POSLJEDICE NESPAVANJA

Evo što se događa nakon 3 dana bez sna

611 pregleda 0 komentar(a)
spavanje, Foto: Shutterstock
spavanje, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 06.02.2017. 18:14h

Iako je spavanje potreba u jednakoj mjeri kao vazduh, hrana i voda, fenomen sna niti nakon 100 godina izučavanja nije u potpunosti jasan. Nemaju svi jednake navike spavanja, a oko 60 posto ljudi spava od šest do osam sati na dan, oko 35 odsto njih više od toga, a pet posto manje od šest sati na dan.

Uprkos različitim potrebama, stručnjaci se slažu - bez sna se ne može živjeti.

Nesanica

Oko 40 odsto ljudi tokom svog života iskusi razdoblje nesanice - hroničnog manjka sna povezanog sa otežanim uspavljivanjem, dok oko 15 posto njih zbog toga uzima terapiju, u obliku tableta za uspavljivanje.

Žene su dvostruko sklonije poremećajima spavanja, čiji su uzroci najčešće povećani stres, uživanje u psihoaktivnim supstancama i fiziološke bolesti.

Posljedice nespavanja

Nakon jednog dana nespavanja dolazi do osjećaja pospanosti, stanja blage dezorijentiranosti i manjka koncentracije slično kao i kod stanja blage opijenosti alkoholom. Kod produgog nespavanja, zavisno od čovjeka nakon dva do tri dana dolazi do blagih poremećaja srčanog ritma i glavobolje, spontanog padanja u san i pojave vizualnih ili slušnih halucinacija.

Hronično nespavanje vodi gubitku imuniteta i iscrpljenosti svih organskih sistema.

Granica izdržljivosti

Rekorder u namjernom nespavanju je Randi Gardner čiji je rekord od 11 dana bez sna naučno potvrđen. Nije uzimao nikakve stimulanse, a dugoročnih fizičkih posljedica nije bilo. Ipak, ovakvi eksperimenti su rijetkost jer su naučnicima u etičkom smislu pod znakom pitanja. Iako se smatra kako se službeno ne može umrijeti isključivo od nespavanja, manjak sna se povezuje s drugim stvarima koje vode do smrti - a primjer je 26-godišnji Kinez koji je umro nakon 11 dana bez sna u kojima je konzumirao alkohol, cigarete i kofein.

Spavanje u ciklusima

Ljudi su oduvijek istraživali san i njegov uticaj na kreativnost, a neki su od poznatih velikana imali neobične obrasce sna - poput Leonarda da Vinčija koji je spavao 30 minuta svakih 3,5 sati, Tomasa Jefersona koji navodno nikad nije spavao duže od dva sata u komadu, Napoleona koji je spavao od ponoći do dva ujutro i od pet ujutro do sedam. Iako je takvih primjera puno, stručnjaci to nikako ne preporučuju, prenosi Index.

Preporučujemo za Vas