Sasvim precizno: Koliko nam ukupno odjeće zapravo treba?

Kupujte manje i kupujte bolje, postao je uobičajen refren u modnom pokretu za održivost i ekologiju. Ali koliko tačno treba kupovati, pokazalo je novo istraživanje

3179 pregleda 0 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Svima je jasno da previše kupujemo, iako ponekad mislimo da 'nemamo ništa da obučemo'. Novo istraživanje koje pokušava da demistifikuje pitanje – koliko zapravo robe treba da imamo – otkriva da bismo godišnje trebali da kupujemo samo pet odjevnih predmeta. Tako tvrde istraživači s berlinskog Hot Or Cool Instituta koji se bave klimatskim promjenama.

Tada bismo, naime, živjeli po pravilima Pariskog sporazuma o ograničavanju globalnog zagrijavanja na 1,5 stepani Celzijusovih. To bi značilo da bi kupci, na primjer, u Ujedinjenom Kraljevstvu u nekim slučajevima morali da smanje svoju potrošnju i do 80 posto. A to je model koji važi za većinu razvijenih zemalja.

"U današnje vrijeme je općeprihvaćeno konzumirati modu na zaista pretjeran način i izvan okvira unutar kojih bi nam to bilo potrebno", izjavio je za Vogue Luca Coscieme, voditelj istraživačkog programa Instituta Hot Or Cool i jedan od autora izvještaja.

Konzumiramo je sve više i više po sve nižim cijenama, s kraćim vremenom po artiklu, a sve to ne ide u prilog klimi.

U studiji su računali koliko nam je robe zaista dovoljno. Naime, matematičkim pristupom došli su do toga da nam je taman 74 komada robe, koje čine 20 odjevnih kombinacija.

Kao primjer, predložili su šest odjevnih kombinacija za posao, tri za po kući, tri za sport, dva outfita za svečane prilike, plus četiri jakne i pantalone ili suknje.

"I to je još vrlo velikodušno u našoj procjeni", pojasnio je jedan od istraživača i dodao da je prosječna francuska garderoba tokom 1960-ih brojila tek oko 40 komada.

odjeća
foto: Shutterstock

Ne moramo biti skromni kao u šezdesetima, ali ovo što radimo danas je zaista pretjerano i svi učestvujemo u tome, svi imamo odgovornost. I to ne samo kolektivnu, već i pojedinačnu.

Zanimljivo je da autori izvještaja sugerišu da bismo se, ako brendovi i potrošači preduzmu druge mjere, zapravo mogli vratiti na nivo potrošnje iz 2010. Potrošnja je i tada, što je zapravo nedavno, bila skromnija. Rast potrošnje i kupovanja sve je brži i veći, kao da je ušla u akcelerator i ne misli da stane, prenosi 24sata.hr.