Filmska umjetnost ima posebno mjesto u istoriji Podgorice... Još od sredine prošlog vijeka, bioskopske sale bile su neizostavan dio kulturnog identiteta grada. Među njima, posebno mjesto zauzimala je Kino Kultura, institucija koja, osim što je bila prostor prikazivanja najznačajnijih filmskih ostvarenja, predstavljala je i svojevrstan simbol gradskog duha, prostor okupljanja, dijaloga i kulturnog ritma generacija.
Tako je, podsjećajući na značaj i temelje filmske distribucije, direktorica Kulturno-informativnog centra (KIC) “Budo Tomović” Aida Batilović, pozdravila prisutne u velikoj sali te ustanove u ponedjeljak veče. Događaj je upriličen povodom uspješno završene digitalizacije sale KIC-a, što predstavlja uvođenje najsavremenije bioskopske digitalne opreme, ali i unapređenje tehničkog filmskog sektora ustanove.
“Kada govorimo o digitalizaciji bioskopske sale KIC-a ‘Budo Tomović’, ne govorimo samo o tehničkoj modernizaciji. Govorimo o nasljeđu koje želimo da očuvamo i unaprijedimo. Naša ustanova, kao centralna kulturna institucija Glavnog grada, u kontinuitetu njeguje tu tradiciju kroz pažljivo osmišljen i raznovrstan filmski program. Digitalizacijom ove sale otvaramo novo poglavlje. Omogućavamo publici prijem filmskog sadržaja u skladu sa savremenim tehničkim standardima, ali i stvaramo nove uslove za edukaciju, prezentaciju domaćih ostvarenja i međunarodnu saradnju. Naša ambicija je da bioskopski program KIC-a nastavi da bude prostor filmskog izraza koji inspiriše, obrazuje i podstiče razvojne ideje”, poručila je Batilović.
Uslov za razvoj publike i umrežavanje
Završetak digitalizacije označio je početak novog procesa, pa je tako KIC brojne goste dočekao u digitalizovanoj sali gdje su se svi zajedno našli kako bi “proslavili sve ono što će se ovdje tek dogoditi”, kako je u svom obraćanju istakla direktorica Filmskog centra Crne Gore Aleksandra Božović.
“Ova sala je rezultat zajedničkog rada i dugoročnog promišljanja. Projekat digitalizacije bioskopa koji smo pokrenuli 2019. godine razvijao se postepeno uz podršku inicijative Ministarstva kulture, lokalnih samouprava, Filmskog centra i ljudi na terenu koji su vjerovali da je ulaganje u filmsku kulturu ulaganje u društvo. Zahvaljujući zajedničkim naporima, uspjeli smo da digitalizujemo deset bioskopskih sala širom Crne Gore, čime smo stvorili osnovu za razvoj kvalitetne i dostupne prikazivačke mreže”, rekla je Božović.
Ministarka kulture i medija Tamara Vujović rekla je da projekat digitalizacije predstavlja i ulaganje u budućnost crnogorskog filma, ali i ulaganje u publiku koja treba da gleda savremeni film u savremenim uslovima.
“Ministarstvo kulture i medija zajedno sa Filmskim centrom i lokalnim samoupravama prepoznalo je značaj kinematografske infrastrukture kao jednog od važnih preduslova za stabilan, kvalitetan i ravnomjeran kulturni život. Podsjetiću da bioskopske sale u Podgorici, Danilovgradu, Baru i Tuzima od decembra prošle godine ulaze u novo poglavlje svog postojanja. Naš cilj je da svaka opština u Crnoj Gori dobije svoju dvoranu spremnu za savremene filmske izazove. Do sada je digitalizovano 10 bioskopa koji su počeli sa radom u okviru centara za kulturu. Upravo kroz projekte digitalizacije, kao i kroz strateške dokumente i izmjene Zakona o kinematografiji koji slijede, mi ne samo da gradimo tehničke kapacitete, već stvaramo uslove za razvoj publike, edukaciju zaposlenih, umrežavanje i standardizaciju bioskopske mreže”, naglasila je Vujović.
Mediteranska idila i unutrašnji nemiri
Nakon ceremonije otvaranja digitalizovane sale KIC-a, publika je imala priliku da pogleda film “Nakon ljeta”, komičnu dramu bosanskohercegovačkog oskarovca Danisa Tanovića, gdje je u glavnoj ulozi briljirala glumica Anja Matković koja je i koscenaristkinja.
Emotivna i duhovita priča, iako naizgled jednostavna u svom zapletu, zadire duboko u pitanja identiteta, porodičnog nasljeđa i unutrašnjeg mira, ostavljajući snažan utisak na gledaoce.
Radnja filma prati Maju, mladu ženu koja dolazi na udaljeno mediteransko ostrvo kako bi riješila pitanje porodičnog nasljedstva. Međutim, njen dolazak inicira mnogo više od puke administrativne procedure, suočava je s prošlošću, zanemarenim emocijama i pitanjima na koja nije bila spremna da odgovori. Kroz niz nepredviđenih, često i duhovitih situacija, Maja ulazi u proces samospoznaje, gdje potraga za materijalnim prerasta u potragu za identitetom, oprostom i emocionalnim pomirenjem sa samom sobom.
“Film je aktuelan, jer nas u ova tmurna vremena može vratiti na jedno predivno, idilično mediteransko ostrvo, te učiniti da na jedno dva sata možemo zaboraviti tu našu tmurnu sadašnjost i uplovimo u jednu zabavnu, duhovitu, a opet životnu priču sa elementima drame. Uvijek je izazovno raditi komediju, jer je nasmijati ljude ipak najteže”, rekla je Matković.
Iako nešto laganiji film, Tanović zadržava svoj promišljeni pristup ispunjen blagim humorom i mediteranskom vedrinom koji upotpunjuju snažni dijalozi živopisnih likova, čime film na suptilan način podsjeća na važnost porodičnih korijena i važnost suočavanja s prošlošću. Glumačka ekipa svemu tome daje dodatni šarm, dok vizuelni segment budi autentični duh mediteranskog pejzaža i mentaliteta, čime se pojačava utisak idile, ali i kontrasta između unutrašnjeg nemira glavne junakinje i spokoja ostrva pružajući gledaocima vrijeme da osjete atmosferu. Snaga filma leži u iskrenosti, toplini i sposobnosti da izazove smijeh, a potom ostavi gledaoca da u tišini razmišlja o sopstvenim emocijama, pripadanju, povezanošću sa korijenima.
“Ovo je jedna međunarodna priča koja povezuje sve države bivše nam Jugoslavije. Mislim da u tom smjeru naša kinematografija i treba da ide, jer svi smo mi sa istog govornog područja i mislim da jedni druge moramo podržavati, pogotovo u segmentu umjetnosti koji je uvijek bio jedna vrsta mosta spajanja raznih državnosti”, poručio je glumac Luka Juričić.
Istovremeno lokalna i univerzalna, intimna i komunikativna, smiješna i dirljiva, priča filma “Nakon ljeta” podsjeća da su lični putevi često one najvažnije, nerijetko i najzanimljivije avanture kroz koje pojedinac prolazi.
Film je bio bosansko-hercegovački kandidat za 97. nagradu Oskar u kategoriji Najbolji međunarodni dugometražni film, a u njemu igraju: Anja Matković, Uliks Fehmiu, Goran Navojec, Mario Knezović, Marija Škaričić, Mirela Brekalo, Snježana Sinovčić, Luka Juričić, Boris Ler, Ivana Roščić, Jadranka Matković. Nastao je u produkciji Propeler filma iz Hrvatske i u koprodukciji sa kućama Tangaj Production (Rumunija), Obala art centar (Bosna i Hercegovina), Baš Čelik (Srbija) i Tramal films (Slovenija).
Mjesto za domaći i evropski film
Božović je istakla da je sala KIC-a “spremna da primi publiku željnu dobrih filmova, razgovora, susreta i emocija”, te da ima sve uslove da postane važno mjesto za filmsku umjetnost u Podgorici.
“Posebno nam je važno što ovim projektom stvaramo prostor za domaći i evropski film. Publika u Crnoj Gori ima pravo na sadržaje, koji održavaju i odražavaju našu stvarnost, naš senzibilitet i naše dileme”, rekla je Božović ističući da će Filmski centar nastaviti da radi na tome da ti filmovi dođu do ljudi, ne samo u Podgorici, već i širom zemlje.
“Pred nama je zadatak da ovo mjesto zaista zaživi - ne kroz par premijera godišnje, već kroz redovan i kvalitetan filmski program, kroz sadržaje koji će privući i mlade i starije, i poznavaoce i radoznale, i one koji tek treba da otkriju ljepotu zajedničkog gledanja filma. Neće svaki film biti spektakularan, ali svaki može biti važan, nekada zbog priče, nekada zbog glume, nekada samo zbog osjećaja da nismo sami u onome što gledamo”, poručila je Božović.
Bonus video:
