Hodanje je vjerovatno najdostupniji oblik kretanja: ne traži članarinu, posebnu opremu ni komplikovan plan. Ipak, popularno pitanje da li svakodnevne šetnje mogu istovremeno da izgrade mišiće i istope masno tkivo traži precizniji odgovor. Mogu mnogo da doprinesu zdravlju i potrošnji energije, ali nijesu potpuna zamjena za trening snage.
Tokom hodanja rade mišići nogu, kukova i trupa, dok ruke pomažu ritmu i ravnoteži. Brži tempo, uspon i stepenice povećavaju napor, pa osoba koja je ranije bila neaktivna može osjetiti da su noge snažnije i izdržljivije. To, međutim, nije isto što i značajniji rast mišićne mase: za takvu adaptaciju mišiću je uglavnom potreban postepeno veći otpor.
Šetnja može pomoći i pri smanjenju masnog tkiva jer povećava ukupnu dnevnu potrošnju energije, ali ne postoji tempo koji ciljano "topi" stomak ili neki drugi dio tijela. Rezultat zavisi od ukupnog kretanja, ishrane, sna i kontinuiteta. Prednost hodanja je što ga većina ljudi može dovoljno često ponavljati, bez velikog opterećenja zglobova i dugog oporavka.
Najkorisnije je zato posmatrati šetnju kao temelj, a ne kao čarobnu prečicu. Svjetska zdravstvena organizacija odraslima preporučuje najmanje 150 do 300 minuta umjerene aerobne aktivnosti sedmično, uz vježbe snage za velike mišićne grupe najmanje dva dana. Brzo hodanje može pokriti veliki dio aerobnog cilja, dok čučnjevi, potisci, povlačenja i druge prilagođene vježbe pružaju stimulus koji šetnja najčešće ne daje.
Praktičan početak može biti 30 minuta življeg hoda pet dana u sedmici, uz dvije kratke sesije snage. Tempo je dovoljno živ kada se disanje ubrza, ali je razgovor i dalje moguć. Osobe sa srčanim, zglobnim ili drugim zdravstvenim tegobama treba da intenzitet usklade sa ljekarom ili fizioterapeutom. Najvažnija poruka je jednostavna: hodanje vrijedi, samo od njega ne treba očekivati posao koji pripada treningu snage.
Članak pripremljen uz podršku AI alata.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
