Svjestan važnosti i značaja institucije kulture na čijem je čelu, crnogorski umjetnik Luka Radović ima za cilj da tokom direktorskog mandata u Kraljevskom pozorištu Zetski dom na Cetinju doprinese kvalitetu rada najstarijeg teatra u državi i opravda ukazano povjerenje, uvijek stavljajući interes pozorišta ispred svega, pa tako i ispred sopstvenog.
To Radović kaže u intervjuu za Vijesti u kojem sumira prethodni period u Zetskom domu, ali najavljuje i ono što tek slijedi. Do kraja sezone planirane su predstave “Stub soli” po tekstu Aleksandra Radunovića Popaja u režiji Javora Gardeva iz Bugarske koja će biti postavljena već krajem februara, ali i nova inscenacija talentovanog Damjana Pejanovića koji će postaviti Brehtove ”Malograđanske svadbe”, najavljuje dane nezavisne scene u martu... Pored toga, ciljevi su brojni, a među njima je i zapošljavanje novih ljudi, unapređenje marketinga, uključivanje mladih autora i slično...
“S obzirom da Kraljevsko pozorište Zetski dom ima pet upražnjenih mjesta u sistematizaciji za glumce, očekujemo da ćemo uspjeti da naš ansambl proširimo, ali tu je najmanji faktor volja, već budžetska sredstva sa kojim budemo raspolagali u narednom periodu”, otkriva Radović i dalje komentariše interesovanje publike, govori o izazovima koji su pred Kraljevskim pozorištem i teatrom uopšte.
Iako je nekada teško zamisliti da se umjetnik bavi rukovođenjem, konstatuje Radović, godine iskustva i uspješnog samostalnog menadžerskog posla smatra da su svojevrstan doprinos poslu koji sada obavlja. On Vijestima govori i o tome kako i koliko mu iskustvo muzičkog i vizuelnog umjetnika može doprinijeti na poziciji direktora pozorišta, šta ga za tu funkciju preporučuje, ali i kako vidi ulogu teatra...
Kako je Kraljevsko pozorište Zetski dom dočekalo praznike i šta bi bila Vaša želja kao direktora za naredni period?
Zetski dom je 2023. godinu zaokružio tako što je decembarski repertoar poklonio svojoj publici. Repertoar je bio raznovrstan i pozorište posjećeno, tako da možemo reći da smo zadovoljni prazničnim periodom. Moja želja kao direktora je da u narednoj godini ostvarimo sve planirano i na taj način doprinesemo razvoju kulture u Crnoj Gori, ali i da naše pozorište postane omiljena adresa svim ljubiteljima pozorišne umjetnosti.
Sa prethodnom godinom i jedan dio pozorišne sezone je završen. S obzirom na to da ste preuzeli funkciju direktora na samom kraju prošle sezone, kako biste sumirali taj period u Kraljevskom pozorištu Zetski dom?
Prvi dio sezone obilježile su dvije premijere; premijera predstave “Jastučko” savremenog britansko-irskog dramskog pisca Martina Mekdone, koju je režirao Andrija Rašović. Predstava je realizovana u saradnji “Zetskog doma” i Fakulteta dramskih umjetnosti na Cetinju, kao Andrijina ispitna master predstava, a već početkom sljedeće godine imaće priliku da je vidi i publika u Baru. Druga premijera bila je “Robinzon Kruso”, koju je po motivima poznatog romana Danijela Defoa režirao Petar Pejaković. Posebno smo ponosni što u njoj osim našeg glumačkog ansambla igraju i djeca polaznici obrazovno-kulturnog segmenta “Studio”. I ona će u januaru imati svoje prvo gostovanje u Gradskom pozorištu Podgorica. Započet je i treći proces, radi se na predstavi “Stub soli”, koju će po tekstu Aleksandra Radunovića Popaja režirati bugarski reditelj Javor Gardev. Očekujemo kvalitetnu predstavu čija je premijera zakazana za februar 2024. godine.
Koji su dosadašnji rezultati i postavljeni planovi, odnosno ciljevi kako za ostatak sezone, tako i za nastavak mandata na poziciji direktora?
Osim realizovanih i započetih novih predstava, možemo se pohvaliti saradnjama koje smo ostvarili u mjesecima za nama. Potpisana su dva ugovora o saradnji, sa Narodnim pozorištem Sombor, kao i sa Narodnim teatrom u Bitolju. Obje saradnje podrazumijevaju bar po jednu razmjenu godišnje, što znači da ćemo našoj publici približiti odabrana ostvarenja dvije pomenute kuće, ali ćemo i naš rad na koji smo ponosni predstaviti publici u Somboru i Bitolju. Saradnje su ostvarene i sa centrima za kulturu u gradovima širom Crne Gore, čije su scene prilagođene pozorišnim ostvarenjima...
Smatramo da interesovanja za kulturu još ima i da je naša odgovornost da je približimo svima i na tome ćemo nastaviti da radimo i u godini pred nama. Mimo pomenutog, umjetnička direktorica je ostvarila kontakte sa Hrvatskim narodnim kazalištem u Zagrebu, Zagrebačkim kazalištem mladih i Kerempuhom, a sve sa ciljem potencijalnih razmjena i koprodukcija. Možemo se pohvaliti i danima nezavisne scene koji nas očekuju u martu 2024. godine u nadi da će ovaj mjesec postati tradicionalno mjesec nezavisnih produkcija u godinama pred nama.
Do kraja mandata je još puno vremena, a kad neko radi predano, srcem, entuzijazmom i sa ekipom dobrih ljudi rezultati u okviru budžetskih mogućnosti moraju biti dobri i kvalitetni.
Šta su prvi potezi koje ste povukli po preuzimanju funkcije i šta je primarno za naredni period?
Po preuzimanju funkcije prvo su se morali dovršiti započeti projekti, realizovati dogovorena gostovanja, festivali i slično. S obzirom da je Kraljevsko pozorište Zetski dom svojevrstan spomenik kulture prvog stepena zaštite, rađeno je na stvaranju uslova za zamjenu kompletne stolarije na zgradi, kao i na zamjeni voznog parka. Radi se i na stvaranju boljih uslova za marketing kako bi Kraljevsko pozorište Zetski dom bilo prepoznato šire, bilo vidljivije, privuklo novu publiku. Prioritet je, takođe, da u skladu sa budžetskim mogućnostima, Kraljevsko pozorište dobije što više ljudi unutar svog sistema kako bi nesmetano i još bolje obavljalo svoju funkciju, s obzirom da je trenutni broj zaposlenih jako mali. Ipak, ti ljudi svojim dugogodišnjim iskustvom, predanošću pozorištu, ljubavlju i znanjem pokazuju da kvantitet ne znači kvalitet, a dokaz tome su kvalitetne produkcije, domaće i međunarodne nagrade i predstave koje žive.
Sljedeća godina je jubilarna za naše pozorište, tako da ćemo tu 140. godinu našeg postojanja prikladno i obilježiti. Nova umjetnička direktorica Stela Mišković došla je takođe sa jasnom vizijom za naredni period, pa ćemo se truditi da mlade crnogorske dramske pisce uključimo u naš rad, kao i da se okrenemo stvaralaštvu za tinejdžere koji su kao publika zapostavljeni.
Koliko je premijera planirano do kraja sezone? Da li je u planu i širenje ansambla?
Već sam pomenuo dvije premijere u 2023. godini, kao i početak rada na predstavi “Stub soli”. Do kraja pozorišne sezone talentovani mladi crnogorski reditelj Damjan Pejanović će imati premijeru Brehtove “Malograđanske svadbe”.
S obzirom da Kraljevsko pozorište Zetski dom ima pet upražnjenih mjesta u sistematizaciji za glumce, očekujemo da ćemo uspjeti da naš ansambl proširimo, ali tu je najmanji faktor volja, već budžetska sredstva sa kojim budemo raspolagali u narednom periodu.
Kakvo je interesovanje publike za predstave Kraljevskog pozorišta? Kako ste zadovoljni prodajom karata i posjećenošću ljubitelja pozorišta iz drugih gradova? Šta bi trebalo uraditi da se to uzdigne na bolji nivo i planirate li nešto po tom pitaju?
Interesovanje publike je zadovoljavajuće, ali ima prostora za poboljšanje, kao i generalno kad je kultura u pitanju. Trudimo se da animiramo publiku angažovanijim pristupom na društvenim mrežama, organizovanjem nagradnih igara, ali prije svega kvalitetom produkcija. Trenutno ne postoji statistika koja bi nam dala tačne podatke o sastavu publike, ali nezvanično možemo primijetiti da našu pubkliku osim ljudi sa Cetinja čine uglavnom ljudi iz Podgorica i Budve. Najbolji način da se privuče publika jeste da se kvalitetno radi, ali i svi ostali pomenuti planovi, kao što su saradnje, vjerujemo da će doprinijeti većoj posjećenosti našeg pozorišta.
Šta prepoznajete kao glavne izazove u budućem periodu, bilo sa umjetničkog ili tehničkog aspekta?
Najveći izazov za ljude iz kulture jeste uskladiti ambicije i želje sa mogućnostima, a to se prije svega odnosi na budžetska ograničenja. Posebno je veliki izazov kad su na čelnim funkcijama ljudi koji žive kulturu i za kulturu.
S obzirom na to da ne dolazite iz pozorišne umjetnosti, šta biste rekli da Vas preporučuje na mjesto direktora Kraljevskog pozorišta Zetski dom?
Moj posao kao direktora je da svi sektori funkcionišu i da se svaki posao sprovede do kraja profesionalno i uspješno. Sva moja iskustva u radu i drugim sferama umjetnosti, konkretno u muzici i vizuelnim umjetnostima doprinose da svoju funkciju direktora obavljam najbolje što mogu. Umjetnička direktorica je osoba koja je usko vezana za pozorišnu struku, prepoznata po kvalitetnom radu i mimo granica naše zemlje, pa je kvalitet umjetničke službe neupitan. Kao neko ko se godinama bavi muzikom i vizuelnom umjetnošću moje znanje iz ovih oblasti samo može doprinijeti kvalitetnijem radu. Ono što lično smatram najvažnijim je da mi je u svom radu uvijek ispred svega interes pozorišta, a ne lični, te da imam svijest o tome u kakvu sam instituciju došao i koliko dugo ona egzistira i formira kulturni kurs Crne Gore. Želim završiti svoj mandat siguran da sam doprinio kvalitetu rada pozorišta i čist pred onima koji su mi ukazali povjerenje.
Bez MIT festivala i u 2024.
Planirate li rad na obnavljanju MIT festivala, eventualno predstavljanje produkcije van Crne Gore, nešto slično?
U 2024. godini nije planirano obnavljanje MIT festivala, a za neki naredni period sve je moguće. Godina iza nas je bila puna izazova, puna brzih ali i mudrih djelovanja i malo je bilo vremena da se napravi dobra strategija za obnovu festivala, što bi značilo da se mora napraviti plan koji će dugoročno biti funkcionalan.
Godine iskustva u muzici za bolje rukovođenje i menadžerisanje
Bavite se muzikom. Da li i na koji način Vaše dosadašnje iskustvo u toj oblasti može doprinijeti ovom angažmanu, i u kojoj sferi?
U muzici sam angažovan godinama, kao izvođač, kompozitor, aranžer, a često i kao inicijator i organizator određenih manifestacija. Nekad je jako teško zamisliti da se umjetnik bavi rukovođenjem, jer je percepcija javnosti o umjetnicima potpuno drugačija, ali godine iskustva i uspješnog samostalnog menadžerisanja u poslovima iza mene su samo jedan plus poslu koji obavljam.
Potencijal teatra u obrazovanju i formiranju kritičke misli
Koliko je baš pozorište mjesto presjeka, sažimanja i susreta svih drugih umjetničkih praksi, prema Vašem mišljenju?
Konkretno, Kraljevsko pozorište osim pozorišnih ostvarenja kako svojih tako i gostujućih, često je domaćin i drugim formama umjetnosti. Smatramo da kao kulturna institucija moramo dati prostora svima koji u kulturi rade a čiji je rad u skladu sa našim standardima kvaliteta. Pozorište je i kao forma po prirodi takvo da sadrži dosta drugih umjetničkih formi i da predstavlja svojevrsni supstrat života. To ga čini prijemčivim širokoj i različitoj publici i zato je u njemu veliki potencijal za formiranje obrazovanih generacija koje su u stanju da razviju kritičku misao.
Bonus video:
