Solidarnost i doba velikih ideala

Obje kolekcije utjelovljuju ideju o aktivnoj ulozi umjetnosti u transformaciji društva, bilo tokom njenog nastanka i utemeljenja ili direktno, putem umjetničkih djela

3680 pregleda 0 komentar(a)
”Kolekcije solidarne budućnosti”, Foto: CSU
”Kolekcije solidarne budućnosti”, Foto: CSU

Izložba naslovljena Kolekcije solidarne budućnosti u Muzeju moderne i savremene umjetnosti Koroška, u Slovenj Grdacu, biće otvorena danas, desetog decembra. Kako je najavljeno, izložbu otvara ministarka kulture Slovenije Asta Vrečko. Uzgred - država Slovenija prekjuče je i zvanično dobila - Ministarstvo solidarne budućnosti.

Izložbeni projekat Kolekcije solidarne budućnosti rezultat je saradnje Centra savremene umjetnosti Crne Gore (Laboratorija Kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja) iz Podgorice - i Muzeja moderne i savremene umjetnosti Koroške (Slovenija). Izložba se otvara na Svjetski dan ljudskih prava.

Izložba s jedne strane predstavlja dijalog između umjetničkih radova iz obje zbirke, dok sa druge strane pruža aktuelizaciju tih djela intervencijama savremenih autora.

Centar savremene umjetnosti Crne Gore čuva Kolekciju umjetnosti nesvrstanih zemalja, koja je prikupljena za vrijeme rada Galerije umjetnosti nesvrstanih zemalja “Josip Broz Tito”, koja je osnovana 1984. godine u Titogradu. Za deceniju rada galerije formirana je kolekcija koja danas broji oko 800 djela iz 56 nesvrstanih zemalja, kao i iz zemalja u razvoju.

Zbirka Galerija za mir, koju čuva Muzej moderne i savremene umjetnosti Koroška (koji je u zbirku Muzeja moderne i suvremene umjetnosti Koroške dospio zahvaljujući donacijama umjetnika - učesnika međunarodnih izložbi pod pokroviteljstvom UN), ima mnogo toga zajedničkog sa zbirkom nekadašnje Galerije umjetnosti nesvrstanih zemalja “Josip Broz Tito”.

”Kolekcije solidarne budućnosti”
”Kolekcije solidarne budućnosti” foto: CSU

Iako nastale u razmaku od petnaestak godina, obje su kolekcije nastale kao solidarne kolekcije koje se zalažu za široke društvene ideale; obje su nastale na temelju donacija, bilo kao rezultat diplomatske saradnje, bilo kao pokloni samih umjetnika. Ove kolekcije danas svjedoče o prošlosti koja je, uprkos ideološkim okvirima, imala za cilj promišljanje i imaginiranje bolje budućnosti.

Obje kolekcije utjelovljuju ideju o aktivnoj ulozi umjetnosti u transformaciji društva, bilo tokom njenog nastanka i utemeljenja ili direktno, putem umjetničkih djela.

U kontekstu savremenog doba, kada postaje sve teže zamisliti drugačiju, komunitarniju i humaniju budućnost, ove kolekcije postaju važni aktivatori i polazišta koja nam omogućavaju da, uprkos svemu, mislimo nezamislivo.

Na izložbi su predstavljeni radovi umjetnika: Mariam Abdel Aleem, Ahmed Abdel Wahab, Vitorino Antoni Madonga, Roland Van den Berghe, Maria Bonomi, Omar Carreno, Helena Castillo, Ines Cordova de Imana, John Obaso Diang, Kwak Duck-Jun, Brana Džokić-Borojević, Peter E. Clarke, Abdel Fatah El Azazi, Helga Gamboa, Joao Ingles, Vlado Jakelić, Frederik Kahendra, Silvo Kresnik, Diddo Kusdinar, Frits Lensvelt, Miha Maleš, Edna Manley, Chanuo Maundu, Charles Mwenze Mungolo, N. A./U. A. (Kenija), N. A./U. A. (Benin), N. A./U. A. (Koreja), N. A./U. A. (Indonezija), Rabab Nemr, Simon Njuru(r)i, Mordecai Ochungo Buluma, Ankica Oprešnik, S. Priyanto, Anton Repnik, Manuel Antonio Rodriguez Sr. Walter Solón Romero, Branko Ružić, Ismail Saray, Custodio da Silva, Carlos Silva, Gurcharan Singh, Aldona Skirutyta, Paula Sluiter, Oswaldo Subero, Sunaryo, T. Sutanto, Mokini Trikha, Hambis Tsangaris, Francisco Van-Dunem, Victor Vasarely, Hermann Walenta, Toon Wegner, učesnici brigade MIR 75, Jasmina Cibic, Ana Hoffner (Prvulović), Irena Lagator-Pejović, Nonument Group, Đorđe Balmazović (Škart), Ivan Šuković i Teja Merhar.

Izložbu kuriraju Andreja Hribernik, Katarina Hergold Germ, Nada Baković, Marina Čelebić, Anita Ćulafić i Natalija Vujošević.

Kako je najavljeno, izložba će biti otvorena do 16. marta 2023. godine.