Životna vožnja jednog taksiste

Premijera diplomskog filma “Taksista”, po scenariju i u režiji Gorana Kaluđerovića, biće upriličena danas u Podgorici, a autor za “Vijesti” najavljuje događaj zamišljen kao kulturni performans

8455 pregleda 3 komentar(a)
Goran Kaluđerović, Foto: Privatna arhiva
Goran Kaluđerović, Foto: Privatna arhiva

Kratkometražni igrani film “Taksista”, po scenariju i u režiji Gorana Kaluđerovića biće prikazan danas u Podgorici, u sali Dodest Kulturno-informativnog centra “Budo Tomović”, u 18.30 časova. Iako je u pitanju premijera diplomskog filma, Kaluđerović u razgovoru za “Vijesti” ističe da je projekcija zamišljena kao dio događaja koji naziva kulturnim performansom.

”’Taksista’ je moj diplomski film, za koji su mi mentori Miša Radivojević i Branko Baletić i predstavlja sublimaciju svih prethodnih godina rada i stvaranja. Zbog toga je ovo prikazivanje za mene jedna velika i važna stvar, i zahvalan sam hramu kulture KIC-u ‘Budo Tomović’ i direktorici Snežani Burzan što su prepoznali važnost ovog događaja, i za mene i za publiku. S obzirom na to da film traje oko 15 minuta, zamisao je da događaj bude neka vrsta kulturnog performansa. U tome će učestvovati vokalna solistkinja i izvođač tradicionalne muzike Branka Zečević koja je bila angažovana i u realizaciji filma, a uz to je i još jedan segment namijenjen folklornom ansamblu Crna Gora koji će izvesti tradicionalne crnogorske igre. S obzirom na to da sam član tog ansambla, želio sam na neki način i time da zaokružim ovaj događaj koji će, siguran sam, za publiku biti interesantan i u sklopu kojeg će imati priliku da vide i uživaju u više različitih elemenata kulture i umjetnosti”, najavljuje Kaluđerović.

On podsjeća da mu je dio ansambla pomogao u realizaciji filma, bilo kada je muzika u pitanju ili kao dio glumačke postave, ali, kaže, film i folklor nijesu dodatno povezani, osim željom da publika vidi oboje...

”Riječ je o filmu koji prati priču taksiste, sredovječnih godina, koji pokušava da uspostavi odnos sa svojom kćerkom. Nakon majčine smrti, odlučuje da napusti svoj život. Film je nastao u produkciji Frame Production, a dobio je podršku Univerziteta Donja Gorica (UDG) i Opštine Zeta”, ističe se u najavi.

foto: Privatna arhiva

Naziv filma donosi asocijaciju i na kultni film “Taksista” Martina Skorsezea, pa zaključuje se da možda tako i dodatno privlači publiku, a na pitanje “Vijesti” ko je njegov “Taksista”, Kaluđerović odgovara:

”Kultni Skorsezeov ‘Taksista’ je svakako jedan od mojih omiljenih filmova, a za koji inače kažu da je rađen po motivima jednog velikog jugoslovenskog reditelja. Moja zamisao je bila da napravim film o taksisti u nekom ruralnom području i u našem okruženju. Paralela, ipak, postoji samo u nazivu. Dinamika koju je Skorseze prikazao u vožnjama Roberta de Nira kod nas ne postoji, već sve odiše potpunom kontrom, statičnošću. Suštinski, nema vožnje u ovom filmu, a to će publika tek da vidi kroz priču govori o sredovječnom čovjeku koji pokušava da se uveže sa svojom kćerkom koja živi sa njegovom suprugom. Moj ‘Taksista’ ima samo jednu, ali životnu vožnju”, objašnjava Kaluđerović i dodaje da je film višeslojan i da nudi više različitih konotacija...

Koliko je naziv moćan, istovremeno upućuje i na one ljude na koje mnogi pojedinci u društvu ne obraćaju pažnju, čija lica najčešće ne pamte, sa kojima mnogi razgovaraju iz ljubaznosti ili ćute gledajući izbjegavajući ikakav kontakt. S obzirom na to, djeluje da ovaj film osvjetljava život upravo jedne takve osobe i pokazuje koliko svi vode neke svoje bitke, velike i važne, bez obzira na sve.

”To je upravo važna nit koju ste primijetili. To je čovjek kojeg sistem i okruženje guše, dave i sa kojima ne može da se izbori. On na kraju i žrtvuje svoju porodicu na neki možda i poetski način. Iako su životi svih nas jednako važni, čini se da sve manje obraćamo pažnju jedni na druge”, dodaje autor filma.

Uloge tumače Darija Šaković, Sreten Kaluđerović, Tanja Torbica, Milisava Vujačić i Gavro Kaluđerović. Direktor fotografije je Nemanja Dabanović, asistent kamere Pavle Vujović, rasvetljivač Stefan Radović, šminkerka Vesna Bijelić, kostimografkinja Dragica Filipović, a snimatelj zvuka Bojan Radojević. Pomoćnici režije su Nikolaj Kosuhin i Jovan Bačvanski, organizator Balša Dragović i vođa snimanja Milan Radulović. Kolor korekciju potpisuje Biljana Ristivojčević Bižić, dizajn zvuka Igor Nikolić, a muziku za film Dejan Perišić, u saradnji sa Brankom Zečević, Aleksandrom Magovčević i Rajanom Perovićem.

foto: Privatna arhiva

Goran Kaluđerović diplomirao je Fakultet za kulturu i turizam na Univerzitetu Donja Gorica, a kada je bio na drugoj godini studija, otvorio se studijski program “Film i mediji” koji je takođe diplomirao i gdje trenutno pohađa master studije. Uz to, aktivno se bavi folklorom i koreograf je i učitelj za najmlađe.

”Ni sam ne znam kako se sve to uvezalo. Mi smo folklorna porodica i otac mi se oko 50 godina bavi folklorom, pa je onda to bila neminovnost, a dalje je sve došlo samo po sebi”, kaže on.

Reditelj je tri kratka filma “Rastanak”, “Doručak” i “Osmišljeni vrt” sa kojima je učestvovao na nekoliko filmskih festivala, kao i kratkometražnog dokumentarnog filma o kulturnoj baštini na prostoru Zete, “Nedokučiva luča”.

”S obzirom na to da sam ja iz Zete, tokom studija na program Kultura i turizam, javila mi se velika želja da kroz dokumentarni film prikažem i uvežem kulturnu baštinu i putem filma opišem prostor Zete koji je bogat, a ni sami Zećani to ne znaju”, dodaje Kaluđerović.

On je prošle godine, posredstvom Filmskog centra Crne Gore, kao dobitnik stipendije za program stručnog usavršavanja u oblasti animacije “The Animation Workshop” (3D Character Animation), tri mjeseca boravio na jednoj od najznačajnijih škola za animaciju u Evropi, VIA University College u Danskoj.

foto: Privatna arhiva

”Sa folklorom putujem duže od 15 godina i imao sam priliku da osjetim mnogo toga. Ipak, ovoga puta sam kao pojedinac mogao da osjetim kako funkcioniše obrazovni sistem univerziteta, odnosno škole visokorangirane u svijetu, a naći riječ kojom bi se to opisalo je nemoguće. To je bilo nezaboravno iskustvo i zahvalan sam Filmskom centru na toj prilici. Kao neko ko dolazi iz sfere igranog, odnosno klasičnog filma, bilo mi je interesantno da vidim kako se rade animirani filmovi, 3D ili 2D, a koncept predavanja je obuhvatao cjelokupnu produkciju različitih formi”, kaže Kaluđerović koji je u Danskoj boravio sa još 13 stipendista iz svijeta, među kojima je bila i Maida Kurgaš iz Crne Gore.

Za kraj razgovora Kaluđerović ističe da je zahvalan svojoj porodici na podršci i razumijevanju, ističe da je veoma važno podržavati mlade autore, a otkriva i da već radi na novim projektima. U planu ima kratki animirani film, ali i kratki igrani, dok piše scenarije za dva dugometražna igrana filma.

Folklor je u Crnoj Gori zanemarena umjetnost

Kao dugogodišnji folkloraš i iz porodice kojoj je folklor u genima, Kaluđerović je istakao da, iako je dio kulturne baštine, u crnogorskom društvu folklor se ne cijeni dovoljno.

Folklorni ansambl Crna Gora
Folklorni ansambl Crna Gorafoto: Privatna arhiva

”Iako smatram da je folklor jedna vrsta pozorišta, kod nas se on svodi na domen zabavnog programa. Marginalizovali smo folklor, a ne shvatamo koliko je to zahtjevna i za kulturu važna oblast. Rekao bih da postoji neinformisanost ljudi o folkloru, ali ne i nezainteresovanost. Po zadnjem popisu, u Crnoj Gori ima oko 12-13 hiljada aktivnih folkloraša, što je ozbiljna brojka. Podsjetio bih da je folklorni ansambl Crna Gora, koji vodi moj otac i u kojem smo moja dva brata i ja, bio prvi učesnik Olimpijade folklora u Rusiji prije dvije godine. Iako je to bio svjetski događaj, i iako je neki ansambl prvi put predstavljao sebe i državu na njemu, sve je prošlo prilično nezapaženo kod nas. Smatram da je folklor u Crnoj Gori nepriznata umjetnost, jer nemamo odnos prema folkloru, niti uspostavljen sistem, ni nalik onima kakav imaju države okruženja, a kamoli druge evropske zemlje”, ističe Kaluđerović.