“Svaki novi pokret četkice je nova avantura koja ponese umjetnika. Kada uđeš u svijet slike, onda ne znaš ni đe si, ni kako si, ni kad ćeš i hoćeš li izaći iz njega. On vam izmiče i postaje neuhvatljiv, a ne trpi priču i pretjerana pojašnjenja”, riječi su istaknutog crnogorskog slikara Slobodana Pura Đurića kojima je otvorena ranije objavljena monografija povodom 50 godina njegovog stvaralaštva.
Poznati i autentični crnogorski slikar, nekadašnji gradonačelnik Cetinja i istaknuti kulturni stvaralac, preminuo je juče u 90. godini, otisnuvši se tako u novu avanturu, ostavljajući za sobom bogato umjetničko i građansko nasljeđe. Sahrana će se obaviti danas, 20. januara u 14 časova na Starom groblju na Cetinju, a komemorativna sjednica će biti održana sjutra u 11 časova, u sali Skupštine prijestonice Cetinje.
“Đurić je ostavio neizbrisiv trag kao slikar, grafički dizajner i kulturni radnik. Njegova djela krase muzeje i galerije širom svijeta, a njegov značaj prepoznat je kroz brojne nagrade i priznanja. Autor je knjiga “Fragmenti iz života” i “Cetinjske šaljive priče” u šest knjiga, ostaće upamćen i kao gradonačelnik Cetinja, koji je revitalizovao kulturno naslijeđe grada. Počivaj u miru, maestro”, poručili su iz Centra za kulturu Prijestonice Cetinje.
Đurić je rođen 1935. godine na Cetinju, a odrastao je u porodici s bogatom umjetničkom tradicijom. Njegov višestruki talenat prepoznat je još u djetinjstvu, kada je započeo školovanje u Filmskoj školi u Zagrebu, radeći na filmskim projektima poput “Bakonja fra Brne” i “Plavi devet”. Nakon što ga je inspirisala zagrebačka umjetnička scena, završio je čuvenu Umjetničku školu u Herceg Novom, zatim Pedagošku akademiju i Kulturološki fakultet.
Istoričarka umjetnosti, mr Lucija Đurašković ustvrdila je ranije da će bogati likovni opus crnogorskog slikara dugo služiti kao inspiracija za stvaranje novim generacijama, ali i izazov za istraživanja njegovog rada.
“Slikarstvo Pura Đurića je originalno i samosvojno, oplemenjeno rijetko finim senzibilitetom za nepoznato i tajanstveno... Ispunjeno istovremeno i idejom i pitanjima, univerzalnim i svevremenskim egzistencijalnim sadržajima koji se šire izvan granica našeg balkanskog prostora, zadržavajući pečat specifičnosti podneblja u kome je umjetnik rođen. Njegovo slikarstvo opominje, skreće pažnju na tehnološku mahnitost, svjedoči, osuđuje i ukazuje na destrukciju humanizma, neizvjesnog puta jedne moguće projekcije tragičnih posljedica velike utopije zapadne civilizacije čiji smo neraskidivi dio. Purov bogati likovni opus, svojom autentičnom uvjerljivošću, poslužiće kao izazov za nova istraživanja, konstantno nadahnjujući buduće generacije”, istakla je Đurašković.
Istoričarka umjetnosti Olga Perović još 2008. godine, povodom tadašnje retrospektivne izložbe kazala je da će djelo Pura Đurića ostati upamćeno, cijenjeno i analizirano.
“To je slikar čije će se djelo pamtiti i uprkos njegovoj nenametljivosti. On je uopštio svoje viđenje Crne Gore na originalan i stabilan način koji ga izdvaja među savremenicima. Njegova privrženost pomorskoj Crnoj Gori, urbanizmu za koji bi se pomislilo da ga ne voli i nepatvorenoj prirodi planinskih predjela, je puna boje i svjetlosti, stopljena u cjelinu koja osvaja...”, istakla je.
U knjizi “Crnogorska umjetnost XX vijeka” poznati crnogorski pjesnik, esejista i kritičar Mladen Lompar istakao je da Đurićeve slike, u svim njegovim fazama stvaralašva imaju dozu melanholije, narativnosti i nabrajanja detalja.
“Iako je sam ustvrdio za veći dio stvaralaštva da je ‘na granici realnog i nadrealnog’, kritičari su ga, uglavnom, svrstavali u slikarstvo ‘...savremene fantastike nadrealističke inspiracije i simboličkog prosedea’. Poput Dadovih slika iz vremena Smaka svijeta, koji stoji u citatu Purovih početnih slika, njegovi gradovi, zapravo njegovo Cetinje ima svu istinu podsvjesnih zakutaka”, navodi se u knjizi.
U luksuznoj monografiji koju su 2018. godine objavili Narodni muzej Crne Gore i Centar savremene umjetnosti, a uredila je istoričarka umjetnosti i likovna kritičarka dr Anastazija Miranović ostaje i svjedočanstvo o poznatoj porodici Đurić, a kroz fotografije predaka, porodice, prijatelja i brojnih velikih ličnosti sa kojima se Đurić družio, susretao i dopisivao, ovjekovječena je njegova jedinstvena, a nenametljiva ličnost. Posvete pisaca, slikara, naučnika, političara poput: Žozefa Kesela, Alberta Moravije, Mihaila Lalića, Borislava Pekića, Aleksandra Ivanovića, Danila Kiša, Mila Milunovića, Miloša Šobajića, Pavla Đonovića, pokazuju da je Đurić ostavio posebne utiske na sve njih.
Slobodan Puro Đurić je od 1984. do 1989. godine bio je gradonačelnik Cetinja, predvodeći obnovu istorijskog jezgra grada, a nakon toga je imenovan za predsjednika SSRN Cetinja (Socijalistički savez radnog naroda). U tom periodu je obnovljeno i revitalizovano oko 135 većih i manjih spomenika kulture. Bio je jedan od ključnih inicijatora osnivanja Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju.
Kao grafički i prvi crnogorski industrijski dizajner, ostavio je neizbrisiv trag u Elektroindustriji “Obod”, gdje je radio na kreiranju mnogih “Obodovih” proizvoda i inoviranju detalja postojećog dizajna. Napravio je prvu knjigu grafičkih standarda vizuelnog i korporativnog identiteta i logotipa elektroindustrije “Obod” 1967. godine.
Njegov značaj se ogleda i u ulozi rukovodioca Likovnog salona “13. novembar” na Cetinju, koji je pod njegovim vođstvom postao jedan od najvažnijih jugoslovenskih likovnih salona.
Njegov stvaralački opus obuhvata 12 samostalnih i preko 220 grupnih izložbi u zemlji, 45 u inostranstvu, uključujući izložbe u Rimu, Parizu, Moskvi i Kairu. Đurić je uvršten u knjigu milenijumskog izbora “Uspješni umjetnici i dizajneri 20. vijeka” po izboru Internacionalnog bibliografskog centra u Kembridžu.
Dobitnik je prestižnih priznanja poput Trinaestojulske nagrade, Ordena Republike, Trinaestonovembarske nagrade i Povelje “Ivan Crnojević”, a odlukom Vlade Crne Gore imenovan je za istaknutog crnogorskog kulturnog stvaraoca.
Bonus video:
