Gotovo da ne postoji osoba koja povremeno ne posegne za nečim „za gricnuti“. Bilo da gledamo film, radimo za računarom, vozimo se na more ili jednostavno osjetimo glad između obroka, grickalice su postale sastavni dio svakodnevice.
Problem je što se pod tim pojmom najčešće podrazumijevaju čips, flips, krekeri, slatkiši i drugi industrijski proizvodi puni soli, šećera i masnoća. Upravo zato se često stvara utisak da su grickalice po definiciji nezdrave.
Međutim, nutricionisti ističu da grickanje samo po sebi nije loša navika. Naprotiv, pažljivo odabrana užina može pomoći da održimo nivo energije, spriječimo prejedanje tokom glavnih obroka i organizmu obezbijedimo korisne hranljive materije.
Ključ nije u tome da li jedemo grickalice, već kakve biramo i koliko ih pojedemo.
Zašto nas organizam traži nešto između obroka?
Glad između doručka i ručka ili između ručka i večere sasvim je normalna pojava. Posebno ljeti, kada su obroci često lakši, organizam ponekad traži dodatni izvor energije.
Problem nastaje kada posegnemo za hranom koja trenutno zadovolji želju, ali nas ne zasiti. Tada vrlo brzo slijedi nova glad, pa se lako ulazi u začarani krug prejedanja.
Idealna užina trebalo bi da sadrži kombinaciju vlakana, proteina ili zdravih masti, jer upravo te komponente produžavaju osjećaj sitosti.
Orašasti plodovi – mali, ali moćni
Bademi, orasi, lješnici, pistaći i indijski orah često se nalaze na vrhu liste najzdravijih grickalica.
Bogati su zdravim mastima, biljnim proteinima, vitaminima i mineralima, a brojna istraživanja povezuju njihovu umjerenu konzumaciju sa boljim zdravljem srca i krvnih sudova.
Ali postoji jedna važna caka.
Orašasti plodovi jesu zdravi, ali su i veoma kalorični.
Jedna šaka badema ili oraha, otprilike 25 do 30 grama, sasvim je dovoljna za užinu. Problem nastaje kada se iz kese gricka nesvjesno, dok gledamo televiziju ili razgovaramo, pa se preporučena količina višestruko premaši.
Kokice nijesu uvijek neprijatelj
Malo ko bi kokice svrstao među zdravu hranu, ali one zapravo mogu biti dobar izbor ako su pripremljene bez mnogo ulja, putera i soli.
Kukuruz je žitarica bogata vlaknima, pa domaće kokice mogu biti znatno bolja opcija od čipsa.
Naravno, to ne uključuje verzije prelivene maslacem, karamelom ili raznim industrijskim aromama.
Voće – najjednostavnija grickalica
Priroda je vjerovatno osmislila najbolju užinu.
Jabuka, kruška, breskva, kajsija, šaka trešanja ili kriška lubenice donose vitamine, minerale, vlakna i vodu.
Posebno tokom ljeta voće ima dodatnu prednost jer doprinosi hidrataciji organizma.
Ako želite da vas duže drži sitim, voće možete kombinovati sa nekoliko badema ili kašikom jogurta.
Jogurt i kisjelo mlijeko kao brza pomoć
Kada osjetimo glad između obroka, čaša jogurta ili kefira često je bolji izbor od bilo koje grickalice iz prodavnice.
Osim proteina i kalcijuma, fermentisani mliječni proizvodi sadrže korisne bakterije koje podržavaju zdravlje crijeva.
Tokom ljeta posebno prijaju rashlađeni, a organizam ih uglavnom lako vari.
Povrće koje možemo grickati
Mrkva, krastavac, celer ili paprika možda ne zvuče kao uzbudljiva užina, ali su među najzdravijim opcijama.
Imaju malo kalorija, bogati su vlaknima i stvaraju osjećaj sitosti bez opterećenja za organizam.
Zbog visokog sadržaja vode posebno su korisni tokom vrelih dana.
Da li su proteinske pločice zdrave?
Odgovor zavisi od sastava.
Mnoge proteinske pločice reklamiraju se kao zdrava alternativa slatkišima, ali pojedine sadrže gotovo jednaku količinu šećera kao čokoladica.
Zato je uvijek važno pročitati deklaraciju.
Ako među prvim sastojcima dominiraju šećer, glukozni sirup ili razni zaslađivači, takav proizvod nije mnogo drugačiji od klasičnog slatkiša.
Šta je sa tamnom čokoladom?
Dobra vijest za ljubitelje slatkog jeste da tamna čokolada sa visokim udjelom kakaa može biti dio uravnotežene ishrane.
Sadrži antioksidanse i manje šećera od mliječne čokolade.
Ali i ovdje važi pravilo umjerenosti.
Dva do četiri reda kvalitetne tamne čokolade sasvim su dovoljna da zadovolje želju za slatkim.
Kada zdrava grickalica prestaje da bude zdrava?
Najčešća greška nije izbor hrane, već količina.
Čak i najzdravije namirnice mogu postati problem ako ih jedemo bez kontrole.
Šaka badema može biti odlična užina. Tri ili četiri šake svakog dana već znače nekoliko stotina dodatnih kalorija.
Isto važi za suvo voće, integralne krekere, proteinske pločice ili domaće energetske kuglice.
Riječ „zdravo“ ne znači automatski i „bez ograničenja“.
Kako znati da li ste zaista gladni?
Nutricionisti često preporučuju jednostavan test.
Prije nego što posegnete za grickalicom, zapitajte se da li biste u tom trenutku pojeli jabuku.
Ako je odgovor potvrdan, vjerovatno ste zaista gladni.
Ako biste radije pojeli samo čips, keks ili čokoladu, moguće je da nije riječ o gladi već o dosadi, navici ili želji za određenim ukusom.
Umjerenost je najvažnija
Zdrave grickalice postoje i mogu biti važan dio kvalitetne ishrane. Orašasti plodovi, voće, jogurt, povrće ili domaće kokice mogu pomoći da održimo energiju i spriječimo prejedanje tokom glavnih obroka.
Ipak, najveća tajna nije u pronalaženju „čudesne“ grickalice, već u umjerenosti. Jer čak i najzdravija užina treba da ostane upravo to – mali međuobrok koji pomaže organizmu, a ne zamjena za pravi obrok ili izgovor za cjelodnevno grickanje.
U svijetu prepunom industrijskih proizvoda koji nas mame na još jedan zalogaj, možda je upravo sposobnost da stanemo na vrijeme najzdravija navika od svih.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
