Ghosting nije bezbolan ni za onoga ko nestane: Nova studija otkriva pogrešnu procjenu na obje strane

Ljudi koji su čekali odgovor češće su ponašanje nazivali ghostingom, dok oni koji nijesu odgovorili ponekad sopstveni postupak nijesu tako doživljavali

354 pregleda 0 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Kada neko bez objašnjenja prestane da odgovara, osoba koja čeka poruku obično pretpostavlja da je drugoj strani svejedno. Novo istraživanje, međutim, pokazuje da ta slika često nije potpuna: ljudi koji prekinu komunikaciju bez odgovora mogu se osjećati znatno lošije nego što druga osoba pretpostavlja. To ne briše povredu koju ghosting izaziva, ali otkriva da iza tišine ponekad stoje nelagoda, krivica ili izbjegavanje, a ne potpuna ravnodušnost.

Rad objavljen u časopisu Personality and Social Psychology Bulletin obuhvatio je tri studije: sjećanja na stvarna iskustva ghostinga sa 195 učesnika, zamišljene scenarije sa 601 učesnikom i eksperiment sa razgovorom uživo u kojem je učestvovalo 350 ljudi. U sva tri pristupa osobe koje su ostale bez odgovora potcjenjivale su koliko se loše osjećala strana koja se povukla.

Istraživanje je pokazalo i zanimljivu razliku u tumačenju iste situacije. Ljudi koji su čekali odgovor češće su ponašanje nazivali ghostingom, dok oni koji nijesu odgovorili ponekad sopstveni postupak nijesu tako doživljavali. Drugim riječima, jedna osoba vidi nagli prekid odnosa, a druga kašnjenje, preopterećenost ili izbjegavanje neprijatnog razgovora. Ta razlika ne opravdava nestajanje, ali objašnjava zašto dvije strane iz iste razmjene izvuku sasvim različite zaključke.

Najpraktičniji nalaz je da i kratka poruka može smanjiti neizvjesnost i samookrivljavanje. Nije potrebno pisati dugačko objašnjenje niti otvarati novu raspravu. Jasna rečenica poput: „Trenutno nemam kapacitet da nastavim ovaj razgovor, ali nijesam želio da samo nestanem” može zatvoriti prostor u kojem druga osoba pokušava da pogodi šta se dogodilo.

Ipak, ovo nije pravilo koje treba primjenjivati bez izuzetka. Kada postoji uznemiravanje, prijetnja, pritisak ili strah za bezbjednost, prekid kontakta bez dodatnog objašnjenja može biti razumna granica. U uobičajenim, bezbjednim odnosima zaključak je jednostavniji: kratka iskrenost često je lakša i humanija od tišine - i za onoga ko čeka i za onoga ko odlazi.

Članak pripremljen uz podršku AI alata.

Pogledajte još: