ‘VMS’ uređajima za satelitsko praćenje plovila, dok su do sada tim sistemom bila obuhvaćena samo plovila duža od deset metara. Paralelno s tim jača se i kopnena infrastruktura - postavljaju se uređaji za vaganje i elektronski unos podataka u ulovu, zajedno sa ledomatima, na deset lokacija duž crnogorske obale. Takođe, dokumentacija za izgradnju prve ribarske luke u Ulcinju, na rtu Đeran, nalazi se u završnoj fazi izrade”.
ŽELE I VEĆU PRERADU
Iz Ministarstva ističu i da je razvoj tržišta i prerade važan segment unapređenja ribarstva te da fokus stavljaju na otvaranje pogona za preradu ribe, filetiranje, konzerviranje i zamrzavanje, kao i na brendiranje ovih domaćih namirnica i podsticanje izvoza. Kažu da se te mjere realizuju kroz subvencije za gorivo, nabavku opreme, uzgoj i povoljne kredite.
Tvrde da se sektor jača i kroz edukacije o održivim metodama ribolova, kurseve za korišćenje savremene opreme, preradu i plasman na tržište. Navode da im je strateški cilj stvaranje dugoročno održivih uslova za rad ribara, uzgajivača i njihovih organizacija, uz jačanje konkurentnosti sektora i akvakulture.
“Ministarstvo već sada ulaže značajna sredstva u različite linije podrške - od profesionalnog ribolova na moru i jezerima, preko uzgajivača u akvakulturi i marikulturi, do finansiranja ribarskih udruženja i naučno-istraživačkih institucija. Posebno je važno istaći da interesovanje iz godine u godinu raste, što potvrđuje da su mjere pravilno dizajnirane i usmjerene ka stvarnim potrebama sektora. U oblasti morskog ribarstva bilježi se stoprocentno korišćenje dostupnih sredstava, dok je modernizacija malog obalnog ribolova jedan od najkonkretnijih primjera uspješnosti mjera - flota je praktično u potpunosti obnovljena, tehnološki unaprijeđena i spremna da odgovori evropskim standardima i zahtjevima budućeg tržišta”, kazali su iz Ministarstva.
Iz ovog resora ističu da intenzivno rade na usklađivanju mjera podrške sa evropskim, da očekuju da će nakon zatvaranja pregovaračkih poglavlja one postati još preciznije i više usmjerene ka održivosti, inovacijama i jačanju tržišnih kapaciteta, kako bi se stvorio ambijent u kojem će ribari i uzgajivači moći dugoročno da planiraju svoj razvoj a Crna Gora - bude spremna da potpuno iskoristi dostupne instrumente finansiranja i podrške.
UMJESTO RIBE, VOZIĆE TURISTE
Da u domaćem ribarstvu ništa nije urađeno u kontekstu ribarske politike EU, odnosno da nema luka, stimulansa i kredita, “Vijestima” je kazao predsjednik Nacionalnog udruženja proizvođača ribe Marko Kise.
On je naglasio da taj sektor ima goruće probleme jer nemaju uslove kao evropski ribari, pa neće moći da ispoštuju minimume tamošnjih ekoloških standarda jer nemaju mogućnosti.
Tvrdi da ne žele da im se da novac, već da im ga država ne uzima, jer i za godišnje oslobađanje od akciza i PDV-a na gorivo - kao zalog moraju stavljati kuće i ispuniti obimnu papirologiju...
“Ribari su u teškoj poziciji i moraće da poštuju surove uslove i ogromnu birokratiju pri ulasku u EU, pa ćemo morati da angažujemo osobe za dokumentaciju. Nemamo luke, nemamo mjesto za prvi iskrcaj ribe, nema reda ni uslova, dok nemamo gdje ni remontovati brodove i kupiti opremu, pa sve poslove obavljamo u Hrvatskoj. Mislim da će ulaskom u EU većina odustati i preći na vožnju turista, jer su tu zahtjevi minimalni. Crna Gora može odmah riješiti pitanje ribarske luke, jer država ima potpisan ugovor za dio luke ‘Lazure’ u Meljinama, ali se to pitanje država i Specijalno državno tužilaštvo godinama ne rješavaju”, kazao je Kise.
Udruženje i jedan broj ribara su zbog teških uslova u radu, planirali blokadu morskog saobraćaja krajem avgusta prošle godine, ali su od toga odustali nakon što ih je Ministarstvo poljoprivrede pozvalo na sastanak. Do obustave prometa nije došlo jer je na sastanku početkom septembra dogovoreno formiranje radne grupe od predstavnika ministarstava pomorstva, finansija, ekonomskog razvoja i Morskog dobra, koja je trebalo da riješi problem.
Kise navodi da Ministarstvo finansija još nije imenovalo predstavnika u toj grupi, pa je njihov status i dalje nepromijenjen.
NEMA DUGOROČNE VIZIJE
Iz Poljoprivrednog klastera su naveli da je poljoprivreda u Crnoj Gori trenutno u najtežem položaju u posljednjih nekoliko decenija, dok se broj stoke konstantno smanjuje, male farme i gazdinstva gase, a prosječna starost poljoprivrednika raste i sada iznosi 59 godina. Zbog toga se članovi ovog udruženja prošle godine više puta protestovali pred zgradom ministarstva poljoprivrede, dok su krajem 2025. podgoričkim ulicama prošli i trakorima i parkirali ih nedaleko od zgrade vlade.
Predsjednik klastera Boško Miličić je “Vijestima” kazao da prate kako mladi napuštaju sela, domaća proizvodnja hrane opada, uvoz hrane konstantno raste i da je sve posljedica pogrešne agrarne politike.
Istakao je da je agrobudžet mali jer svega 30 miliona eura ide za direktnu podršku u svim sektorima, dok poljoprivreda u domaćem BDP-u učestvuje sa 5,5 odsto.
“Domaći proizvođači posluju u najtežim uslovima u regionu, gorivo je među najskupljim a poljoprivredna mehanizacija je u prosjeku oko 30 odsto skuplja nego u okruženju. Subvencije i premije su višestruko manje u odnosu na države koje ozbiljno shvataju svoju poljoprivredu. Kao pozitivno vidim ukidanje PDV-a za korisnike IPARD sredstava, zadržavanje i očekivano povećanje subvencija od resornog ministarstva i nekih opština po litru mlijeka, inicijativu predstavnika ministarstva da u saradnji sa Privrednom komorom Crne Gore oformi Uzgajivački centar, kako bi i mi u Crnoj Gori riješili problem matične evidencije stočnog fonda. Potrebna nam je jasna dugoročna razvojna strategija, koju mi, nažalost, nemamo...”, naglasio je Miličić.
Dodao je da dovoljnost povremeno bilježi samo sektor proizvodnje jaja, dok domaći poljoprivrednici ostaju jedni od rijetkih u Evropi koji plaćaju porez na poljoprivredne površine i akcize za gorivo.
Miličić je kazao i da smatra da se svaki vid ulaganja u mlade poljoprivrednike višestruko vraća državi i da to treba odmah uraditi - posebno na sjeveru, jer će se u zapuštena sela teško iko vratiti, a država neće imati domaće hrane.
Crna Gora, kako kaže, nije spremna za jedinstveno EU tržište, dok će trebati rad i prilagođavanje zbog prelaska na evropske standarde u svim sektorima. Miličić je istakao da se tu izdvaja prerada, pakovanje proizvoda, kampanja “kupujmo domaće”, ali da i dalje zavise od dobre volje velikih trgovačkih lanaca, jer im izlaze u susret iako nisu u obavezi. Tvrdi da ih zato Ministarstvo mora vidjeti kao partnera i zajedno sa njima prolaziti kroz papirologiju i ostale barijere, odnosno da im olakšaju i ukažu na greške a ne kritički i kazneno nastupaju.
STANJE ALARMANTNO
Predsjednik Unije stočara sjevera Milko Živković je kazao da je Crna Gora prošle godine dobila zvanične rezultate Popisa poljoprivrede, koji je pokazao da je stanje alarmantno u skoro svim njenim oblastima i da je za očekivati bila ozbiljna reakciju Vlade sa konkretnim mjerama ka mladima, kako bi se motivisali da ostanu u poljoprivredi i nastave porodičnu tradiciju proizvodnje hrane, ali da do toga nije došlo.
On je naglasio da su pozitivni trendovi rasta proizvodnje jaja, pilećeg i svinjskog mesa, ali da i ti sektori zavise od uvoza hrane. Dodao je da je Crna Gora mali prostor, da su mogućnosti proizvodnje ograničene i da tržište Balkana funkcioniše po sistemu spojenih sudova.
“Ovakav ambijent obavezuje Vladu i ministarstva da dodatno subvencionišu poljoprivrednu proizvodnju, više nego okruženje kako bi domaća proizvodnja hrane bila konkurentna na tržištu. S obzirom da je ovakav odnos države izostao stanje u domaćoj poljoprivredi je vrlo teško. Pozitivna strana crnogorske poljoprivrede su sami poljoprivrednici koji u teškim prirodnim uslovima, nelojalnoj konkurenciji na tržištu, uz čestu pojavu damping cijena - uspijevaju da opstanu i da sačuvaju svoju proizvodnju. Neregulisano tržište poljoprivrednih proizvoda, uvoznički lobi, nedovoljno ulaganje u poljoprivredu i seosku infrastrukturu trenutno su najaktuelni negativni trendovi”, kazao je Živković “Vijestima”.
Naglasio je da poljoprivredu treba osloboditi poreza i akciza, tako što će se registrovano poljoprivredno gazdinstvo tretirati kao kompanija, dok bi se cjenovna politika regulisala na način da novac ne ode u džepove trgovaca.
On je naglasio da domaći stočari nisu spremni za evropske uslove i konkurenciju, pa upozorava da Crnu Goru čeka iskušenje i opasnost od hrvatskog scenarija, kada je pred ulazak i nakon ulaska u EU, kako kaže, ugašeno 12.000 malih i srednjih gazdinstava, pa se nada da će država imati volje da pomogne i sačuva poljoprivredu.
Ni stočarstvo i proizvođači mlijeka u prošloj godini nisu bili imuni na probleme, jer je bilo kašnjenja u otkupu jagnjadi i višednevnih obustava otkupa mlijeka, nakon što je dio mljekara imao višak namirnica. Problem je prevaziđen nakon što su u trgovinama smanjene cijene domaćih proizvoda, na štetu prerađivača i trgovaca, dok je dio mlijeka otišao u izvoz.
Vage male, malo i leda
Ministarstvo poljoprivrede je planiralo da do kraja prošle godine na deset mjesta uz crnogorsku obalu, na elektro i vodovodnu mrežu poveže 586.850 eura vrijedne aparate za vaganje ribe, ledomate i vođenje elektronske evidencije.
Iako su vage nabavljene, deset lokacija je čekalo elektro i vodovodne priključke, jer više institucija koje je Vlada obavezala u julu 2024. godine - još nijesu dostavile saglasnosti i uradile pripremne radove.
Marko Kise je naglasio da je riječ o malim vagama za obalni ribolov, da su skupe i da se ugrađuju samo u Crnoj Gori.
“Šta da radim sa ulovom od 400 kilograma ribe? Ručno ne mogu da donosim toliku količinu u gajbama, niti aparati mogu da naprave toliko leda”, kazao je on.
Trzavice oko poglavlja
Crna Gora je krajem prošle godine trebalo privremeno da zatvori pet pregovaračkih poglavlja, dok su “Vijesti” objavile da je Francuska blokirala dva poljoprivredna - jer nisu bila spremna za zatvaranje i dovoljno usklađena sa tekovinama EU.
Francuska je na kraju, ipak, dala zeleno svjeto, nakon što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović komunicirao sa prvim čovjekom te zemlje Emanuelom Makronom. Milatović je to, prema nezvaničnim informacijama redakcije, uradio na inicijativu ministarke evropskih poslova Maide Gorčević, odnosno, nakon što ga je ona obavijestila da je Pariz odlučio da blokira zatvaranje dva poglavlja.
Tada su i predstavnici Vlade, predvođeni premijerom Milojkom Spajićem, imali diplomatske aktivnosti sa predstavnicima zemalja članica. Prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti”, i Spajić je bio u komunikciji sa Makronom i njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom.
Bonus video:
