Tuzi proglasile 2023. Godinom džubljete

"Albanska džubljeta predstavlja najstariju nošnju na ovim prostorima, ali ujedno i tipologiju najstarije odjeće na svijetu", ističu iz Opštine

2647 pregleda 8 komentar(a)
Foto: Opština Tuzi
Foto: Opština Tuzi

Opština tuzi proglasila je 2023. Godinom džubljete, nošnje koja je od novembra prošle godine pod zaštitom Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (Unesko).

"Ova nošnja, stara četiri hiljade godina, nekada se koristila u svakodnevnom životu, a danas je dio društvenih, kulturnih i etnoloških aktivnosti i u Malesiji. Albanska džubljeta predstavlja najstariju nošnju na ovim prostorima, ali ujedno i tipologiju najstarije odjeće na svijetu. Kao područje koje je sačuvalo i kultivisalo ovu odjeću, posebno smo ponosni što je džubljeta postala dio Svjetske baštine kao nematerijalno nasljeđe", saopšteno je iz Opštine.

Kazali su da će, povodom Godine džubljete, biti organizovano više manifestacija i aktivnosti.

džubljeta simpozijum
foto: Opština Tuzi

Naučni simpozijum na temu "Džubljeta, dokaz naše drevnosti", danas je održan u sali Skupštine opštine Tuzi.

„Prije svega, osjećam se počastvovano što ste, poštovani predavači, prihvatili naš poziv i na taj način dali zasluženi značaj džubljeti, i svojim učešćem podigli nivo ovog skupa, u okviru manifestacija 2023. godine, koju je Opština Tuzi proglasila Godinom džubljete”, rekla je na skupu sekretarka Sekretarijata za lokalnu samoupravu Marina Ujkaj.

džubljeta simpozijum
foto: Opština Tuzi

"Mi kćeri i sinovi džubljete, koji danas doživljavamo nju samo kao muzejski eksponat ili dio folklornih manifestacija, postali smo svjesni da i nasuprot vjekovnih pokušaja da nas proglase za zaostala plemena bez kulture i prošlosti, da nas čak proglase i ljudima sa repom, danas se možemo identifikovati sa našom narodnom nošnjom koja vuče korijene iz tih vremena, kada se, danas razvijeni narodi, diče crtežima po pećinama kao začetkom njihove kulture", kazao je predsjednik Opštine Nik Đeljošaj.

Nik Đeljošaj
foto: Opština Tuzi

Učesnici simpozijuma, kako je saopšteno, bili su: akademik prof. dr. Anton Kole Berišaj, sociolog, etnološkinja Aferdita Onuzi, etnolog Jaho Brahaj, prof. dr. Drita Statovci etnološkinja, prof. dr. Šaban Sinani antropolog - Akademija nauka, Robert Camaj, dr Valon Škodra istraživač, Slobodan Jerkov dr etnoloških nauka, prof. as. dr Elinda Dibra, Luljeta Dano, književnica, istraživač i kolekcionar, Zorica Mrvaljević etnološkinja, Rudina Bardhi etnološkinja, kao i Nikola Berišaj. "Oni su iznijeli svoju analizu, razmotrili fenomenologiju opstanka džubljete, što zapravo predstavlja naš opstanak i našu drevnost kao nacija", zaključuje se u saopštenju.

Bonus video: