Zbog konfuzije i neažurnosti trpe umjetnost i umjetnici

Sve češće žalbe likovnih umjetnika na neažurnost Ministarstva kulture pri izdavanju neophodne dokumentacije za izlaganje umjetničkih djela van Crne Gore, konkretno za izvoz radova. O svojim iskustvima, ali i procedurama, za “Vijesti” govore akademski slikar Goran Ćetković i umjetnica Milena Vukoslavović

6418 pregleda 38 reakcija 0 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

“Umjesto da nadležno ministarstvo (Ministarstvo kulture) pomogne projekat, što nijesam ni tražio, ono blokira sve... Pitao sam se da li ja kao građanin, umjetnik sa reputacijom, imam u ovoj državi ikakva prava”...

Ovako akademski slikar Goran Ćetković ukratko prenosi svoj osjećaj uoči jedne od izložbi van Crne Gore, za koju je dugo čekao na dozvolu za izvoz slika, koju izdaje Ministarstvo kulture i medija Crne Gore. Dozvolu je dobio nakon objave na društvenim mrežama, i to u najkraćem roku, neposredno pred najavljeno otvaranje izložbe.

Njegov slučaj nije jedini. Posljednjih godina, sve su češće žalbe likovnih umjetnika na neažurnost resornog ministarstva pri izdavanju neophodne dokumentacije za izlaganje umjetničkih djela van Crne Gore, konkretno za izvoz radova.

Kad (izgleda kao da) sve pada u vodu

Otvaranje izložbe ‘’Još slika iz današnje šetnje’’ Srđe Dragovića i Milene Vukoslavović sredinom oktobra u Beogradu bilo je neizvjesno, jer je Milena čekala na dozvolu za izvoz radova koju izdaje MKM.

Sa otvaranja izložbe Vukoslavović (lijevo) i Dragovića
Sa otvaranja izložbe Vukoslavović (lijevo) i Dragovićafoto: Jelena Kontić

“Tri dana prije otvaranja izložbe obavijestili smo organizatore da ćemo najvjerovatnije otkazati izložbu i da je potrebno razmatrati neki novi termin”, kaže Vukoslavović za “Vijesti”.

89

zahtjeva za izvoz umjetnina pristiglo je Ministarstvu kulture tokom prethodnih 17 mjeseci, a na sve njih su odgovorili u zakonskom roku, tvrdi Hristina Bošković

Postavka je ipak otvorena 12. oktobra u galeriji Doma kulture Studentski grad. U pitanju je prošireno izdanje izložbe koja se desila prošle godine u podgoričkoj Modernoj galeriji.

Ćetković je imao slično iskustvo koje je i ranije podijelio sa čitaocima “Vijesti”. On promociju sopstvenog stvaralaštva vidi kao ostvarivanje jedno od elementarnih ljudskih prava.

“U institucijama kulture zadnjih nekoliko godina vlada neka vrsta konfuzije i neažurnosti zbog koje trpi umjetnost, odnosno sami umjetnici koji se predstavljaju u inostranstvu”, kaže slikar komentarišući izdavanje dozvola za izvoz slika.

Ćetković često izlaže u inostranstvu, bilo samostalno ili da učestvuje na kolektivnim izložbama, tako da proceduru dobro poznaje. Za “Vijesti” se prisjetio neizvjesnosti uoči prošlogodišnje izložbe.

“Imao sam veoma tešku situaciju 2022. godine. U pripremi je bila moja samostalna izložba u galeriji ‘Lucida’ u Beogradu. Kompletan projekat sam finansirao od svojih ličnih sredstava. Mjesec dana pred izložbu sam predao kompletnu dokumentaciju Ministarstvu kulture. U razgovoru sa nekim pojedincima i vlasnicima galerija u Crnoj Gori došao sam do uvjeravanja da moja dokumentacija neće biti spremna jer oni već mjesecima čekaju na istu”, priča Ćetković koji naglašava da u to nije mogao, niti je želio da vjeruje.

Teška situacija 2022: Goran Ćetković
Teška situacija 2022: Goran Ćetkovićfoto: Balša Rakočević

“Konkretno, ja u inostranstvu izlažem od 2005. godine i papirologija ovog tipa se završavala za jedan dan. Međutim, kako se približavala moja izložba shvatio sam da papiri neće biti završeni u skladu sa vremenskim rokom. Tako zabrinut, pozivam Ministarstvo kulture i dobijam odgovor da papiri neće biti završeni. Znači, sve pada u vodu?! Tri godine rada na projektu, odštampan katalog, plakati, poslate pozivnice, angažovan likovni kritičar za otvaranje, već organizovan i plaćen špediter i još mnogo truda... Svoj problem sam podijelio na društvenim mrežama i sjutradan je brzom reakcijom portparolke Ministarstva kulture situacija riješena za pola sata”, kaže Ćetković.

To je i dokaz da su ažurne reakcije moguće, pa se postavlja pitanje zbog čega procedura dugo traje.

“U zavisnosti od prirode i opravdanosti pojedinačnih zahtjeva, MKM u nemalom broju slučajeva podržava učešće umjetnika na referentnim međunarodnim događajima. Opravdanost zahtjeva Komisija cijeni u svakom konkretnom slučaju, a zavisi od dostavljene dokumentacije i specifikacije budžeta drugih relevantnih akata na osnovu kojih se može odlučiti o značaju stvaralačkog opusa umjetnika i eventualnoj finansijskoj podršci. MKM, ne samo kada su u pitanju samostalne i kolektivne izložbe umjetnika iz likovne djelatnosti, već i drugi zahtjevi iz domena kulturno-umjetničkog stvaralaštva, nastoji da poštujući prirodu samog zahtjeva, na sve zahtjeve odgovori u zakonski predviđenom roku”, rekla je “Vijestima” doskorašnja portparolka Ministarstva kulture i medija Hristina Bošković, koja je tu poziciju pokrivala tokom mandata ministarke Vlaović.

Može lako i brzo, ali je komplikovano i dugo se čeka

Odgovarajući na pitanja “Vijesti” ovim povodom, Bošković je naglasila da MKM “u kontinuitetu radi na unapređenju položaja umjetnika u Crnoj Gori i razvoju crnogorske kulturne scene”. Ona je podsjetila da je Zakonom o upravnom postupku određen rok od 20 dana za izdavanje potrebnih odobrenja, od dana kada je odobrenje zatraženo, pod uslovom da je dokumentacija uredna i potpuna.

“Posebno govoreći o segmentu koji se odnosi na izvoz umjetnina, zadovoljstvo nam je da istaknemo da je administracija MKM uspjela da u zakonskom roku odgovori na svih 89 zahtjeva koji su pristigli u prethodnih 17 mjeseci”, dodala je Bošković.

Upravo taj rok od 20 dana bio je problematičan za Vukoslavović.

“Kada se izlaže van zemlje potrebna je određena dokumentacija da bi radove transportovali preko granice: ATA karnet, koji izdaje Privredna komora i dozvola za izvoz radova koju izdaje Ministarstvo kulture. Dokumentaciju koja je potrebna za izdavanje dozvole Ministarstvu sam predala 20. septembra, a krajnji rok za transport radova bio je 10. oktobar. Očekivala sam da će dozvola u tom periodu biti izdata bez problema, jer sam u Privrednoj komori ATA karnet za sve radove dobila za manje od 48 sati”, priča Milena.

Na dan predaje dokumentacije u Ministarstvu kulture nije dobila nikakvu informaciju o tome koliko se čeka na dozvolu, kaže ona. Datum otvaranja Dragovićeve i njene izložbe se bližio, samim tim i krajnji rok polaska za Beograd, a odgovora iz MKM nije bilo. Tada je umjetnički duo odlučio da obavijesti organizatore o izvjesnom otkazivanju ili odlaganju izložbe.

“Naravno da smo time doveli u nepriliku i organizatore koji su Domu kulture Studentski grad prvobitno preporučili našu izložbu, jer se program te institucije planira precizno i godinu dana unaprijed. Srećom, istog dana kada smo razmatrali nove termine za izložbu, obaviještena sam da je dozvola gotova i da mogu da je preuzmem”, priča Vukoslavović.

Naše institucije kulture ne smiju da budu kočnica za realizaciju umjetničkih projekata, već, naprotiv, vjetar u leđa”, poručuje Goran Ćetković

Ona kaže da je problem bio u tome što je “kasno predala potrebnu dokumentaciju”, u odnosu na rok za izdavanje dozvole...

“Smatram da je potrebno razjasniti zašto se toliko čeka izdavanje tog dokumenta. Razgovarala sam sa kolegama iz regiona, i za isti dokument u mnogo većim zemljama, sa neuporedivo više zahtjeva, potrebno je svega par radnih dana”, naglašava Vukoslavović.

Umjetnica iz Beograda Irena Kuzmanović to i potvrđuje.

“Sve bude gotovo u roku od tri radna dana, mada ja se ne sjećam ni da sam toliko čekala. Obično za dan ili dva bude gotovo. Sjajno su organizovani i veoma ljubazni. Takođe, sve na sajtu je lijepo objašnjeno korak po korak”, rekla je Kuzmanović “Vijestima”.

Na pitanje kakve su procedure prilikom izlaganja crnogorskih umjetnika u inostranstvu, Bošković je odgovorila da se svi zainteresovani mogu informisati na sajtu MKM. Ćetković ih, na osnovu svog iskustva, približava čitaocima “Vijesti”.

“S obzirom da Crna Gora nije članica Evropske unije, za sve zemlje u koje izlažete, odnosno ‘vršite izvoz slika’, morate imati ATA karnet. To je dozvola za privremeni izvoz slika u inostranstvo. ATA karnet vadite u svojoj zemlji, odnosno u Ministarstvu kulture, Narodnom muzeju i Zavodu za zaštitu kulturnih spomenika. Taj dokument sadrži fotografije slika i sve ostale podatke o radovima koje izlažete. Na kraju, njih ovjerava i pečatira Ministarstvo kulture. Sa tom dokumentacijom se ide u Privrednu komoru gdje se dobija konačna dozvola za izvoz slika. Sa tako urednom dokumentacijom možete ostvariti izvoz slika u drugu državu”, rekao je on.

Ćetković smatra da se sva papirologija može završavati rutinski, jednostavno i u kratkom vremenskom roku.

“Imam saznanja, preko kolega iz Zagreba i Beograda, da se ATA karnet u tim državama završava za jedan dan. Takva je praksa bila i u Crnoj Gori do prije neku godinu”, kaže.

Kuzmanović to potvrđuje i objašnjava kako stvari funkcionišu u susjednoj državi.

“U Srbiji, procedura za izdavanje dozvole za izvoz radova izgleda tako što se popuni obrazac koji se nalazi na sajtu, uz koji se priloži fotografija rada sa tehničkim podacima o radu (dakle, ono osnovno: dimenzije, godina, tehnika...) i to sve može da se odnese lično ili da se pošalje mejlom. Kada pošaljete mejlom, istog dana dobijete od njih fotografije dvije uplatnice, sa brojem vašeg predmeta. To se uplati, a ja najčešće fotografišem i pošaljem uplatnice. Po dozvolu može da se ode lično ili vam je pošalju poštom - u zavisnosti od toga kako čekirate polje”, objasnila je Kuzmanović “Vijestima”.

Na portalu eUprave Crne Gore dostupan je obrazac za “Dozvolu za trajan/privremen izvoz umjetnina iz Crne Gore”. Procedura počinje predajom zahtjeva stranke (fizičkog ili pravnog lica) resoru kulture, zatim se dobija mišljenje od Uprave za zaštitu kulturnih dobara koja utvrđuje status predmeta (da li je kultutno dobro). Mišljenje Uprave za zaštitu kulturnih dobara, mišljenje matične ustanove kulture, popunjen zahtjev, dokaz o uplaćenoj administrativnoj taksi u iznosu od 10 eura.

Potrebna dokumentacija koju treba priložiti za izdavanje licence je Zahtjev stranke koji sadrži podatke: ime ili naziv podnosioca zahtjeva i adresa i sjedište, podaci o predmetu naziv autora, dimenzije, tehnike izrade, zemlja u koju se predmet iznosi, ukupna vrijednost, vrsta izvoza, datum izlaska, a za privremeno iznošenje i datum povratka, adresa gdje će se predmet nalaziti, svrha iznošenja. Ministarstvo izdaje dozvolu po prethodno pribavljenom mišljenju Uprave za zaštitu kulturnih dobara, sa ovjerenom fotodokumentacijom u 4 primjerka, spsikom predmeta ukoliko se iznosi više umjetnina. Nakon navedenog dokumenta u kome se konstatuje da umjetnine nemaju status kulturno dobro odobrava se iznošenje i izdaje dozvola.

Rok za izdavanje licence je, kao što su sagovornici “Vijesti” i naveli, 20 dana, a period važenja je godinu dana kada su ispunjeni svi zakonski uslovi.

Jednostavnije procedure u interesu svih

Vukoslavović sugeriše da je potrebno pojednostaviti proceduru koja je na snazi u Crnoj Gori.

“Po iskustvima kolega iz regiona, ovaj proces se lako može obavljati i putem digitalnih platformi. To bi i institucijama i umjetnicima smanjilo troškove, i sveukupno olakšalo proces prikupljanja dokumentacije za transport radova”, tvrdi ona.

Ćetković kaže da je za svakog autora od izuzetnog značaja predstavljanje u inostranstvu, jer su to idealne prilike za promociju stvaralaštva umjetnika, ali i države. U tom kontekstu, umjetnike treba podsticati, a ne sabotirati, pa ni indirektno ili nesvjesno...

“Naše institucije kulture ne smiju da budu kočnica za realizaciju umjetničkih projekata već naprotiv, vjetar u leđa”, poručuje akademski slikar.

Vukoslavović smatra da ništa ne garantuje pravovremeni odgovor nadležnog resora i savjetuje da je jedini način da se izbjegne scenario koji je ona prošla predaja dokumentacije za dozvolu u što ranijem roku...

“Tako da ostane dovoljno vremena za izradu dokumenta - to su povratne informacije koje smo mi dobili iz Ministarstva”, prenosi umjetnica “Vijestima” i konstatuje da to nije uvijek izvodljivo, s obzirom na fluidnog likovnog stvaralaštva...

“Jasno nam je kakve su bile okolnosti, ali zbog rada na najnovijim slikama koje sam namjeravala da transportujem nije bilo načina da dokumentaciju započnem prikupljati ranije. Za ATA karnet i dozvolu neophodno je imati fotografiju gotovog rada”, obrazložila je ona.

Ipak, ona tvrdi da ni taj pristup, gdje je neophodno predati dokumentaciju što ranije, nekolicini njenih kolega nije pomogao.

“Oni dozvolu prosto nisu dobili. Tako da je zbog izdavanja jednog dokumenta dolazilo do situacije u kojoj autor/ka jednostavno propušta priliku da izlaže u inostranstvu, ili mu/joj, primjera radi, propada šansa za prodaju radova”, kaže Vukoslavović.

Ćetković se ne iznenađuje procedurama, niti pojedinačnim slučajevima i podsjeća na generalno loše stanje u kulturi, pa onda i u njegovoj sferi.

“Mislim da u našoj zemlji nema jasne strategije za mnoge stvari, a ne samo za kulturu. Institucije sistema su i dalje konfuzne. Vidimo da ne možemo izvaditi jedan obični papir bez velike muke. Ja se oslanjam prvenstveno na sebe, svoj rad i kvalitet. Naše Udruženje likovnih umjetnika Crne Gore pretvoreno je u nevladinu organizaciju. Toliko o ulaganju u likovnu umjetnost! U zadnjih deceniju se nije organizovalo predstavljanje naše likovne scene u inostranstvu. Postoje samo umjetnici - individualci koji sopstvenim snagama promovišu zemlju iz koje dolaze i svoju umjetnost. Naravno, ukoliko imate kvalitet onda dođu i neki pozivi za kvalitetne umjetničke projekte”, priča Ćetković.

Vukoslavović napominje da su “pojedini zaposleni u Ministarstvu kulture pokazali razumijevanje za ovaj slučaj”.

“Jer na kraju, samo zahvaljujući tome, dozvola je izdata i izložba je otvorena u dogovorenom roku. I pored toga, smatram da je komunikacija mogla biti redovnija, uputstva o rokovima jasnija, procedura transparentnija. Upućivali smo pozive Ministarstvu jer nam je rečeno da na pomoć možemo računati. To nas ne uslovljava na način da je zabranjeno uputiti konstruktivnu kritiku Ministarstvu, budući da se ovakve situacije mogu izbjeći, a procedura pojednostaviti i u korist autora, i u korist institucije”, poručuje umjetnica.

Porez na prodate slike i regulisanje ATA karneta - u drugoj zemlji

Na pitanje da li likovni umjetnici plaćaju određeni novčani iznos za predstavljanje u inostranstvu, a onda eventualno i porez na otkupljene radove, s obzirom na to da su mnoge izložbe prodajnog karaktera, Ćetković ponovo naglašava da “mnoge stvari nijesu naklonjene umjetnicima”.

“Već sam pomenuo EU. Tamo postoje jasna pravila. Na mnogim značajnim salonima se plaća i kotizacija. Naravno, i kad je prodaja slika u pitanju plaća se porez. Isto se dešava i kada su vam slike pod ATA karnetom. Ukoliko prodate slike postoji procedura plaćanja poreza na te slike, kao i dodatno regulisanje ATA karneta u zemlji u kojoj je došlo do toga. Nimalo jednostavna procedura, ali je takva. Moraju se poštovati standardi”, komentariše on.

Dalje govori i o tome kakva je procedura na graničnim prelazima prilikom odlaska umjetnika i izvoza umjetničkih djela, a kakva u povratku...

“Procedura na graničnim prelazima nije jednostavna, ali je rutinska. Imate ATA karnet koji mora biti pečatiran i ovjeren od strane svih carinskih prelaza država u koje ulazite. Isto se radi i u povratku. U slučaju da vam ne pečatiraju sve carine, odnosno svi granični prelazi ATA karnet - možete snositi posljedice. Iz tih razloga je najbolje angažovati iskusnog i profesionalnog špeditera”, sugeriše on.

Angažman umjetnika uslovljen tokovima na domaćoj sceni

Promocija umjetnika je samo jedan od segmenata kojima se afirmiše kulturni diverzitet svih sfera stvaralaštva, a angažman likovnih umjetnika uslovljen je tokovima na likovnoj sceni, rekla je, između ostalog Hristina Bošković dok je bila portparolka Ministarstva kulture i medija.

“Način na koji se u manjoj ili većoj mjeri kreativni potencijal plasira široj javnosti, jedna je od mjera sadržanih u Nacionalnom programu razvoja kulture Crne Gore 2023 - 2027”, kazala je ona.

Bonus video: