Novogodišnji koncert u Muzičkom centru; Garić: Od Vivaldija do danas klarinet je sve popularniji

Crnogorski simfonijski orkestar večeras će održati Novogodišnji koncert u 20 časova

2270 pregleda 1 komentar(a)
Petar Garić, Foto: Luka Zeković
Petar Garić, Foto: Luka Zeković

Godinu 2022. Muzički centar Crne Gore zatvoriće još jednim koncertom. Naime, Novogodišnji koncert Crnogorskog simfonijskog orkestra (CSO) biće održan večeras (petak) u velikoj sali Muzičkog centra Crne Gore u 20 časova.

Pod upravom dirigenta Ivana Josipa Skendera, sa solistima klarinetistima iz Crne Gore Petrom Garićem i Damjanom Begovićem, kao i kolegom iz Srbije Veljkom Klenkovskim crnogorski simfoničari će interpretacijama Mađarskih igara Johana Bramsa i valcerima Johana Štrausa dočarati raskošni sjaj plesnih dvorana i teatarskih scena Beča i ostalih muzičkih centara XIX i XX vijeka.

No, publika će takođe u sklopu koncerta imati priliku da čuje i kako u izvedbi klarinetista i CSO-a zvuče i djela Mikele Manganija i Anta Grgina.

Posebno ponosan što će se čuti djela Grgina je njegov učenik Petar Garić koji nastupa kao jedan od solista. Naime, Garić je diplomirao klarinet 2004. godine na Muzičkoj akademiji na Cetinju kao student profesora Ante Grgina, a pod njegovim mentorstvom završio je i postdiplomske studije 2010. godine sa najvišim ocjenama.Od 2003. do 2006. godine Garić je radio u Simfonijskom orkestru RTCG kao glavni klarinetista, a od osnivanja Muzičkog centra Crne Gore i Crnogorskog simfonijskog orkestra 2007. godine radi u MSO kao glavni klarinetista.

Novogodišnji koncert
foto: Promo

Kao solista, kamerni muzičar i orkestar nastupao je u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji, Italiji, Francuskoj, Austriji, Nemačkoj i Turskoj, a svoje znanje rado dijeli sa studentima na Muzičkoj akademiji na Cetinju kao predavač od 2006. godine.

O tome, šta publika može očekivati od večerašnjeg koncerta, Garić otkriva u razgovoru za Vijesti i ističe da se nada da će biti još prilika da sve više sviraju u ovakvim formacijama, kao i da će se klarinetska muzika češće slušati u našim koncertnim dvoranama....

U okviru Novogodišnjeg koncerta koji će biti održan u MCCG 30. decembra bićeš jedan od solista. S obzirom na to da si i član CSO-a, je li veća odgovornost stati pred kolege i svirati solo, u odnosu na to kad si dio ansambla?

Solo sviranje uvijek sa sobom nosi veliku odgovornost, a neizvjesnost i iščekivanje izazivaju anksioznost. S druge strane, nerijetko je i u orkestru odgovornost duvača velika, jer se dešava da u određenim trenucima na sebi nosite glavne segmente muzike, pa osjećate dodatnu odgovornost i prema kolegama. U svakom slučaju, stres je, za mnoge muzičare, neizostavan dio ovog posla.

Sviraćete djela Bramsa, Štrausa, Manganija, Grgina... Jesu li sve kompozicije koje će večera biti izvedene baš rađene za klarinet kao solistički instrument, ili ste morali da pravite transkirpt?

Na ovom koncertu ću, sa dragim kolegom i prijateljem Veljkom Klenkovskim, svirati Koncertni komad za dva klarineta i orkestar od Mikele Manganija. Sve kompozicije su u originalnom aranžmanu.

Kompozitor Karl Marija fon Veber dosta je pisao za klarinet, zašto nijeste izabrali neko njegovo djelo?

Veber je za klarinetiste vrlo značajan kompozitor i mnogo je uradio za popularizaciju klarineta kao instrumenta. Bez njega bismo imali znatno manje repertoara u periodu romantizma. S druge strane, moj profesor Ante Grgin je jedan od najznačajnijih savremenih kompozitora klarinetskog repertoara na Balkanu, i srećan sam sto će se naša publika upoznati sa njegovim djelima. Što se tiče Manganija, božićna i novogodišnja atmosfera koja je sveprisutna u ovom djelu je prosto tražila da se nađe na programu (n)ovogodišnjeg koncerta.

Od kad je klarinet dio orkestra i koliko je danas kompozitorima inspirativan?

Klarinet je u orkestru prvi koristio Vivaldi, s tim što je tadašnji klarinet bio jako drugačiji od današnjeg, a ovaj današnji će se razlikovati od budućih, jer se još uvijek traže naprednija i kvalitetnija rješenja za sve nesavršene instrumente. Dakle, od Vivaldija do danas klarinet je sve popularniji, a pravu slavu je možda stekao tek u 20. vijeku i od tada je u stalnom fokusu kompozitora. Tek tada je, donekle, nadoknađen nedostatak klarinetskog repertoara iz ranijih epoha.

Koncert ćeš svirati sa kolegama Veljkom Klenkovskim i Damjanom Begovićem, jesi li imao i ranije priliku da sarađuješ sa njima?

Sa Damjanom sviram u orkestru već nekoliko godina i redovno uživamo na probama i koncertima CSO. Sa Veljkom sam sarađivao u orkestru, ali kao solisti nastupamo prvi put iako smo dugogodišnji prijatelji. Nadam se da će biti prilike da sviramo sve više u ovakvim formacijama i da će se klarinetska muzika češće i radije slušati u našim koncertnim dvoranama.

Bonus video: