Opet traže dozvolu da izađu iz Vlade: DNP još u izvršnoj vlasti, iako Spajić ne ferma njihove identitetske zahtjeve

Iako identitetski zahtjevi Demokratske narodne partije (DNP) nisu bili uvršteni na dnevni red jučerašnje sjednice Vlade, a kamoli da se o njima raspravljalo i odlučivalo, funkcioneri te stranke opet nisu podnijeli ostavke na pozicije u kabinetu Milojka Spajića, već su najavili da će to uraditi danas - ali ne izvršnoj vlasti, nego Predsjedništvu DNP-a.

Međutim, da li će to partijsko tijelo prihvatiti ostavke Miluna Zogovića na funkciju potpredsjednika Vlade i Maje Vukićević na mjesto ministarke saobraćaja, ili će pak DNP naći novi “izgovor” da ostane u izvršnoj vlasti - znaće se danas. Iz jučerašnjeg obraćanja šefa DNP-a Milana Kneževića proizilazi da bi ta stranka ovog puta, nakon niza praznih prijetnji, zaista mogla da napusti vlast.

Uoči sjednice Vlade, Spajić je najavio da neće prihvatiti zahtjeve DNP-a, rekavši da “ucjenjivački model saradnje neće biti dozvoljen nijednoj političkoj strukturi” i da će se “o vitalnom interesima Crne Gore” odlučivati isključivo u zemlji.

Premijer je, nakon što je Zogović predstavio juče na sjednici zahtjeve DNP-a, rekao da su oni legitimni, ali da nisu za Vladu, već za Skupštinu, pa se o njihovom uvrštavanju u dnevni red nije ni odlučivalo - tvrde izvori redakcije.

Jedan od sagovornik kazao je da je Spajić saopštio na sjednici da platforma izvršne vlasti “Barometar 26” predviđa da se teme poput onih čije rješavanje traži DNP - razmatraju u parlamentu, u radnim grupama, uz širok društveni dijalog.

“... Inicijativa nije za Vladu, ‘zeleno svjetlo’ za parlament”, poručio je Spajić, prema tvrdnjama tog izvora.

Govoreći o jedinom zahtjevu DNP-a koji nije identitetski - pokretanju dijaloga vezano za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu - Spajić je rekao da garancije Vlade u vezi tog projekta mogu da se potvrde u Skupštini.

Sagovornici lista tvrde da je Zogović, nakon izlaganja premijera, odgovorio da je DNP “zahvalan na razumijevanju”, da im je važno što Spajić “nema ništa protiv ovih tema”, te da su “zahvalni za načelnu saglasnost da se u parlamentu formira radna grupa (koja bi se bavila identitetskim pitanjima)”. Zogović je, tvrdi jedan izvor, dodao da će DNP-u biti potrebno “malo vremena” da se odredi o stavu premijera.

Spajić “izrazio spremnost”, ali...

Na konferenciji za medije, organizovanoj nakon zasjedanja Vlade, Zogović je najavio da će on i Vukićević na sjednici Predsjedništva DNP-a, zakazanoj za danas, podnijeti ostavke na funkcije u Spajićevom kabinetu. Naveo je da su inicijativu, odnosno identitetske zahtjeve predali vodeći se onim što su “evropska praksa i standardi, a to je inkluzija, a ne isključenje i pluralizam i prevazilaženje podjela”.

“Premijer Spajić je izrazio određenu vrstu lične podrške i načelne saglasnosti za našu inicijativu, ali nije izrazio spremnost da je u svojstvu predsjednika Vlade proslijedi Skupštini”, kazao je on, dodavši da su se zahvalili premijeru na “ličnoj spremnosti kroz koju je objasnio da je inicijativa u skladu s Barometrom 26”.

Zogović je poručio da prvi čovjek Vlade “nije izrazio spremnost da participira s tog nivoa”.

“Mi ćemo sjutra (danas) u 12 časova imati sjednicu Predsjedništva DNP-a na kojoj ćemo, u skladu sa onim što su naša obećanja, ispuniti ono što smo obećali građanima, i sjutra ćemo na Predsjedništvu DNP-a podnijeti ostavke na funkcije ministra i potpredsjednika Vlade”, rekao je on.

Ipak, on i Vukićević nisu juče objasnili zašto odmah po završetku sjednice izvršne vlasti nisu podnijeli ostavke, kako je bilo najavljeno iz DNP-a, niti su kazali da li će ta stranka izaći iz vlasti u glavnom gradu.

Iz DNP-a su tvrdili da će, ako njihovi zahtjevi ne dobiju podršku izvršne vlasti, Zogović i Vukićević podnijeti ostavke, da će poslanički klub DNP-a uskratiti podršku Spajiću u državnom parlamentu, a gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću u gradskom.

Doradili zahtjeve

Zogović je na konferenciji za medije rekao i da je njihova inicijativa prekjuče predata arhivi Vlade. Novinarima je, po završetku presa, taj dokument podijeljen, i on se razlikuje od onih zahtjeva koje je DNP najavio nakon sjednice Predsjedništva 9. januara.

Jedini zahtjev koji je ostao “netaknut” je onaj o normiranju srpskog jezika kao službenog, dok su ostali “dorađeni”. DNP je prvobitno saopštio da će njihovi predstavnici inicirati izmjene i dopune Zakona o državljanstvu, a Vladi je predat zahtjev o “zakonskom normiranju dvojnog državljanstva”.

Osim toga, tražili su i da se trobojka normira kao “narodna zastava”, ali je to u inicijativi Vladi pretvoreno u “zakonsko normiranje istorijske trobojke: njena upotreba i isticanje”.

Konačno, od iniciranja sveobuhvatnog dijalog zasnovanog na referendumskom rezultatu od 14. decembra prošle godine, koji bi “uvažio stavove građana Zete” povodom namjere izgradnje kolektora u Botunu (dominatno rekli “ne” projektu), došlo se do “sveobuhvatnog dijaloga Glavnog grada, Opštine Zeta i mještana Botuna u pravcu pronalaženja kompromisnog rješenja koje bi rezultiralo lex specialis-om (posebni zakon)”.

Nakon što je 30. decembra prošle godine policija u Botunu izvela akciju kojom je prekinula dvomjesečni protest mještana tog zetskog naselja protiv plana da se tu izgradi kolektor, Knežević je rekao da će predložiti predsjedništvu DNP-a izlazak iz “krvave Vlade”, te da će, ako to partijsko tijelo ne prihvati njegov predlog, podnijeti ostavke na poslaničku funkciju i mjesto šefa partije.

Međutim, DNP nije ni tada izašao iz vlasti, već je najavio da će Vladi ispostaviti zahtjeve, dok Knežević, uprkos obećanju, nije podnio ostavku.

Đukanović: Problem odgođen

Docentkinja na Univerzitetu “Donja Gorica” Nikoleta Đukanović smatra da epilog sjednice Vlade nije posebno iznenađujući.

“Bilo je prilično očekivano da Vlada pokuša da izbjegne direktno preuzimanje odgovornosti za tzv. identitetska pitanja i da ih prebaci na Skupštinu. Time je izbjegnut otvoreni politički sukob unutar izvršne vlasti, ali je problem samo odgođen”, rekla je ona “Vijestima”.

Kako je kazala, ključno pitanje sad je da li DNP zaista izlazi iz vlasti ili samo formalno povlači ministre, dok suštinski zadržava uticaj “po dubini” i nastavlja da podržava Vladu u parlamentu. Ako, kako dodaje, povuku i parlamentarnu podršku, onda je to politički dosljedan potez.

“Ako ne, onda je riječ o još jednoj političkoj predstavi za javnost, bez stvarnih posljedica”, ocijenila je Đukanović.

Ona tvrdi da je izjava premijera da će se o vitalnim interesima Crne Gore odlučivati isključivo u Crnoj Gori - važna, ali da dolazi prilično kasno i zvuči više kao politička poruka, nego kao stvarna politika.

“U suštini, i sam premijer ovom izjavom indirektno priznaje da postoji osnovana sumnja da određeni politički akteri, uključujući i DNP, ne djeluju isključivo u interesu Crne Gore”, navela je sagovornica.

Prema njenim riječima, problem je što Spajiću ova pitanja suštinski nijesu prioritet. Njega, kako dodaje, ne zanimaju ni identitet, ni jezik, ni dugoročne posljedice po suverenitet države - zanima ga, podvlači, očuvanje vlasti po svaku cijenu.

“Zato i imamo situaciju u kojoj balansira između suprotstavljenih interesa, umjesto da jasno zauzme stav u korist državnih interesa”, konstatovala je Đukanović.

Đukić: Uravnotežen potez Spajića

Analitičar Stefan Đukić kazao je, komentarišući novu najavu DNP-a da će izaći iz Vlade, da to ne znači da će se to obećanje i realizovati. Podsjeća da se priča o izlasku te stranke iz izvršne vlasti rasteže od kraja prethodne godine, da je prošlo više od mjesec od njenog pokretanja...

“Te će nešto da se uradi radikalno, pa će onda da se to provjeri na partijskim organima, pa će onda ipak da se uputi inicijativa...”, ukazuje on.

Govoreći o tome što zahtjevi DNP-a nisu bili na dnevnom redu Vlade, sagovornik je rekao da je bilo jasno da se to ne može “trenutno staviti na agendu”. Smatra da je Spajićev odgovor DNP-u - iznenađujući, uravnotežen i jasan prema svim stranama.

“Dok je odbacio samu inicijativu, negdje je rekao da nema ništa protiv nje na drugim mjestima. Odnosno, da je to tema za dijalog, ali ne sad i ne ovdje, zahvativši time najveći mogući broj birača”, ocijenio je Đukić.

Komentarišući poruku premijera da će se o vitalnim interesima Crne Gore odlučivati isključivo u zemlji, Đukić je naveo da se ona može shvatiti na različite načine. Može da bude jedna, kako kaže, “ćuška” prema Kneževiću koga, prema njegovim riječima, jedan dio javnosti sumnjiči da je eksponent predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, a može da bude i izjava koja pokušava da obuhvati više strana, “a da sebe i svoju partiju (Pokret Evropa sad) definiše kao jedine koji nisu ničija igračka, nego su svoji”.

“Mislim da je to taj jedan politički manevar”, dodao je on.

Odlazak DNP-a ne bi zaljuljalo Spajićevu Vladu. Vladajuća većina ima 52 predstavnika u državnom parlamentu, koji ima 81 mjesto. Ukoliko bi DNP otišao, većina bi imala 48 poslanika (jer DNP ima četiri) - sedam više od potrebnog minimuma da bi opstala.

Međutim, izlazak DNP-a iz vladajuće koalicije u Podgorici doveo bi u pitanje opstanak vlasti u glavnom gradu.

Knežević: Ideja se ne prodaje za fotelju

Predsjednik DNP-a Milan Knežević objavio je juče na društvenoj mreži “Iks” fotografiju na kojoj se nalaze Milun Zogović i Maja Vukićević, napisavši: “Miševi, botovi, debelocrijevaši, mimeri zaludnjaci, svi vi koji ste danima preispitivali naš moralni kod, upamtite ova lica i njihove osmijehe”.

“Ideja se ne prodaje za fotelju. Ponosan što zajedno pišemo najljepše i najčasnije stranice crnogorske istorije”, poručio je Knežević.

“Evropska” inicijativa

U inicijativi DNP-a navodi se da je ona “u potpunosti utemeljena u koalicionom sporazumu i ‘Barometru 26’”.

“Duboko uvjereni da je Crnoj Gori neophodan dijalog i pomirenje, uvažavajući društveno-političku realnost, istorijski kontinuitet i identitetski pluralizam, smatramo da će usvajanjem ove inicijative Vlada Crne Gore dati ključni doprinos EU integracijama i trajnom prevazilaženju podjela”, piše u dokumentu.

Dio DNP-ovih partnera iz vlasti optuživao je tu stranku da gazi koalicioni sporazum. U njemu se navodi se da će se konstituenti vlasti suzdržavati “od svih tema koje mogu obnavljati ili produbljivati podjele, s ciljem izgradnje ujedinjene budućnosti za sve građane Crne Gore”.

Uz taj dokument, izvršna vlast je početkom decembra 2024. predstavila “Barometar 26”, platformu o zajedničkim obavezama za okončanje pregovora s EU, kojom se predlaže da se identitetske teme ostave po strani.

Međutim, tu Vladinu platformu podržao je samo dio vlasti, među kojima nisu Nova srpska demokratija i DNP, a njime je propisano da se “polarizujuća pitanja” (“identitetske teme i druga pitanja koja mogu izazvati etničke ili vjerske tenzije ili destabilizovati nacionalnu bezbjednost Crne Gore”) ostave “posebnom mehanizmu razrješenja tih pitanja”, koji uključuje radne grupe, kao i skupštinske odbore gdje će se date teme obrađivati uz ekspertsku podršku akademske zajednice.