Većina nas je iskusila nagli trzaj tijela u trenutku kada pokušavamo da zaspimo. To je potpuno benigna pojava i iskusi je i do 70 odsto ljudi.
"Zove se hipnički trzaj. Pojavi se iznenadni trzaj dijela tijela ili cijelog tijela, a osjeti se kao udar elektriciteta ili kao da padamo", rekao je za portal livestrong.com dr med. Raj Dasgupta, docent kliničke medicine na Keck Medicine iz USC-a u Los Angelesu u Kaliforniji. Iako se najčešće dogodi na prelazu između budnog stanja i spavanja, može se dogoditi i u različitim fazama sna, a ponekad nas i ne probudi.
Zašto se to događa još nije sasvim jasno, jer se uz san i sanjanje još uvijek veže mnogo nepoznanica. Naučnici vjeruju da je hipnički trzaj možda i evolucioni znak, odnosno nosimo ga iz daleke prošlosti kad su ljudi spavali na drveću, hipnički trzaj bi ih spriječio da padnu, prenosi Gloria.
Iako nema razloga za brigu, hipnički trzaj se javlja i savršeno zdravim ljudima, a postoji nekoliko razloga koji se s njim mogu povezati.
1. Neispavanost
"Loš kvalitet sna znači da ne dobijate dublju REM fazu sna koja je restorativna. Iako u krevetu provedete sedam do devet sati, koliko se preporučuje, možda se budite neispavani i pospani ste tokom dana. Higijena spavanja, kao što je vrijeme prije spavanja za opuštajuće aktivnosti i boravak podalje od ekrana važni su za kvalitet sna", savjetuje dr Dasgupta.
2. Stres
"Bilo bi vrlo zanimljivo istražiti jesu li ljudi počeli da doživljavaju trzaje tokom pandemije korone", kaže dr Dasgupta. Naime, mentalni i emocionalni stres može da podstakne hipničke trzaje.
Opuštanje prije spavanja može pomoći otklanjanju tjeskobe i mirnijem zaspivanju.
3. Kofein
"Stimulansi, kao što su kofein i nikotin, takođe su povezani s hipničkim trzajima. I ne čudi azto da nedostatak sna i konzumacija kofeina mogu ići ruku pod ruku. Što ste više neispavani, to više posežete za kofeinom kako biste ostali budni", kaže dr Dasgupta. Zato se preporučuju najviše dvije do tri šoljice kafe na dan.
4. Apneja
"Budući da se hipnični trzaji događaju tokom prelaza između buđenja i spavanja, veća je vjerojatnoća da će se pojaviti ako imate apneju u snu, stanje obilježeno kratkim pauzama u disanju tokom noći, što izaziva višestruka uzbuđenja i buđenja", objašnjava dr Dasgupta.
Ostali znakovi i simptomi apneje uključuju hrkanje ili dahtanje tokom spavanja (nešto što bi vaš partner u krevetu mogao da primijeti), kao i prekomjernu dnevnu pospanost ili glavobolju kada se probudite. Apneja je opasna jer može povećati rizik od srčanih bolesti, zato razgovarajte sa svojim ljekarom.
Koliko nam treba sna?
Bez obzira na individualne potrebe, nauka je otkrila koliko vam u odreženom uzrastu treba sna.
- Starije osobe (iznad 65 godina) 7 do 8 sati
- Odrasli (26-64 godine) 7 do 9 sati
- Mlađi odrasli (18-25 godina) 7 do 9 sati
- Tinejdžeri (14-17 godina) 8 do 10 sati
- Djeca školskog uzrasta (6-13 godina) 9 do 11 sati
- Predškolci (3-5 godina) 10 do 13 sati
- Mala djeca (1-2 godine) 11 do 14 sati
- Bebe (4-11 mjeseci) 12 do 15 sati
- Novorođenčad (0-3 mjeseca) 14 do 17 sati
Bonus video:
