Povezanost mentalnog i fizičkog zdravlja sve se više proučava pa tako se tako sada zna da određena i osjećanja mogu imati direktan uticaj na zdravlje srca, mozga i probavnog sistema. Osobe koje rade na tome da kontrolišu svoje osjećaje mogu sebi produžiti život.
Ljutnja, strah, tuga - sve su to osjećaji koji mogu imati uticaj na naše zdravlje. Takve emocije posebno su opasne ako ih zadržavamo u sebi i ne dopustimo sebi da ih proživimo u potpunosti. Jednom kada se prepustite takvim emocijama i poživite ih, one "napuštaju" naše tijelo, ali ako ih negirate ili ignorišete, mogu se "nakupiti" u našem tijelu i izazvati ozbiljne zdravstvene probleme.
Upravo zato je važno prepoznati ove emocije i na vrijeme se s njima obračunati. Mentalno i fizičko zdravlje mnogo su jače povezani nego što se ranije mislilo, a njihovi odnosi sve se više proučavaju. Snažne emocije, bile one pozitivne ili negativne, mogu uticati na nivo stresa pod kojim se nalazimo i tako postepeno narušiti ravnotežu hormona u tijelu pa čak i imunološki sistem, objašnjavaju stručnjaci na Univerzitetu Minnsota.
Koje emocije narušavaju zdravlje?
Ljutnja može biti dobar motivator ako se dobro usmjeri, ali ako se njom ne pozabavimo na vrijeme i pustimo je da nam vlada životom, brzo ćemo osjetiti posljedice. Kada nas nešto naljuti, u nama se javlja iskonski refleks koji nam govori da se borimo ili pobjegnemo, a prate ga osjećaji straha i uzbuđenja. Tijelo na ljutnju reaguje tako što smanji dotok krvi u probavni sistem i poveća protok krvi u mišićima. Dugotrajni i česti nekontrolisani bijes i ljutnja mogu vremenom povećati krvni pritisak, prouzrokovati pojavu snažnih glavobolja i opšti osjećaj anksioznosti, prenosi Miss 7.
Tuga
Sigurno ste čula kako je neka osoba 'umrla od tuge' nakon što je izgubila dragocjenu osobu. Takva izjava ne mora biti pretjerivanje jer tuga zaista može narušiti naše zdravlje. Istraživanje je pokazalo da duboka i snažna tuga može poremetiti ravnotežu opioida u tijelu koji su povezani sa stresom što prozrokuje brojna upalna stanja u tijelu. Takve manje upale mogu vremenom dovesti do bolesti srca, nervnog sistema i potpuno poremetiti rad metabolizma.
Strah
Baš kao i tuga, strah može oslabiti imunološki sistem i prouzrokovati oštećenja kardiovaskularnog sistema i dovesti do pojave čireva i ostalih gastrointestinalnih problema, zaključili su naučnici na Univerzitetu Minesota. Dodaju da strah može izazvati i poremećaj dugoročnog pamćenja i vremenom dovesti do razvijanja teškoća s mentalnim zdravljem kao što su depresija i hronična anksioznost.
Briga
Sitne brige su dobre da se prisjetimo svega što treba da uradimo, ali kada se konstantno brinemo oko svega, naše zdravlje može stradati. Doktorica Jennifer Casarella za WebMD navodi da živjeti u konstantnom strahu nije dobro za srce, može prouzrokovati visok krvni pritisak i povećati šanse za moždani ili srčani udara. Takođe, vremenom takvo stanje brige utječe i na nivo "lošeg" holesterola u krvi.
Kako se izboriti sa emocijama
Stručnjaci savjetuju da emocije koje treba potpuno prihvatiti i proživjeti. To je najjednostavniji i najbrži način kako ih se riješiti, iako možda nije najprijatniji. Biti ponekad ljut ili se brinuti oko nekog zadatka je potpuno normalno, ali ako tu brigu i ljutnju nakupljate u sebi, nakon nekog vremena biće teško da ih se oslobodite. Ako sa takvim osjećanjima ne možete da se nosite sami, možda je vrijeme da potražite pomoć stručnjaka. Razgovor sa psihologom ne može štetiti, ali ti može spasiti mentalno i fizičko zdravlje i obezbijediti duži srećniji život.
Bonus video:
