Nesvakidašnji i energičan praznični koncert

Luka Perazić u razgovoru za “Vijesti” otkriva šta publika može očekivati, a s obzirom na to da su osmislili interesantan program, pojedinačno raznolik, koji možda mnogi ne bi praktikovali..

3271 pregleda 0 komentar(a)
Kvartet Gosl, Foto: Kraljevsko pozorište Zetski dom
Kvartet Gosl, Foto: Kraljevsko pozorište Zetski dom

Gudački kvartet “Gosl” koji čine violinisti Luka Perazić i Viktor Huter, violista Petar Obradović i violončelista Sari Šaćiri, održao je danas koncert u Kraljevskom pozorištu Zetski dom na Cetinju. Time su otvorili novu sezonu, kako u najstarijem teatru u državi, tako i kada su njihovi nastupi u pitanju.

Mladi kvartet je na koncertu izveo novi program sa djelima Franca Šuberta (Stav za kvartet), Aleksandra Borodina (br. 2), Josipa Slavenskog (br. 5), Senada Gačevića i Dimitrija Golemovića (Dva folklorna komada iz Bosne).

Luka Perazić u razgovoru za “Vijesti” otkriva šta publika može očekivati, a s obzirom na to da su osmislili interesantan program, pojedinačno raznolik, koji možda mnogi ne bi praktikovali...

“Repertoar nijesmo sastavili vođeni time da se kompozicije slažu, već da to bude jedna kolekcija finih, tečnih i pitkih djela za kvartet u kojima će publika uživati. Ono što je sigurno jeste da ćemo svi odraditi kvalitetan posao. Sviraćemo ‘Peti gudački kvartet’ od Slavenskog koji dosta podsjeća na našu folklornu muziku i veoma je snažan, nosi dosta energije u sebi, tako da će se svidjeti široj publici. Pripremili smo i Borodinov drugi kvartet koji je veoma lijep, takođe muzički veoma pitak i jednostavan. Predstavićemo i Šubertov takozvani stav za kvartet, koji takođe u sebi ima jedan burni i energični karakter kao i kompozicija Slavenskog. Na kraju ćemo svirati i djelo našeg slavnog kompozitora Senada Gačevića, koje su prerade bosanskih kompozicija”, kaže on i dodaje da je kompletan repertoar zanimljiv i neočekivan miks.

“Imamo neku sliku drugačijih stilova, s jedne strane ruskog romantičara, sa druge Šuberta, imamo i slovensku muziku, folklor i sve to smo nekako upakovali u taj, nazovimo praznični koncert za širu, ali i užu, odabranu publiku”, istakao je Perazić.

Baš zbog repertoara djeluje da je njihov koncert bio posebno interesantan i da je privukao publiku iz raznih branši. Pritom, nije klasični praznični koncert, ali donosi takav prizvuk, energiju i duh. Perazić otkriva da ih je poziv za nastup pozitivno iznenadio, ali i zamislio kada je repertoar u pitanju...

“Malo smo se čak i začudili, posebno jer su nam na početku rekli da će to biti praznični koncert, a mi nijesmo ni znali kako uopšte da napravimo taj praznični koncert, kakve stvari treba da sviramo, treba li tu da budu neke pjesme i slično. Razmišljali smo da sviramo program koji smo već izveli na koncertu u Podgorici, u septembru, ali je on ipak prilično ozbiljan. Ostalo nam je da osmislimo program i tako smo odabrali kompozicije koje nijesu preozbiljne i koje se mogu posmatrati kao dio prazničnog programa. Svakako da smo ciljali na to da sve zajedno bude interesantno, da donosi i budi emocije, ali i da je jednostavno za uživanje, ali i lako za slušanje i da spada pod taj opseg prazničnog koncerta”, kaže Perazić.

On podsjeća i da je kvartet nastao prošlog ljeta, te dodaje da će vjerovatno svi članovi “Gosla” djelimično i po tome pamtiti 2023. godinu. No, pored kvarteta, za njega je prethodni period bio prilično intenzivan.

“Meni je prošlo ljeto bilo dinamično i pored kvarteta, jer sam imao mnogo angažmana, rada, sviranja. Iako je to nešto što obožavam, žudio sam za odmorom, pogotovo tokom tog ljeta kada sam imao mnoštvo ambicioznih projekata. Upravo u tom periodu smo se na Ljetnjem kampu kamerne muzike na Ivanovim koritima koji organizuje Kulturno-informativni centar “Budo Tomović”, mi kao članovi kvarteta dosta razvili i već imali određenu ideju o budućnosti... Znali smo da ćemo svirati jedan veoma ozbiljan koncert u septembru, tako da smo se na to i fokusirali. Mislim da nas je 2023. godina izgradila, našli smo se i kao muzičari, ali i kao individue, poboljšali se u međusobnom razumijevanju, funkcionisanju u grupi, postali fluidniji prilikom suradnje, tako da je prethodna godina bila veoma značajna”, sumira Perazić.

Ipak, smatra on, pred kvartetom su tri pasivnija mjeseca, jer obično tako i biva na muzičkoj sceni s početka godine. On dodaje da im je posebno izazovno da se organizuju s obzirom na to da žive, rade i stvaraju na drugačijim mjestima, pa zbog toga ni ne mogu da kreiraju neke čvrste planove koji bi zahtijevali konstantan rad, što bi praktikovao krajnje profesionalan koncert. Oni tu privilegiju nemaju, ali zbog toga nadoknađuju na druge načine, druže se, podučavaju i podržavaju. Upravo to su i neke od karakteristika kvarteta “Gosl”.

“Iz moje perspektive, a što sam uvidio tokom rada sa kvartetom, mogu da kažem da su nam se poklopile energije. Iako svaka individua iz našeg sastava razmišlja potpuno drugačije, drugačiji smo u dosta aspekata što se tiče sviranja, svako od nas ima neke druge ideje, ali uvijek uspijevamo da pronađemo dodirnu tačku, do zajedničkog zaključka, muzički i interpretativno i na ostale načine. Pored toga, s obzirom na to da smo mladi kvartet, gladni smo i ambiciozni i ono glavno što nas povezuje i zajedničko nam je, jeste da baš svim srcem volimo muziku. Nadam se da se to i vidi i da će publika uspjeti da osjeti našu energiju i emociju, jer sasvim sigurno, kako za sebe, tako i za čitav kvartet, mogu da kažem da pružamo 150 odsto sebe na svakom koncertu i trudimo se da i sami uživamo”, otkriva on.

S obzirom na to da su mlad, praktično tek osnovan sastav, pitanje je i kakve im se mogućnosti pružaju i ima li dovoljno adekvatnog prostora za rad i napredovanje u Crnoj Gori.

“Nije teško doći do prostora, ali je problem u tome što prostora nema. Mi smo vježbali i nastupali u KIC-u ‘Budo Tomović’ koji, nažalost, koliko god velika i važna institucija u kojoj većina nas i poraste, moramo priznati da obje sale koje su na raspolaganju nemaju adekvatan kvalitet. Zbog toga se podliježe i raznim improvizacijama, nastupima u galerijama, institucijama i slično, ali to na kraju krajeva nijesu koncertne sale. Svakako, ne treba zanemariti da smo konačno dobili Muzički centar koji ima odličnu kamernu salu, što pruža dozu optimizma da se stvari ipak razvijaju u pozitivnom smjeru”, smatra Perazić i dodaje da je potrebno raditi i na edukaciji publike i približavanju programa svima.

“Mislim da je jedna od glavnih stvari vezana upravo za to kako će se naša muzička, pogotovo klasična muzička scena, razvijati, bilo kada su profesionalci ili publika u pitanju”, kaže on.

Večerašnji koncert je besplatan i predstavlja pravu priliku da svako sebi priušti vrijeme namijenjeno baš klasičnoj muzici i mladim talentovanim izvođačima.

“Često imam osjećaj da većina ljudi iz Crne Gore unaprijed misli da im se ta muzika ne dopada ili ima strah da je neće razumjeti, ali zapravo, sve što je potrebno su uši da čuju, ali i otvorena duša da osjete muziku koju svako doživljava na svoj način”, kaže Perazić ističući da je zadovoljan što su sale širom Crne Gore posljednjih par godina uvijek pune na sličnim događajima.

Volio bi da u budućnosti živi, stvara i doprinosi svojoj zemlji

Osnovne studije Luka Perazić je završio na Guildhall School of Music and Drama, u klasi profesora Krzysztofa Smietane, u Londonu, a na istom konzervatorijumu je dobitnik pune stipendije za master studije. Ipak, talentovani violinista nije dobio neophodnu vizu za nastavak školovanja u Londonu, tako da će do septembra biti u Crnoj Gori. Perazić je počeo da svira violinu sa osam godina, kao učenik muzičke škole “Vasa Pavić” u klasi Vilija Ferdinandija.

“Ne znam hoću li nastaviti u Londonu ili ću možda poći negdje drugo. Moram priznati da najviše volim svoj dom i definitivno bih gledao kako što više da doprinosem svojoj zemlji u budućnosti i ako bude moguće, da živim i stvaram ovdje kao umjetnik. No, zasad je to veoma limitirano što se tiče potencijala i mogućnosti”, konstatuje on i podsjeća da veliki broj muzičara svih generacija potiče iz Crne Gore, ali iz nje i odlaze kako bi se usavršavali.

Violinista Viktor Huter je rođen na Cetinju, gdje je završio nižu muzičku školu u klasi Tanje Bogdanović. Sa 13 godina upisao je srednju muzičku školu “Vasa Pavić” u Podgorici, u klasi Vilija Ferdinandija i Marka Simovića, a sa 16 godina započeo studije violine na Muzičkoj akademiji na Cetinju, u klasi profesora Vujadina Krivokapića.

Svoje muzičko obrazovanje violista Petar Obradović sticao je u Banjaluci i Beogradu, gdje je diplomirao i magistarirao na Fakultetu muzičke umjetnosti u Beogradu, u klasi prof. Nemanje Marjanovića i prof. Pante Veličkovića.

Violončelista Sari Šaćiri je rođen u Podgorici gdje je stekao osnovno i srednje muzičko obrazovanje u UŠMB “Vasa Pavić” u klasi Mladena Popovića. Trenutno pohađa osnovne studije violončela na Univerzitetu umjetnosti u Roterdamu (Holandija) u klasi prof. Joakima Eijlandera.

Bonus video: