VIŠE OD TREĆINE REGIONA BI MOGLO DA NESTANE DO 2100.

Vijetnam, država koja tone svaki dan

Vijetnam je izgubio više od polovine šuma mangrova od 1940-ih godina, najviše zbog akvakulture i urbanog razvoja
211 pregleda 0 komentar(a)
Vijetnam, Foto: Shutterstock
Vijetnam, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 21.05.2019. 13:04h

Podizanje nivoa vode moglo bi da potopi deltu Mekonga, što jednu azijsku zemlju dovodi u veliku opasnost.

Podizanje nivoa vode prijeti da potopi deltu Mekonga, u kojoj se proizvodi najviše vijetnamskog pirinča. Između zemlje i okeana stoji jedino drveće.

Vijetnam je u opasnosti. Podizanje nivoa vode predstavlja veliku opasnost za ovu zemlju. Za manje od 100 godina, južna delta rijeke Mekong u Vijetnamu, srce proizvodnje pirinča u zemlji, moglo bi da potone.

Ministarstvo za poljoprivredu i zaštite životne sredine predviđa da bi okean mogao da proguta više od trećine regiona do 2100. godine.

Na pola puta do obale delte Mekong, za Hoj An su bolje prognoze, ali ni on nije imun, jer grad leži tamo gdje se rijeka Tu Bon sreće sa Južnim kineskim morem. Njegovi stanovnici su već navikli da penju i vuku namještaj na sprat za vrijeme sezonskih poplava.

Mangrove

Čini se da Vijetnam nema mnogo opcija pogotovo s zabrinjavajućom prognozom i ograničenim izvorima. Prije dvije godine je ministar za zaštitu životne sredine Nguyen Minh Quang izjavio da je najbolja šansa za zemlju da zasade još drveća mangrove.

Mangrove su klimatski superheroji u svijetu drveća: rastu u močvarama duž obale i imaju tanka stabla i zapleteno korijenje potopljeno u tamnoj, slanoj vodi. Ovo drveće stvara prirodne zaštite od oluja, a povrh svega su atmosferski usisivači, odnoseći neuporedive količine ugljen-dioksida iz vazduha.

U svakom slučaju, Vijetnam je izgubio više od polovine šuma mangrova od 1940-ih godina, najviše zbog akvakulture i urbanog razvoja.

U Hoj Anu postoji grupa Mangrove za budućnost koja je aktivna od 2013. godine i koja želi da zaštiti šume mangrove koje odvajaju Hoj An od okeana. Palme mangrova, poznate i kao Nipa, jedinstven su dio biosfere mangrova: jedine su palme koje su prilagođene slanim priobalnim vodama. Iako nisu efikasne poput običnih drveća mangrova, nipa palme su i dalje efikasni filter ugljen-dioksida i štite obalu od uticaja oluje i erozije.

Ekoprogram

Ova šuma je takođe i dom zajednice Cam Thang, gdje se ribari kreću između potopljenih drveća u tradicionalnim čamcima koji se zovu thuyền thúng.

MFF (Mangrove for future) je pomogao Cam Thanh i razvio ekoprogram za posetioce u okviru kojeg će posetiti šumu s ribarima u čamcima, a koji će povećati i ekološku svest i lokalnu ekonomiju.

Ovaj plan uključuje samo muškarce u selu, pa će se uticaj programa značajno povećati kada se cijela zajednica uključi, tako da MFF dijeli donacije kako bi pomogao lokalnim ženama da pretvore svoje kuće u kuće za goste. 

Ne može svaka kuća da postane mjesto odmora za goste, već se pravila jasno znaju. Na primjer, u kući moraju da žive najmanje dvije generacije kako bi pomogli gostima da usvoje kulturu i istoriju zajednice kroz njihove svakodnevne aktivnosti i živto. Posjetioci rade u polju s porodicom, voze se čamcima kroz šumu i učestvuju u pripremanju jela i porodičnim aktivnostima. Prve gostinske kuće su otvorene u martu 2017. godine.

Jedan od izazova s kojim se MFF suočava jeste što su lokalci zabrinutiji da nastave s svojim načinom života i da hrane svoje porodice, a prijetnju po životnu sredinu ne shvataju ozbiljno.

Nadamo se da će se to promijeniti u narednim godinama, ali jedno je sigurno: ovo predivno mjesto će i dalje privlačiti posjetioce i njihove fotoaparate.