Aleksander Mekvin, slavni modni dizajner koji je oduzeo sebi život 2010, volio je da provocira. Njegova kolekcija iz 2001. inspirisana ludnicom kulminirala je obnaženim ženama u staklenoj kocki koje su disale kroz cijevi na maskama dok su ih oblijetali leptiri.
Zato se da pretpostaviti da bi Mekvin podržao novi projekat baziran bukvalno na njegovom životu. Tina Gorjanc, učenica Mekvinove poznate modne škole "Central Saint Martins", radi na projektu u okviru kojeg će koristiti DNK slavnog dizajnera kako bi "uzgajala" kožu koju planira da koristi u izradi jakni i torbi. Svaki upotrebljeni dio kože imaće na sebi istetoviranu tačnu lokaciju na Mekvinovom tijelu, izjavila je kreatorka.
Uz pomoć laboratorijskog rada, ona će učiniti da koža bude podložna promjenama, pa će moći i da potamni na suncu.
"Mislim da je to veoma važno kako bi se stvorila veza između jakne i Mekvina", objasnila je Gorjanc.
Ona je nedavno predstavila projekat "Pure Human" u okviru kojeg je na primjeru svinjske kože pokazala kako bi konačni proizvodi mogli da izgledaju.
Gorjanc na ovaj način želi da pokaže kako bi jednog dana korporacije mogle da koriste genetske informacije za luksuzna dobra, te kako je nečiji DNK slabo zaštićen. Tako je kreatorka istakla da nije mogla da patentira Mekvinovu DNK, ali da postoji mogućnost da dobije autorska prava na materijale koji uključuju genetske informacije slavnog dizajnera.
Mada joj je nuđeno da se njeni produkti nađu u prodaji, Gorjanc prije želi da ih izloži u galeriji. Kaže da bi razmislila da ih proda nekom kolekcionaru, ali da je prije svega zanima da li uz pomoć tehnologije može da stvori kožu u laboratoriji, što bi značilo da nema potrebe za ubijanjem životinja.
DNK koji će biti iskorišćen za stvaranje kože dolaze sa Mekvinove kose koju je koristio 1992. u kolekciji "Jack the Ripper Stalks His Victims". Kolekcija je bila inspirisana viktorijanskom erom kada su prostitutke prodavale pramenove svoje kose. Mekvin je u intervjuima potvrdio da je koristio sopstvenu kosu, a Gorjanc je tražila od od jedne manekenke koja je sarađivala sa poznatim dizajnerom da potvrdi autentičnost. Institucija koja posjeduje kolekciju, a čije ime je ostalo nepoznato, joj je dozvolila da je koristi.
Gorjanc, koja gaji dugogodišnju fascinaciju biotehnologijom, je otkrila da je ideju za ovaj projekat dobila nakon što je saznala za slučaj Henrijete Laks, siromašne afroameričke uzgajivačice duvana čije ćelije su uzete bez njenog znanja 1951. i bile vitalne u medicinskim istraživanjima svega - od dječije paralize do kloniranja.
Posjedovanje nečijih genetičkih informacija i dalje je vrlo mutno polje u zakonima SAD-a i Velike Britanije. Gorjancova je kontaktirala advokata koji tvrdi da je to što ona radi potpuno legalno. No "QZ" navodi da bi dizajnerka mogla da naiđe na pravne probleme. U Velikoj Britaniji se dešavalo da bude potreban pristanak osobe čija koža se koristi, kako bi se dobilo odobrenje Komiteta za etičko istraživanje. To u ovom slučaju nije učinjeno, čak je i kompanija koja štiti brend Aleksandera Mekvina objavila saopštenje za javnost kojim je istakla da nije kontaktirana po ovom pitanju. Mekvin nije imao djece, ali su ga njegov otac i pet rođaka nadživjeli.
Gorjanc ističe da je kontaktirala sa nekoliko Mekvinovih prijatelja od kojih je dobila pozitivne reakcije.
"Ljudi koji su mu bili bliski ili koji su sarađivali sa njim kažu da bi mu se vjerovatno svidjela ideja. On je uvijek pomjerao granice i rušio zakone mode", smatra dizajnerka.
Bonus video:
