Nismo ni svjesni da ga pomalo jedemo svaki dan

Šta sve tačno znamo o nikotinu

Naučnici su i danas saglasni da, uprkos tome što nikotin stvara zavisnost i predstavlja rizik, ova supstanca nije glavni uzročnik oboljenja povezanih sa pušenjem. Ipak, važno je biti siguran da je zaista u pitanju manje štetna alternativa klasičnoj cigareti, te koristiti provjerene, na nauci zasnovane proizvode

16359 pregleda 0 komentar(a)
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock

Polovinom prošlog vijeka niste mogli praktično da pogledate nijedan film u kom glavni junak ili junakinja ne drže cigaretu, muštiklu ili tompus u ruci. Pušenje se u javnosti istovremeno predstavljalo kao simbol buntovništva, ženske senzualnosti i naglašene muževnosti. Generacije mladih su se ugledale na zvijezde poput Marlene Ditrih, Odri Hepbern, Hemfrija Bogarta ili Džejmsa Dina, koje rijetko da ste mogli da vidite u kadru bez zadimljenog štapića u ruci. A onda se čovječanstvo vrlo brzo trglo iz holivudskog sna i opametilo.

Narednih decenija pulmolozi, kardiolozi, onkolozi i ljekari drugih specijalnosti su sve glasnije počeli da ukazuju na vezu između konzumacije cigareta i brojnih oboljenja disajnih organa i kardiovaskularnog sistema. S vremenom, polako su krenula ozbiljna ne samo klinička već i naučna istraživanja šta je to u cigaretama što toliko štetno utiče na ljudsko zdravlje, piše Blic.

Od tog trenutka, sve oči bile su uprte u glavni sastojak tada dostupnih duvanskih proizvoda, izrazito adiktivnu aktivnu supstancu – alkakaloid nikotin. No, sve više naučnih studija objavljenih posljednjih decenija ukazuju na to da je nikotin neosnovano označen kao glavni štetni sastojak povezan sa pušenjem.

S jedne strane, činjenica jeste da je riječ o supstanci koja nije bez rizika i izaziva zavisnost. Takođe, dokazano je da štetno utiče na osobe koje imaju postojeće srčane smetnje, visok krvni pritisak ili dijabetes. Zato se njima striktno savjetuje da ne koriste duvanske ili nikotinske proizvode niti u jednom postojećem obliku.

Sa druge strane, stručnjaci tvrde i da glavni uzročnik za “pušačke bolesti” nije zapravo nikotin, već sagorijevanje duvana. Stvar je u tome da se tokom procesa sagorijevanja duvana, odnosno nastanka duvanskog dima, emituje više od 6.000 materija od kojih mnoge mogu višestruko da ugroze zdravlje, kako pušača, tako i svih oko njega, a čak za oko stotinu njih je dokazano da su povezane sa najčešćim bolestima prouzrokovanim pušenjem.

"Toksini i kancerogene supstance u duvanskom dimu, a ne primarno nikotin, uzrokuju bolesti", riječi su En Meknil, profesorke iz oblasti liječenja zavisnosti od duvana u Institutu psihijatrije, psihologije i neuronauke na Kings koledžu u Londonu, koja je posvetila svoju karijeru istraživanju načina za pomoć pri odvikavanju od pušenja.

Jedna od uvreženih zabluda jeste i to da nikotin možemo pronaći isključivo u proizvodima nastalim iz biljke duvana. A to nije sasvim istinito. Primjera radi, u manjim količinama nikotina ima u paradajzu, krompiru, karfiolu, plavom patlidžanu, u nekim sortama crnog čaja, a pronađen je i u ljutim papričicama, pa čak i super-zdravoj hrani kao što su sve popularnije godži bobice.

PR Filip Moris
foto: Shutterstock

Još od šezdesetih godina prošlog vijeka nikotin, a potom i drugi neonikotinoidi, dobijeni ekstrakcijom duvana, koriste se u poljoprivrednoj proizvodnji biljaka za ljudsku ishranu, kao vrlo moćni i efikasni pesticidi.

Takođe, u 21. vijeku sve češće se istražuju čak i pozitivna svojstva nikotina i ispituje njegova potencijalna primjena u tretmanima za pojedine bolesti. Neke kliničke studije već sada ispituju potencijalne benefite nikotina u terapiji Parkinsonove bolesti, pojedinih tipova demencija, ADHD, depresije, ulceroznog kolitisa, itd.

Najbolja opcija je da se ljudi u potpunosti odreknu nikotina, a naročito pušenja cigareta ne samo zbog toga što je riječ o štetnoj navici, nego i o vrlo opasnoj. Svjesni da to nije lak zadatak, stručnjaci okorjelim pušačima sve češće preporučuju da, ako već ne prestanu, pokušaju da klasične cigarete zamijene manje štetnim alternativama. Naučnici su i danas saglasni da, uprkos tome što nikotin stvara zavisnost i predstavlja rizik, ova supstanca nije glavni uzročnik oboljenja povezanih sa pušenjem. Ipak, važno je biti siguran da je zaista u pitanju manje štetna alternativa klasičnoj cigareti, te koristiti provjerene, na nauci zasnovane proizvode.

Među alternativama klasičnim cigaretama nalaze se i takozvani bezdimni proizvodi, koji duvan ne sagorijevaju, već ga samo zagrijavaju čime emituju značajno manju količinu štetnih materija od klasičnih cigareta i smanjuju rizike.

Preporučujemo za Vas