Premijera dječijeg mjuzikla "Zmaj sa Spasa" u četvrtak veče se, u okviru festivala "Ćirilicom", odigrala na oduševljenje brojne publike, jer je gledalište bilo premalo da primi sve zainteresovane.
"Zmaj sa Spasa" je bez sumnje najveći projekat u 2023. godini po broju različitih projekata koji su se i okviru njega realizovali.
Predstava i set štampanog i drugog materijala, monografija , drugih knjiga i bojanki, je takođe prvi široki korpus različitih proizvoda te prvi veliki projekat iz sfere promocije kulturnog nasleđa a da je rađen u nekim svojim djelovima uz pomoć najmodernijih tehnologija tipa vještačke inteligencije.
Autori su ipak izrazili sinoć zadovoljstvo da su, osim ilustracija, sve ostale djelove ovih projekata, a naročito tekstove, uradili sami umjetnici, i to bez pomagala kojima se javnost služi preko 25 godina.
Kombinacija najsjajnije ljudske inteligencije i znanja i napredne vještačke inteligencije, koja je logičan nastavak pametnih telefona, "photoshop" programa i sličnih starih verzija i preteča vještačke inteligencije, proizvela je desetine malih i velikih umjetničkih dijela o Zmaju sa Spasa ovog ljeta.
Pozorišni projekat, premijerno prikazan sinoć, čiji je promo materijal takođe rađen uz asistenciju vještačke inteligencije, bio je najposjećenija predstava ovog ljeta jer su na većini stolica u gledalištu sjedjele po dvije osobe. Salave smjeha i oduševljenja i veliki aplauzi publike prekidači su mjizikl puno puta.
U predstavi nastaloj na osnovu pjesama koje je sakupio Vuk Karadžić te na osnovu dramskog predloška Marka Kentere, su igrali glumci pozorišta Čiča Miča: Vaja Dujović, Ivan Mihailović, Vladimir Nićiforović, Dragan Petrović, Jovana Berić, Novak Radulović i Mateja Popović koji je i pisao dramski tekst i režirao.
Kompozitor mjuzikla "Zmaj sa Spasa" je Marko Vesić, kostim je uradila Aleksandra Stošić a za tehniku je bio zadužen Damnjan Jovanović. Promo materijal, izrađen u kombinaciji rada umjetnika i vjestačke inteligencije, realizovao je studio Stvaralište iz Valjeva.
Mjuzikl za djecu „Zmaj sa Spasa“ iako naizgled staromodan ima za cilj promociju lokalnog kulturnog nasljeđa, kroz istančano osmišljenu pozorišnu adaptaciju legende zapisane prije dva vijeka.
Legenda koju je od zaborava otrgao Vuk Stefanović Karadžić prije tačno 200 godina, govori o Zmaju koji se svio iznad brda Spas u pradavna vremena, a za kojeg je narod mislio da je možda čak i Ilir, sin mitskih osnivača Budve, Kadma i Harmonije. Mlada moma (djevojka) želi da vidi Zmaja, on se pri susretu zaljubljuje u nju, ali ne želi da je pusti da ode sa brda. Zmaj to ipak čini kad ga djevojka zamoli iz velike ljubavi prema njoj. Kasnije je traži, ali je više nikad ne nalazi.
Reditelj i autor teksta Mateja Popović istakao je da su se u autorskom timu rukovodili konceptom da, pošto sama legende nema jasno definisan kraj, naprave priču o djevojčinom putovanju i uključe momenat obraćanja publici preko naratora.
„Jako je zanimljiv koncept, radili smo ga i ranije, ali ne na ovakav način. Ovo je ozbiljnije nego što smo ikada radili. Od legende smo uzeli cijelu priču, prvu scenu kada se djevojka rastaje od Zmaja i odlazi na svoj put, a onda je sve ostalo, u stvari, dodato. Meni je bilo zanimljivo, pošto slovenska mitologija nije previše zastupljena u djelima, uključim neke likove, pogotovo Lesnika koji je vjesnik proljeća i veselo šumsko biće. Mislim da je zanimljivo da djeci ispričamo nešto i o mitologiji, a ako se neko od mališana baš zainteresuje oni mogu dalje da istražuju o tome. Bilo mi je zanimljivo da neke aspekte mitologije pomiješam sa legendom za koju se kaže da je čak možda uticala i na čuvenu bajku „LJepotica i zvijer“ “, istakao je Popović, koji je kazao da je kraj legende izmijenjen u srećan kraj u kojem pobjeđuje ljubav.
Poznata srpska glumica Vaja Dujović koja igra ulogu djevojke nakon premijere istakla je da je srećna i ponosna na cijelu ekipu, jer su svi uložili veliki trud koji je budvanska publika nagradila toplim aplauzima. Ona se takođe kratko osvrnula i na svoj rad u pozorištu za djecu.
„Djevojka je ovdje emotivni stub ove predstave, a svi ostali imaju prostor za neku spoljnu kreaciju. To zahtijeva dosta nekih zanatskih detalja, a na meni je bilo da budem emotivni stub predstave i to mi je bilo najvažnije i najizazovnije. Što se tiče pozorišta za djecu ja sa pozorištem „Čiča Miča“ nastupam deset godina. Imali smo sjajne predstave koje smo igrali i u Crnoj Gori, bili smo nekoliko puta na Kotorskom festivalu, kao i u Baru, Tivtu i Herceg Novom, a ovo je bio prvi put da igramo u Budvi“, kazala je Dujović.
Glumac Ivan Mihailović zadovoljan je dobrom reakcijom publike na predstavu. Kako je kazao, projekat „Zmaj sa Spasa“ za tim je bio vrsta rizika jer su izašli iz zone komfora.
„Provukli smo dosta nekih filozofskih i ljubavnih tema. Mi smo prvo dobili poziv da radimo predstavu na ovu temu. Prvo smo pročitali legendu i dva mjeseca razmišljali šta bi mogli da uradimo. Pošto je legenda izvorno nedovršena, nama je bila inicijalna ideja da se bavimo dokazivanjem da li je moguće preći nemoguć put zarad prave ljubavi i tom temom se aktivno bavimo. Prilično smo zadovoljni i saradnjom sa Narodnom bibliotekom Budve. Koprodukcije su veoma važne jer se energije i iskustva razmjenjuju, a uvijek kao proizvod nastane nešto što je drugačiji od onoga što nastaje u uslovima u kojima uvijek radimo. Uvijek koprodukcije otvaraju neka nova rješenja i izazove, a sa druge strane putujemo i krećemo se i predstave vide djeca iz različitih krajeva bivše republike“, naveo je Mihailović.
U Narodnoj biblioteci Budve, kako je ranije najavljeno, nastaviće sa promocijom lokalnog kulturnog nasljeđa kroz ediciju „Enheleja“, koja je započeta objavljenim knjigama o čudotvornoj ikoni „Budvanska Gospa“ i legendom, bajkom u stihu i bojankom za djecu o Zmaju sa Spasa.
Kako je rečeno cijeli set projekata rađen je uz uspješno kombinovanje rada umjetnika i sredstava vještačke inteligencije. Festival "Ćirilicom" je odlučio da podari svoju produkciju gradovima Tivat i Herceg Novi gde će se mjuzikl igrati danas.
Sedmi Festival „Ćirilicom“, koji do 13. septembra organizuju Narodna biblioteka Budve i Udruženje izdavača i knjižara Crne Gore, biće nastavljen večeras sa početkom u 21 sat programom posvećenim književnom stvaralaštvu Dionisija Mikovića (1861-1942).
Miković je bio znameniti arhimandrit i stvaralac iz budvanskog kraja.
O Mikovićevom stvaralaštvu govoriće: protosinđel Kliment Boljević, akademik Siniša Jelušić i monah Pavle Kondić. Festival "Ćirilicom" je odlučio da podari svoju produkciju gradovima Tivat i Herceg Novi gde će se mjuzikl igrati danas.
Bonus video:
