koristili pozamanteriju i različite tehnike dekoracije

Modeli od reciklirane, nošene odjeće

Crnogorska modna kreatorka Marina Banović Džuver, predstaviće na Nedjelji mode kolekciju koju je radila sa učenicima SSŠ “Spasoje Raspopović”

5118 pregleda 1 komentar(a)
Sa ranijeg predstavljanja na Nedjelji mode: Banović Džuver, Foto: Filip Roganović
Sa ranijeg predstavljanja na Nedjelji mode: Banović Džuver, Foto: Filip Roganović

Među modnim dizajnerima koji će se predstaviti na ovogodišnjem, jesenjem izdanju Montenegro Fashion Weeka, je i crnogorska kreatorka Marina Banović Džuver, koja je, kako je pojasnila u razgovoru za “Vijesti”, za tu priliku pripremila kolekciju zajedno sa učenicima SSŠ “Spasoje Raspopović”.

S obzirom na to da je kolekcija reciklažna, Banović Džuver je pričala i o značaju ekološke svijesti u modi, a u intervjuu je nagovijestila i da radi na svojoj kolekciji koja će, kako su navikli ljubitelji njenih kreacija, biti inspirisana tradicijom Crne Gore.

”Sa đacima odjeljenja III-7 SSŠ ‘Spasoje Raspopović’ smjer Modni krojači sam radila reciklažu džinsa. Bitno je osvijestiti kod djece značaj zaštite životne sredine. Brza moda i tone odjevnih komada koji se proizvedu na godišnjem nivou zagađuju planetu. Učimo ih da uspore, da razmišljaju ekološki, da budu kreativni, inovativni...”, počinje razgovor modna kreatorka.

Kako ističe, pored teksas materijala, učenici su tokom izrade koristili i materijale od drugih, već nošenih odjevnih komada.

”Sve su prirodne tkanine. Koristili smo zanimljivu pozamanteriju i različite tehnike dekoracije”, naglašava sagovornica “Vijesti” i otkriva da je tematika kolekcije, pored reciklaže i pank i bunt.

”Njih 14 i ja petnaesta ne možemo razmišljati isto... svi smo različiti”, dodaje ona, pa je jasno i da će modeli kolekcije koja će biti predstavljena na Nedjelji mode, biti raznovrsni.

Kada je u pitanju rad na kolekciji, modele su radili učenici, uz sugestije i instrukcije Banović Džuver.

”Oni imaju svoje ideje. Tu sam da sugerišem, usmjerim, ali ne i da utičem na njihov lični izražaj. Njih 14 su uradili po jedan model, ostatak kolekcije potpisujem ja”, odgovara ona.

”Radićemo i fotografiju na kojoj će one biti modeli. I to je iskorak. Zašto bi manekenke morale da nose modele, upravo treba ppslati poruku da kako usporavano brzu modnu industriju tako treba staviti prioritet i na prirodni izgled djevojaka. Akcenat na nesavršenosti, različitosti... izaći iz očekivanog i uvreženog. Prihvatiti sebe, svoj prirodni izgled...”, poručuje modna dizajnerka, a potom otkriva koliko su modeli iz ove kolekcije nosivi.

”Većina modela je nosiva komadno. Stilizacija je ta koja vara posmatrača... flertuje sa trendovima, sa nenosivim, sa neočekivanim... Modna revija je šou...”, nagovijestila je ona šta možemo očekivati na Nedjelji mode.

”Konačan broj predstavljenih modela se ne zna. Vrlo često dolazi do izmjena. Neki modeli mogu biti i isključeni, nešto novo dodato... Bitno je da cjelina bude kompaktna, da bude priča koja ima početak, razradu i kraj. Imamo ideju, temu i poruku”, odgovara Banović Džuver, koja duži niz godina predaje na smjeru Modni krojači.

Na pitanje koliko među mladima u školi prepoznaje talenate za modni dizajn, te da li se interesovanje za tu profesiju povećava, kaže:

”Roditelji treba da osluškuju želje i talente svoje djece. Uz prosvjetne radnike da ih usmjere. Kad dođu kod nas u stručne škole oni su već napravili izbor. Ima talentovane djece, ali ima i onih kojima to neće biti profesija. Zato i kažem da se mora dobro razmisliti prije odluke. Baviti se modom djeluje privlačno, ali nemaju svi vjestine za to. Treba biti realan u željama. Oni zaista talentovani će naći put pa i da su sami u tome, a uz podršku profesora to je jednostavnije”.

Prvi koraci u modnom dizajnu sada su svakako drugačiji u odnosu na period kada ih je Marina Banović pravila, ali modna dizajnerka nije sigurna da li su lakši ili teži za nove generacije.

”Ne znam da li je meni bilo lakše... možda i jeste, jer je bilo manje konkurentno tržište. Ni to nije uvijek dobro, konkurencija je dobra jer vas pokreće na kreativni rad, razmišljanje, inovativnost”, smatra ona.

U međuvremenu, Banović Džuver radi i na autorskoj kolekciji, koja će se bazirati na tradiciji Crne Gore.

”U završnoj fazi je autorska kolekcija ‘Iskaz’. Priča o Crnogorki - majki, sestri, ćerki... Tradicionalnim obilježjima i običajima, crnini u Crnoj Gori. Crnini kao načinu i stilu u odijevanju naših baka, oslobođenih svakog vida estetskih elemenata, a zbog jakih tradicionalnih uvjerenja i običaja. Obezbojenost - da li poništava i postojanje te žene. Crnina potvrđuje da je u suštini nema, makar u onom duhovnom smislu.U materijalnom svodi formu i strukturu na elementarno”, pojasnila je Banović Džuver, koja često u kolekcijama koristiti detalje iz narodnih nošnji.

Ipak, nije spremna da izdvoji jednu kolekciju kao najdražu sa tom tematikom.

”Svaka je priča za sebe. Radila sam ‘Razglednica iz Crne Gore’, ‘Jelena od Savoje’, ‘Crnogorske princeze’, ‘Al’ je đavo ali su mađije’,’Noć skuplja vijeka’ i sada ‘Iskaz’. Meni je tradicija neiscrpna inspiracija...”, potvrdila je ona.

Kolekcija će biti predstavljena na manifestaciji Somersby Fashion Week Montenegro, koja se održava od 16. do 20. novembra.

Kupovinom brze mode zagađujemo planetu

Posljednjih godina ekolozi širom svijeta se osvrću i na modu u smislu doprinosa zagađenja kroz modne brendove koji koriste loše materijale, ali i ‘izbacuju’ garderobu koja se nosi jedne sezone, a potom baca.

Marina Banović Džuver je bila raspoložena da prokomentariše koliki je to problem u Crnoj Gori i kako se može riješiti.

”Mi smo mala zemlja. Kod nas skoro i da nema tekstilne proizvodnje, jer se sve svodi na zanatsku proizvodnju i usluge. Tako da u podršci kupovine brze mode mi učestvujemo u oštećenju planete ekološki gledano”, smatra ona.

”U odnosu na druge minimalno, ali zašto bi bilo i to minimalno, ako možemo da osvijestimo kod sebe pojam ekologija. Svako sa svog aspekta ako podigne glas i da i minimalan učinak, učinio je dovoljno”, poručuje modna kreatorka.

”Ja se već bavim istraživanjem otpada vune na sjeveru. Ljudi šišaju ovce i ta vuna završava u kanjonu, niz livade, po šumi. Ne koriste je dalje, a potreban je i izvjesni period da se razgradi. Ono što je dobro je da nije toliko štetna u razgradnji, jer oslobađa keratin u tlo”, zaključuje Banović Džuver.

Radićemo i fotografiju na kojoj će one biti modeli. I to je iskorak. Zašto bi manekenke morale da nose modele, upravo treba poslati poruku da kako usporavano brzu modnu industriju tako treba staviti prioritet i na prirodni izgled djevojaka. Akcenat na nesavršenosti, različitosti... izaći iz očekivanog i uvriježenog. Prihvatiti sebe, svoj prirodni izgled...