Vjerskim zajednicama Vlada Crne Gore, odnosno Ministarstvo pravde, Ministarstvo kulture i medija i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, u 2025. godini, prema podacima Ministarstva finansija, isplatili su ukupno 1.246.538,34 eura.
Sredstva su raspoređena na Srpsku pravoslavnu crkvu (Mitropolija crnogorsko-primorsku i Eparhija budimljansko-nikšićku), Islamsku vjersku zajednicu, Crnogorsku pravoslavnu crkvu, Biskupski ordinarijat Kotor, Nadbiskupski ordinarijat Bar i Jevrejsku zajednicu.
Najviše para iz državne kase dobila je Mitropolija crnogorsko-primorska kojoj je isplaćeno po raznim osnovama ukupno 372.638,34 eura. Eparhiji budimljansko-nikšićkoj je transferisano 114.846,66 eura.
U državi vjerske tolerancije Islamskoj vjerskoj zajednici isplaćeno je 399.449,03 eura, a sredstva su dobila i Jevrejska zajednica (31.513), Crnogorska pravoslavna crkva (9.196), Nadbiskupski ordinarijat Bar (7.900), Biskupski ordinarijat (117.840).
Zanimljivo je da je Jevrejskoj zajednici 5.000 eura uplatila i Skupština Crne Gore. Koliko ova donacija ima veze sa Ninom Ofner Bokan, predsjednicom Jevrejske zajednice Crne Gore, koja je od novembra prošle godine savjetnica predsjednika Skupštine Andrije Mandića, može se samo nagađati.
Ministarstvo pravde, odnosno Direktorat za saradnju su vjerskim zajednicama, kako ističu, na osnovu Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, a shodno internim pravilima, opredjeljuje iz državnog budžeta novac vjerskim zajednicama koje su upisane u Jednistvenu evidenciju vjerskih zajednica Ministarstva pravde.
Članom 35 stav 2 Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica propisano je da se “iz državnog budžeta i budžeta lokalne samouprave vjerskoj zajednici mogu odobriti sredstva za aktivnosti kojima se afirmiše duhovna, kulturna i državna tradicija Crne Gore, kao i za podršku socijalnim, zdravstvenim, karitativnim i humanitarnim aktivnostima od posebnog značaja”, ističu u Direktoratu za saradnju su vjerskim zajednicama,
Postupajući po preporuci Državne revizorske institucije, Direktorat za saradnju su vjerskim zajednicama, donio je Pravila o načinu dodjele materijalnih sredstava vjerskim zajednicama i kontroli zakonitosti namjenskog trošenja sredstava vjerske zajednice iz državnog budžeta, kao i formirao komisiju koja ocjenjuje opravdanost zahtjeva vjerskih zajednica za materijalnu podršku. Na osnovu zaključka komisije generalni direktor donosi rješenje o dodjeli materijalnih sredstava vjerskim zajednicama.
Zakonom o budžetu Crne Gore za 2025. godinu, Ministarstvu pravde su opredijeljena sredstva za podršku vjerskim zajednicama u iznosu od 500.000,00 eura. Od toga iznosa kao podrška vjerskim zajednicama je isplaćeno 439.593,65 eura.
Kada je riječ o iznosima opredijeljenim konkretnim vjerskim zajednicama, od Ministarstva pravde Islamska zajednica u Crnoj Gori je dobila 134.445,03 eura, Mitropolija crnogorsko-primorska - 91.979,74 eura, Eparhija budimljansko-nikšićka Srpske pravoslavne crkve 67.449,27 eura, Crnogorska pravoslavna crkva 9.196,00 eura. Jevrejska zajednica Crne Gore 23.513,09 eura Nadibiskupski oradinarijat Bar 7.900,00 eura i Biskupski ordinarijat Kotor 60.840,72 eura.
U Direktoratu prave razliku između ovih sredstava i navode da je iz budžeta Ministarstva finansija, tekuće budžetske rezerve, a shodno zaključku Vlade Crne Gore, Mitropoliji crnogorsko primorskoj Srpske pravoslavne crkve isplaćena sredstva u iznosu 250.000 eura za podršku izgradnje hrama Svete Petke u Danilovgradu.
Ćute u resoru kulture i medija
Ministarstvo kulture i medija, prema podacima Ministarstva finansija, ukupno je u 2025. godini vjerskim zajednicam isplatilo 613.000.
Iz resora na čijem je čelu Tamara Vujović nisu “Vijestima” odgovorili na pitanja o svrsi i namjeni isplaćenih sredstava.
Ministarstvo je isplatilo Islamskoj zajednici ukupno 235.000 eura, Mitropolija crnogorsko- primorska je dobila 173.000 eura, a Eparhija budimljansko-nikšićka 45.000 eura, Biskupskom ordinarijatu Kotor je dodijeljeno 57.000 eura, dok je Jevrejskoj zajednici isplaćeno 3.000 eura.
U Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva pojašnjavaju da na osnovu mjere agrobudžeta “Razvoj sela i izgradnja infrastrukture”, korisnici ovih sredstava mogu biti lokalne samouprave, mjesne zajednice, grupe građana, režijski odbori, registrovana poljoprivredna gazdinstva, mjesni odbori i drugi vidovi organizovanja, kao što su vjerske zajednice i slične organizacije.
Sredstva su dodijeljena na osnovu pojedinačnih zahtjeva i uredno podnesene dokumentacije, potvrđujući ispunjenost svih zakonskih uslova za ostvarivanje prava na podsticaje i podršku razvoju ruralne i poljoprivredne infrastrukure. U okviru ove mjere: Mešihatu Islamske zajednice je isplaćeno 13.045,50 eura za unapređenje poljoprivredne proizvodnje na vakufu sa preko 360 stabala maslina, uključujući sistem vodosnabdijevanja i uređenja pejzažne hortikulture kompleksa Osmanagića džamije u Podgorici.
Mitropoliji crnogorsko-primorskoj je isplaćeno 30.435,60 eura za razvoj ruralne infrastrukture, sa posebnim fokusom na uređenje putnih pravaca i sakralnih objekata od opšteg javnog interesa, koji doprinose poboljšanju života građana u seoskim područjima.
Ulaganja u poboljšanje poljoprivredne proizvodnje, objekte od opšteg javnog interesa, putne pravce je potpuno opravdano, jer doprinosi kvalitetu života građana koji gravitiraju u ovim sredinama, a u skladu su sa jasno definisanim kriterijumima koji važe za sve korisnike ove mjere.
Sve procedure su provedene transparentno i u skladu sa zakonom, navode u resoru na čijem je čelu Vladimir Joković.
Jača percepcija privilegovanog položaja
U Centaru za građansko obrazovanje (CGO) ocjenjuju da problem budžetskih izdvajanja za vjerske zajednice prvenstveno u načinu na koji se ta sredstva dodjeljuju i opravdavaju. Riječ o novcu svih građana i građanki, što podrazumijeva najviši nivo odgovornosti, transparentnosti i jasnog zakonskog utemeljenja, a upravo ti standardi u praksi izostaju, kažu u CGO.
“Istraživanje CGO-a, iz 2024. godine, pokazalo je da je Vlada Crne Gore od 2021. do 2023. godine vjerskim zajednicama dodijelila najmanje 3.747.598,99 eura. Ta sredstva su dominantno dodjeljivana bez javnih konkursa, netransparentno, bez jasno definisanih kriterijuma i detaljnih obrazloženja. Najnoviji podaci ukazuju da se takva praksa nastavila i u 2025. godini, što sugeriše da je netransparentno postupanje postalo ustaljeni model”, ističe Nikola Obradović, saradnik na programima Centra za građansko obrazovanje.
On ističe da ovi podaci jačaju percepciju privilegovanog položaja pojedinih vjerskih zajednica, prije svega Srpske pravoslavne crkve (SPC), što otvara pitanja jednakog tretmana i potrebe za jasnim, mjerljivim i zakonski utemeljenim kriterijumima, kakvi postoje za druge korisnike budžetskih sredstava.
“Izostanak procedura ostavlja širok prostor za diskreciono odlučivanje izvršne vlasti, bez adekvatne javne i institucionalne kontrole. Građani nemaju uvid u mjerila raspodjele niti efekte po javni interes tih ulaganja, što nije u skladu sa principima dobrog upravljanja javnim finansijama i negativno utiče na povjerenje u institucije”, navodi Obradović.
Dodatno, prema njegovom mišljenju, materijalne koristi vjerskih zajednica nijesu ograničene samo na direktna budžetska izdvajanja.
“Primjera radi, novim Prostorno-urbanističkim planom Podgorice predviđena je izgradnja 22 nova vjerska objekta, od čega je 18 planirala SPC. Ovakva rješenja otvaraju i pitanja prioriteta urbanističkog razvoja, posebno u kontekstu potreba za infrastrukturom od neposrednog javnog interesa, poput zdravstvenih i obrazovnih objekata”, zaključuje Obradović.
Komentarišući činjenicu da se sredstva izdavaja za najrazličitije projekte, od obnove hramova, vjerskih manifestacija do izgradnje puteva, Obradović ističe da ovakva praksa ukazuje da ne postoje dosljedni i jasni kriterijumi, niti dovoljna odgovornost u trošenju budžetskih sredstava, a to otvara prostor za sumnju u prioritete i zakonitost odlučivanja.
“Takav pristup, dodatno opterećen opštom netransparentnošću rada Vlade, uključujući visok procenat elektronskih sjednica i diskreciono donošenje odluka, ukazuje na slabosti mehanizama kontrole javnog novca. Umjesto sistemskog planiranja i objektivne procjene prioriteta u javnom interesu, svjedočimo odlukama koje često ostavljaju utisak partijske i interesne uslovljenosti”, kazao je Nikola Obradović.
CGO smatra da budžetski prioriteti moraju prvenstveno odražavati potrebe građana i građanki, posebno u oblastima od neposrednog javnog značaja, poput obrazovanja, zdravstva i pravosuđa. Međutim, ističu u ovoj NVO, očigledno je da političke strukture nerijetko kalkulišu sa uticajem vjerskih zajednica na biračko tijelo, birajući kratkoročno politički komfor umjesto dugoročno odgovornih i društveno održivih odluka.
“CGO ne osporava mogućnost finansijske podrške vjerskim zajednicama, ali naglašava da ona mora biti jasno opravdana i zakonski utemeljena. To je opravdano, na primjer, kada se radi o projektima od javnog značaja, poput očuvanja kulturne baštine, u skladu sa zakonom, ili aktivnosti od šire društvene koristi. Trenutna praksa pokazuje da sredstva često odlaze bez definisanih kriterijuma, javnih poziva i detaljnih obrazloženja, ostavljajući utisak privilegovanja pojedinih vjerskih zajednica i zaobilaženja zakona i javnog interesa”, naglašava Obradović ističući da je čak je i Državna revizorska institucija (DRI) upozoravala da finansiranje vjerskih zajednica i srednjih vjerskih škola nije sprovedeno u skladu sa važećim zakonima, te da normativni okvir u ovoj oblasti nije dovoljno razvijen. Zabrinjavajuće je što nadležni organi, pod partijskim uticajem, te preporuke često ignorišu.
CGO posebno brine i činjenica da vjerske zajednice ostaju gotovo potpuno izvan poreskih i drugih kontrola, što dodatno naglašava njihov privilegovan i izvaninstitucionalni položaj.
“Država mora uvesti jedinstven i sistemski okvir finansijske podrške koji uključuje javno objavljene kriterijume, pisane odluke sa detaljnim obrazloženjem, jasne rokove za realizaciju projekata i redovne mehanizme kontrole trošenja sredstava. Samo tako je moguće osigurati zakonitu raspodjelu, odgovorno upravljanje javnim finansijama i dugoročno povjerenje građana u institucije”, zaključuje Nikola Obradović.
Za četiri godine 8,75 miliona
U periodu 2019-2023. godine, iz budžeta Crne Gore, po više osnova, uplaćeno je na račune vjerskih zajednica 8,75 miliona eura, navodi se u izvještaj o reviziji pravilnosti finansiranje vjerskih zajednica iz budžeta Crne Gore, objavljenom u novembru 2024.
Na osnovu Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica finansirane su vjerske zajednice u periodu 2019-2023. godina, u ukupnom iznosu od 1,97 milIona eura.
U periodu 2019-2023. godini, na osnovu Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, iznos od 4,9 miliona eura isplaćen je za finansiranje srednjih vjerskih škola, navodi se u izveštaju DRI.
Neministarske uplate
Prema dokumentu Ministarstva finansija, dio novca vjerskim zajednicama ide i preko drugih budžetskih korisnika, poput Zavoda za zapošljavanje (ZZZCG), Tužilačkog savjeta i Uprave za nekretnine. Zbirno, ovi “neministarski” organi, uključujući i Skupštinu Crne Gore uplatili su vjerskim zajednicama 23.854,58 eura.
Najveći dio tog novca ide preko ZZZCG, 16.464,58 eura. Te uplate se u dokumentu vode kroz programe podrške zapošljavanju, uglavnom kao subvencije poslodavcima koji zapošljavaju lica sa invaliditetom i kroz stavke za asistente OSI, a kao primalac se najčešće pojavljuje Eparhija budimljansko-nikšićka.
Sve isplate Tužilačkog savjeta, ukupno 1.490,00 eura, prikazane su kao “Izdaci po osnovu sudskih postupaka” a primalac je Mešihat Islamske zajednice.
Mešihatu je i Uprava za nekretnine uplatila 900 eura kroz “ostale usluge”.
Od Nikšića skoro 180.000 eura
I lokalne samouprave, ili bar neke od njih, nisu štedjele na izdvajanjima za vjerske zajednice. Opština Nikšić je u te svrhe izdvojila ukupno 179.881 eura. Pomagalo se i finansiralo od radove na parohijskom domu kod Hrama Svetog Nikole Čudotvorca (36.000), Crkvenom odboru Crkve Svetog Dimitrija Bršno (10.000), Crkvenoj opštin Nikšić, Crkvi u Rubežima (27.000), u dva navrata je Eparhiji budimljansko-nikšićkoj uplaćeno najpre 27.000, pa još 20.000 eura…
Opština Bar je u ove svrhe isplatila Mitropoliiji crnogorsko-primorskoj 20.000 eura, a sredstva su dobili još Medžlis islamske zajednice Bar (15.000), Medžlis islamske zajednice Ostros (5.000) I Nadbiskupski ordinarijat Bar (20.000).
Tivat je Biskupskom ordinarijatu Kotor dao 11.000 eura, kako je navedeno, kao finansijsku pomoć za župu Sv. Petra u Bogdašićima, pomoć pri sanaclji potpornog zida na groblju Sv. Šimuna i za krečenje crkve. Islamskoj zajednici je prebačeno 10.000 eura, a Mitropoliji crnogorsko-primorskoj 5.000 eura za pomoć za obnovu manastira Savina.
Do podataka o finansiranju vjerskih zajednica “Vijesti” su došle koristeći aplikaciju MANS-a “Pitajte institucije”.
Bonus video:
