Izložba “Bocarići i Zmijanjski vez - nematerijalna kulturna baština”, biće otvorena danas u Budvi, u Modernoj galeriji “Jovo Ivanović”, u 19 časova. Autorka izložbe je Danijela Đukanović, muzejska savjetnica etnološkinja, a realizatorke su dokumentaristkinja Ivana Domazetović i savjetnica konzervatorka Dragana Radoja.
Na izložbi će biti predstavljena kolekcija Zmijanjskog veza, koja je dio zbirke Etnološkog odeljenja Muzeja iz Banjaluke, kao i djela umjetnika Anastasa i Špira Bocarića iz fonda Moderne galerije “Jovo Ivanović”. Izložba se realizuje u saradnji sa JU Muzeji i galerije Budve i JU Muzej Republike Srpske Banjaluka, a ime JU Muzeji i galerije Budve sve prisutne će pozdraviti mr Lucija Đurašković i zvanično otvoriti izložbu.
Autorka Đukanović je u propratnom katalogu ponudila opsežnu opservaciju na zmijanjski vez kao svjetsko nematerijalno nasljeđe, govoreći više i o samoj kolekciji, o materijalu i vezu za izradu, kao i o zmijanjskom vezu u 21. vijeku.
Đukanović ističe da su savremeni način života, globalizacija i nestanak tradicionalnih vrijednosti probudili svijest ljudi o značaju očuvanja i zaštite kulturne baštine u svim oblicima.
“Na izložbi su predstavljeni muzejski eksponati Zmijanjskog veza izrađeni krajem 19. i početkom 20 vijeka kao i predmeti udruženja koja rade Zmijanjski vez u XXI vijeku. Pored predmeta, na izložbi je predstavljeno dvadest rollapova koji preko fotografija predstavljaju Zmijanjski vez i njegovu primjenu kao i i Udruženja koja rade Zmijanjski vez. Takođe, posjetioci će imati priliku da pregledaju na tabletima fotografije iz fotodokumetnaticje Muzeja Republike Srpske koje predstavljaju život na Zmijanju krajem 19. i početkom 20. vijeka kao i dokumentarni film o Zmijanjskom vezu u trajanju od 15 minuta”, poručila je ona.
Đukanović je podsjetila da je izvorna oblast u kojoj je nastao i razvijao se Zmijanjski vez, etno-geografska oblast Zmijanje.
“Od prve polovine 16. vijeka Zmijanjski vez je zasigurno jedan od najspecifičnijih i najkarakterističnijih vezova sa prostora Bosne i Hercegovine. Specifičnost ovog veza se ogleda u tome što je bogatstvo ornamenata, tehnika izrade i kolorita jedinstvena i posebna u odnosu na druge vezove u Bosni i Hercegovini. Po svojoj specifičnosti Zmijanjski vez se izdvaja ne samo u odnosu na susjedne oblasti već i na sami centrali i zapadni Balkan. Specifičnost Zmijanjskog veza manifestuje se u usklađenosti, harmoniji i stilskoj perfekciji geometrijskih ornamenata ukomponovanih sa tamnoplavim odnosno čivitli koloritom. Za razliku od drugih krajeva Bosne i Hercegovine gdje je vez predstavljen u četiri ili dvije boje, na Zmijanju je prikazan u tamnoplavoj boji. Specifičnost i posebnost kolorita i ornamentalih kompozicija u Zmijanjskom vezu uočio je krajem 19. vijeka i Vladislav Skarić koji ističe da ornamentalnog bogatstva nema više nigdje u Bosni i Hercegovini”, navodi Đukanović.
Detaljno istraživanje i posebnost Zmijanjskog veza objasnila je i obradila Bratislava Vladić Krstić u svom radu “Tekstilna radinost na Zmijanju”, podsjeća Đukanović, ističući da su se tematikom bavili i drugi istraživači koji su se prije svega bavili izučavanjem zmijanjske narodne nošnje od Milana Karanovića 1926. godine do savremenih istraživača.
“Kolekcija Zmijanjskog veza koja se čuva u Zbirci tekstila Etnološkog odjeljenja Muzeja Republike Srpske sakupljana je od 1930. godine do danas. Najkarakterističnije primjerke Zmijanjskog veza prikazanog na rukavima, ošvama i boščama ženskih košulja sa Zmijanja sakupio je prvi direktor muzeja Vrbaske banovine akademski slikar Spiridon Špiro Bocarić. U kolekciji se čuva 220 primjeraka Zmijanjskog veza prikazanog na rukavima, ošvama (nisprsnice našivene na žensku košulju) i boščama (oglavalja za glavu). Više od polovine kolekcije sakupljeno je u periodu od 1930. do 1940. godine. Drugi dio kolekcije otkupljivan je od 1950. godine do danas Zmijanjskim vezom prikazana je umjetnička kreativnost, unutrašnja simbolička kreativnost i osjećajnost koju je vjekovima posjedovala krajiška žena u svome temperamentu i duhu. Ona je vezom izražavala svoje emocije osjećanja i unutrašnje stanje duha”, navo Đukanović u tekstu.
Specifičnost Zmijanjskog veza ogleda se u tome što su bogatstvo ornamenata, tehnika izrade i kolorita jedinstveni i posebni u odnosu na druge vezove u Bosni i Hercegovini, dodaje.
“Po svojim specifičnostima Zmijanjski vez se izdvaja, ne samo u odnosu na susjedne oblasti, već i na sami centralni i zapadni Balkan. Složene ornamentalne kompozicije Zmijanjskog veza specifične su po tome što u vremenskom periodu od sredine 19. vijeka pa do danas nisu pojednostavljivane u jednostavnije ornamentalne kompozicije u izradi. Materijal na kojem je prikazano umijeće izrade Zmijanjskog veza doživljavao je transformaciju, ali je vez i dalje zadržavao svoje autentične specifičnosti. Prvo se vezlo na konopljinim i lanenim platnima, zatim na pamučnim, a danas se ovaj vez prezentuje i na savremenim industrijskim tkaninama. Žene sa Zmijanja su u izradi odjeće upotrebljavale konopljino i laneno platno koje su ukrašavale tamnoplavim - čivitnim vezom”, ističe.
Vez je od sredine 19. pa do početka 20. vijeka rađen isključivo na lanenom i konopljinom platnu, a najčešće je prikazan na narodnoj nošnji sa Zmijanja. Od polovine 20. vijeka pa do početka 21. vijeka veze se i na pamučnom platnu. U stručnoj i naučnoj literaturi preovladavaju dvije velike grupe vezova; vezovi brojem i vezovi po pismu.
Nosioci Zmijanjskog veza su, kaže Đukanović, pojedinačne vezilje koje prenose tehnike i vještine na sve zainteresovane pojedince (žene različitih starosnih grupa i djecu osnovnoškolskog uzrasta).
“Vještine, tehnike i umijeća u izradi i zaštiti Zmijanjskog veza u savremenom društvu, u kojem ovaj vez ‘živi’, prenosi se na različite načine. Najvažnije je istaći da je značaj očuvanja i zaštite Zmijanjskog veza prepoznala lokalna zajednica u kojoj ovaj vez egzistira. Na izvornom prostoru gdje je vez nastao, odnosno u etno-geografskoj oblasti Zmijanje, tehnike i vještine u izradi veza prenose se s koljena na koljeno”, dodaje ona.
Bosna i Hercegovina 2009. godine ratifikovala je Konvenciju o zaštiti nematerijalnog kulturnog nasljeđa, a poslije formiranja Preliminarne liste nematerijalnog nasljeđa Republike Srpske u 2013. godini, na osnovu inicijative Zavičajnog društva “Zmijanje”, Odjeljenje za nematerijalno kulturno nasljeđe Muzeja Republike Srpske pripremilo je Zmijanjski vez za prvu nominaciju na Uneskovu listu nematerijalnog kulturnog nasljeđa čovječanstva, podsjeća Đukanović. Ona dodaje i da je 26. novembra 2014. Zmijanjski vez upisan na Uneskovu Reprezentativnu listu nematrijalnog kulturnog nasljeđa čovječanstva na devetoj sjednici Međunarodnog komiteta za nematerijalno kulturno nasljeđe održanog u Uneskovom sjedištu u Parizu.
Bonus video:
