Kralj i Bajoviću dodijeljena književna nagrada "Mirko Banjević"

Milica Kralj je nagradu dobila za zbirku "Čisanice" (2021), a Bajović za knjigu pjesama "Put u vatru" (2022)

3605 pregleda 156 reakcija 1 komentar(a)
Kralj i Bajović, Foto: Svetlana Mandić
Kralj i Bajović, Foto: Svetlana Mandić

Pjesnicima, Milici Kralj i Spasoju Bajoviću, uručena je književna nagrada "Mirko Banjević", koju dodjeljuje istoimena Književna zajednica (KZ) iz Nikšića, za objavljene knjige poezije u 2021. i 2022. godini.

Milica Kralj je nagradu dobila za zbirku "Čisanice" (2021), a Bajović za knjigu pjesama "Put u vatru" (2022). Nagrade su uručene i za prvu objavljenu knjigu - Marku Sandiću iz Pljevalja za knjigu "Nijemi oproštaj" (2021) i Milisavu Rosiću iz Mojkovca za zbirku "Drugi svijet" (2021).

O nagrađenima je odlučivao žiri u sastavu Dragan Koprivica (predsjednik) i Radoje Femić i Aleksandar Ćuković (članovi), a odluke su donesene jednoglasno.

Književna zajednica
foto: Svetlana Mandić

Koprivica je istakao da Kralj piše po starom zlatnom pravilu da riječima bude tijesno, a mislima široko, uz dominaciju moćne pjesničke emocije.

"Često polazi od malog, naizgled ne tako značajnog detalja, a potom od njega sazida cijelu pjesmu, kao pjesnički znak, medaljon, poetski biser. Za razliku od nekih pjesnika kojima nedostaje sluha za muzičku stranu pjesme, Milica ima i urođeni muzički senzibilitet koji pretače u pjesme upravo uz sjajne rime i metrička pravila stihovanja kroz fina oneobičavanja i neočekivana stilska razrješenja“, kazao je Koprivica.

U nagrađenoj zbirci, prema njegovim riječima, autorka pravi začarani krug pjevajući u sto pjesama o jednoj pjesmi, odajući počast starim, pomalo zaboravljenim riječima i kovanicama.

"Pjesničkom knjigom 'Put u vatru' Bajović je kreirao istinski lirski mozaik bola, služeći svojevrsni rekvijem stradalnicima iz pivskih Dola. Simbol vatre naglašen u naslovu pjesničke knjige, razvijen je mimo stereotipne simbolike oivičene prometejskim arhetipom“, kazao je Femić govoreći o nagrađenoj Bajovićevoj knjizi.

Prema njegovim riječima, u žanrovskom smislu riječ je o poemi čiji konstitutivni pjesnički elementi učestvuju u formiranju jedinstvene slike svijeta - slike koja odiše gorčinom i bezglasnim krikom nad sudbinom stotina nevino pobijenih Pivljana.

"Koncentrisane oko četiri pjesnička ciklusa pjesme dosljedno njegujuelegičnu intonaciju koja se katkad pretvara u vapaj. Himničnu svečanost Bajovićeve poezije obezbjeđuje uzvišeni molitveno-ispovijedni ton kojim se ova nepojamna tragedija transponuje po načelima lirskog iskaza", istakao je Femić, dodajući da Bajovićeva poezija nije melemna, ni utješiteljska, već su u njoj "rane žive i oštre toliko da mobilišu duh čitaoca na istinsku tugu i bezglasnu molitvu".

Književna zajednica
foto: Svetlana Mandić

Ćuković je, govoreći o knjizi "Nijemi oproštaj" Marka Sandića, istakao da je riječ o zbirci koja nudi osoben pogled na svijet, hrabar i jasan.

"Njen autor zagledan je u smisao, istrajan u traganju i zahvalan na mogućnosti da luta tajnama čovjeka i kosmosa otjelovljenih u opipljivu svakodnevicu koju koristi kao medijum za čitanje i učitavanje neke više i dublje svrhe", kazao je Ćuković.

Kada je riječ o zbirci poezije "Drugi svijet" Rosića, autor se, prema riječima Ćukovića, nalazi u permanentnoj stihovanoj potrazi za smislom, za odgonetanjem onih tajni koje čovječanstvo inspirišu od pamtivijeka i u čijem nepronalaženju i dalje (ne)zadovoljno i (ne)sigurno egzistiramo.

Nagrađeni pjesnici su publiku častili stihovima, ali i kratkim obraćanjem. Milica Kralj je istakla da je poezija, prije svega način života - dejstvo, strast, snaga i obnavljanje koje pomjera granice. Kazala je da je Banjevićeva pjesnička riječ „nadvisila, nadmašila i nadkrilila i vrijeme i prostor“ i postala "osobeni i osobiti obrazac pjevanja nemirnim i nesmirajnim stihom".

"Osobita zahvalnost gradu umjetnosti- gradu Nikšiću koji u koordinantnom umjetničkom sistemu zauzima jedinstveno mjesto, ono koje se može i smatrati i shvatiti kao rodno mjesto pjesničke riječi. Radost koju nam čini ovo priznanje dijelim i sa kolegama dobitnicima, pjesničkom sabraćom, i po besanici i po nesanici, pjesnicima čija poetika, vjerujem, ostavlja trag u vremenu, i nastavlja onim fluidnim smjerom i svijetom pjesminog ozračja Mirka Banjevića", poručila je Kralj.

Bajović je istakao da ga je nagrada vratila u prošlost, kada je "kućio prve poetske zanose pod književnom zastavom Mirka Banjevića".

"Nikada nijesam ni otišao ispod te zastave. Kako otići ispod zastave jednog uvaženog pjesnika, revolucionara čiji su stihovi izvirali iz gladi i žeđi, iz ljute nesanica i puta kroz vatru. Ta književna zastava mi je uvijek ostala u srcu, a ova nagrada me dodatno motiviše da trajem i istrajem“, kazao je Bajović.

Sandić je podsjetio da je nagrađenu zbirku prvi put promovisao upravo u Nikšiću, gradu koji je "veliki rasadnik pjesnika", dok je Rosić istakao da mu nagrada daje veliki vjetar u leđa i izrazio nadu da će u budućnosti biti više književnih manifestacija.

Predsjednik KZ "Mirko Banjević" Radislav Gardašević podsjetio je da Zajednica osnovana 1979. godine, ali da je prvo funkcionisala kao književni klub, da nosi ime poznatog crnogorskog pjesnika i revolucionara, kao i da članovi objavljuju knjige u ediciji “Zavjet” koja je dobila ime po prvoj Banjevićevoj pjesmi u poemi “Sutjeska”. Govoreći o Banjeviću, istakao je da je bio jedinstven, sa posebnim pjesničkim nervom. Izrazio je nadu da će im lokalna uprava izaći u susret i obezbijediti prostor gdje bi mogli da se stvaraoci, ali i ljubitelji pisane riječi, okupljaju i razmjenjuju ideje.

Književna zajednica
foto: Svetlana Mandić

Dodjeli nagrada je prisustvovao i predsjednik Udruženja književnika Crne Gore Novica Đurić koji je istakao da kada stvaraoci darivaju poeziju, oni daruju sami sebe.

"Drago mi je što smo za ovo desetak godina uspjeli da obnovimo Udruženje i primimo dvadesetak mladih izuzetno darovitih i obrazovanih ljudi. Poezija je uvijek bila i ostala 'pobuna uma' i da je iz tog korijena izrasla sva poezija ovoga svijeta i dok god bude 'pobune uma' biće i dobre poezije. Pisac uvijek mora biti buntovnik kako bi kod drugih ljudi probudio svijest o neslaganju sa onim što nije dobro u vremenu u kojem žive“, kazao je Đurić, aludirajući na naslov Banjevićeve zbirke „Pobuna uma“, objavljene 1930.godine.

Veče, koje je organizovala KZ "Mirko Banjević" u sklopu novembarskog repertoara Nikšićke književne scene, vodila je istoričarka umjetnosti Kristina Radović koja je publiku upoznala sa biografijama nagrađenih pjesnika.

Bonus video: