DELEGIRANJE

Uspješno planiranje posla

Delegiranje poboljšava raspoređivanje - vi dobijate više vremena jer prebacujete zadatke na druge. Efikasno delegiranje vas tjera da planirate unaprijed.
150 pregleda 1 komentar(a)
Ažurirano: 16.08.2012. 12:08h

Delegiranje je jedan od najvažnijih i najizazovnijih poslova menadžera. Efikasno delegiranje daje poslove ljudima koji su najbolje obučeni da ih urade i daje im odgovarajući nivo slobode da završe posao na najefikasniji i najproduktivniji način.

Ovo je dvosmjeran proces, gdje prenosite dio odgovornosti na saradnike, a oni postaju odgovorni za svoj rad i rezultate, dok rukovodilac ostaje odgovoran za jasno određenje ciljeva, očekivanih rezultata, resursa i rokova kao i za konačan rezultat.

Ono što moramo imati u vidu je da delegiranje nije jednostavna podjela zadataka, prebacivanje dosadnog posla na druge, učešće u odlučivanju ili oslobađanje od odgovornosti.

Delegiranje poboljšava raspoređivanje - vi dobijate više vremena jer prebacujete zadatke na druge. Efikasno delegiranje vas tjera da planirate unaprijed. Kao posljedicu ćete imati prepoznavanje onih zadataka koje je najbolje da sami završite.

Poboljšava motivaciju jer pokazujete koliko vjerujete zaposlenima i šta mislite o njihovim sposobnostima. Još neke prednosti delegiranja su davanje svakog zadatka onoj osobi ili timu koji je najbolji za to, efikasno korištenje eksperata koji imaju više znanja od vas, pomaganje pojedincima i timu u razvijanju novih vještina i povećanju znanja, jačanje vaše uloge kao vođe tima, jer ste drugima dali veću odgovornost i jer se timski rad poboljšao, poboljšanje vještina vođstva i sl.

Postoji nekoliko razloga zbog kojih menadžeri ne delegiraju:

1. Misle da oni mogu najbolje - jedan od razloga izostanka delegiranja je perfekcionizam. Menadžeri su ubijeđeni da će to najbolje uraditi sami i da im je najsigurnije da se oslone isključivo na sebe. To su osobe kojima je prihvatljiv samo njihov način rada i koje sve ostale smatraju pogrešnim.

2. Imaju strah od gubitka kontrole - on se javlja kod menadžera kojima je najbitnije da do detalja budu obaviješteni o svemu što se dešava u firmi. Žele da imaju potpunu kontrolu nad svim dešavanjima i imaju strah da će biti lošiji rukovodioci ukoliko delegiraju.

3. Posjeduju manjak asertivnosti - menadžerima je previše stalo do reakcije zaposlenih, tj. strahuju od nje kada im na njihov posao dodaju još posla. Takav stav nezamjeranja dovodi do toga da se nakupljaju mnogi problemi, a izostaje njihovo uspješno rešavanje.

Za kraj, evo nekoliko simptoma lošeg delgiranja ili njegovog odsustva:

- neki zaposleni su mnogo zaposleniji od drugih;

- kompetentni zaposleni su frustrirani ili se dosađuju;

- zaposleni nisu sigurni u pogledu svojih nadležnosti i zaduženja;

- sugestije zaposlenih se unaprijed odbacuju;

- informacije o promjenama u planovima i ciljevima ne dolaze do zaposlenih;

- rukovodilac interveniše u obavljanju posla, a o tome ne obavještava zaposlene;

- rukovodilac insistira da sva izlazna i dolazna pošta ide preko njega;

- rukovodilac propušta rokove, često nosi posao kući ili ne ide na odmor.

Preporučujemo za Vas