Izložba “Kult Blažene Ozane Kotorke” u organizaciji Matice crnogorske, otvorena je u utorak u Novom Sadu, u okviru Međunarodne izložbe Art Ekspo, a postavku je zvanično otvorio povjerenik Matice crnogorske za Srbiju dr Radonja Dubljević.
“Na izložbi su predstavljene, uslovno rečeno, manje poznate stranice srednjovjekovne crnogorske istorije, a to je slučaj i sa Kultom Blažene Ozane Kotorke, Crnogorke iz Lješanske nahije, koja je i za života, a naročito poslije smrti, ugradila sebe u hrišćanski identitet Crne Gore, a čiji anđeoski lik nadilazi nacionalne i državne granice”, navodi se u saopštenju Matice.
Dubljević je kazao da su na postavci “akumulirane memoralije na Blaženu Ozanu Kotorku, koje su nastale tokom stoljeća u istorijskim spisima, književnim djelima, likovnoj i muzičkoj umjetnosti, uključujući fotografije nastale povodom ceremonije - poblaženja iz 1930. godine”.
Izložba, uz prateći katalog koji ne samo svojim obimom nego i sadržinom, predstavlja presjek društvenog života srednjovjekovnog Kotora, obuhvata najvažnije sastavnice Kulta Blažene Ozane Kotorke.
“Ova blaženica je, uz patrona grada i Kotorske biskupije Svetog Tripuna, i prije zvaničnog dekreta njenoj beatifikaciji od strane Svete Stolice 1927. godine, tokom minulih vjekova bila ličnost koja predstavlja neizostavni marker duhovnog identiteta Boke Kotorske i Crne Gore”, naveo je u Dubljević.
On je istakao da izložba Matice crnogorske može biti izazov i za nova istraživanja i tumačenja Kulta Blažene Ozane Kotorke, s obzirom na to da se za dvije godine navršava 100 godina od kada ju je Sveta stolica proglasila blaženicom katoličke crkve.
“Taj čin, osim duhovnog, odnosno vjerskog karaktera imao je i šire značenje za društvene odnose na ovom prostoru. O tome postoje mnoga pisana svjedočanstva, ali i foto-dokumentacija, kojima se potvrđuje da je njeno proglašenje za blaženicu odgovaralo tadašnjoj državnoj ideologiji, jer je Ozana, uz Njegoša, Štrosmajera, Preradovića i druge ličnosti, bila jedna od uporišnih tačaka politike integralnog jugoslovenstva, koje je imalo plodno tlo na crnogorskom prostoru “, istakao je Dubljević.
Katarina Kosić u dokumentima crkve, a u narodnom predanju Jovana Đujović, kao mlada crnogorska pastirica je došla u slobodni Kotor, s obzirom da je njena domovina pala pod osmansku vlast, i smjestila se u znamenitu kotorsku plemićku porodicu Buća, u kojoj je stekla prva znanja o katoličkoj vjeri. Potom je postala monahinja dominikanskog reda, što je ostala do kraja života, provodeći ga u pokori i strogom postu.
Bonus video:
