Možemo li se razboljeti od niskih temperatura? Ukratko - ne. Spuštanje temperature vazduha na niže, jesenje i zimske temperature, svake godine iznova dovodi do većeg boroja infekcija. Jedno od objašnjenja je činjenica da, zbog hladnog vremena i sve kraćih dana, sve manje boravimo na čistom vazduhu. Zatvaramo se u topli dom i manje ga luftiramo, a vazduh koji udišemo je suv. S druge strane, niže temperature i veća vlažnost vazduha čine povoljne uslove za razmnožavanje virusa i bakterija. Ali, osim toga, sezonske kao i svaka nagla promjena vremena, imaju značajan uticaj i na naš imunološki sistem. Provjerite šta se još događa u našem organizmu u periodima nižih temperatura.
Niži nivo vitamina D u organizmu
Većina nas je upoznata s činjenicom da vitamin D utiče na metabolizam i zdravlje naših kostiju, ali možda vam nije toliko poznato da je on potreban i za urednu funkciju našeg imunološkog sistema. Naime, ćelije našeg imunološkog sistema (T-limfociti, B-limfociti i antigeni u ćelijama) imaju receptore za vitamin D, a studije su dokazale da kako snižen nivo D vitamina u organizmu dovodi do povećanja učestalosti infekcija, posebno respiratornih.
Vitamin D unosimo hranom, ali, nakon izlaganja UV B svjetlu, proizvodi ga i naša koža (na to utiču podneblje, godišnje doba, upotreba kreme za sunčanje i pigmentacija kože). U zimskim mjesecima se više zadržavamo u zatvorenim prostorima i zato smo manje vremena izloženi ionako ograničenoj količini sunčeve svjetlosti.
Uz to je, zbog niskih temperatura, većina naše kože stalno pokrivena i to predstavlja dodatnu prepreku za našu sopstvenu proizvodnju vitamina D. Neka istraživanja pokazuju da smanjenje proizvodnje kreće već u avgustu, pada na najniže vrijednosti u novembru i tako ostaje sve do marta. Rezultati novije studije s londonskog Univerziteta Queen Mary pokazali su da dodaci vitamina D mogu pomoći u sprječavanju akutnih infekcija disajnih puteva kao što su na primjer prehlade, piše živim.hr.
Povećano lučenje melatonina
Melatonin, osim što podstiče spavanje, ima i važnu ulogu u održavanju dobrog imuniteta. To je hormon koji se prvenstveno stvara u žlijezdi u našem mozgu. Na njegovo izlučivanje utiče dnevni ciklus smjenjivanja svjetla i mraka. Kratki period trajanja dnevne svjetlosti, kao i niske temperature vazduha, poticaj su za proizvodnju melatonina. Iz tih razloga se, uključujući naše ograničeno kretanje izvan zatvorenih prostora, u zimskom periodu izlučuje znatno veća količina melatonina nego ljeti.
Viši novo melatonina zimi predstavlja prirodni način odbrane organizma tokom najrizičnijeg perioda za naše zdravlje. Melatonin, kao snažan regulator našeg imunološkog sistema, smanjuje upalu, a stimuliše specifične imunološke odgovore. Drugim riječima, svaka neprospavana noć ili sat sna manje od preporučenih sedam sati, mogli bi imati posljedice za naš imunitet.
Niže temperature podstiču razmnožavanje rinovirusa
Temperature blizu nule nisu idealno okruženje za klice, međutim temperatura u našem nosu tokom jesenjih i zimskih mjeseci jeste. Naime, u tim periodima godine, pod uticajem niske spoljašnje temperature vazduha, temperatura u početnom dijelu našeg disajnog sistema padne značajno ispod naše tjelesne temperature.
Studije pokazuju kako je povoljna temperatura za razmnožavanje rinovirusa, uzročnika skoro svake druge prehlade, ona ispod 37 stepeni Celzijusa, a prosječna temperatura u našim nozgrvama zimi iznosi 33 stepena. Tim finskih stručnjaka potvrdio je da su samo tri dana nižih temperatura i manje vlage u vazduhu bili dovoljni za značajan porast broja infekcija disajnih puteva.
Ključnu razliku između stabilnog i ugroženog imunološkog sistema čine naše životne navike. Ako na vrijeme idemo na spavanje, hranimo se raznoliko i fizički smo aktivni možemo procijeniti da brinemo za zdravlje i snagu našeg obrambenog sistema. Nažalost, često se prekasno sjetimo da posvetitmo više vremena i pažnje našem imunitetu. Najčešće se toga sjetimo već na korak do kreveta ili kad obolimo. Iako su i tada zdrave životne navike važne za brži oporavak, još je važnije pravovremeno liječenje simptoma. Jesenje i zimske bolesti disajni puteva poput prehlade i gripe, uz pun nos, kašljanje i bol u grlu, znaju da budu popraćene glavoboljom i prolaznim bolovima u mišićima i zglobovima.
Sedam savjeta za prirodno jačanje imuniteta
Kako biste smanjili šansu za zarazu i ojačali svoj imunitet, razmislite šta biste od sljedećih predloga mogli da usvojite.
1. Nemojte/Prestanite da pušite: Pušenje duvana jedan je od vodećih zdravstvenih rizika širom svijeta. Nikotin, na primjer, nije samo neurotoksin, već je i imunosupresivan. Drugim riječima, nikotin smanjuje djelotvornost i reaktivnost imunološkog sistema.
2. Povećajte unos voća i povrća u prehrani: Nedostatak određenih mikronutrijenata poput gvožđa, bakra i folne kiseline, kao i vitamina A, B6, C i E može prouzrokovati manju proizvodnju bijelih krvnih zrnaca koja su ključna za efikasne i pravovremene imunološke reakcije.
3. Fizički se aktivirajte: Tokom i nakon fizičkih aktivnosti tijelo ispušta protivupalne molekule i povećava cirkulaciju limfocita što smanjuje učestalost obolijevanja od virusnih bolesti, kao i težinu simptoma.
4. Održavajte zdravu težinu: Prekomjerna količina masnog tkiva može naštetiti imunitetu. Masne ćelije su odgovorne za lučenje upalnih proteina koji, kada ih je previše u opticaju, vremenom mogu smanjiti osjetljivost imuniteta na „uljeze“.
5. Spavajte dovoljno: Kvalitetan san od najmanje sedam sati ključan je za održavanje dovoljnog nivoa melatonina u tijelu, što pomaže normalanom radu imunološkog sistema.
6. Pazite na higijenu ruku: Redovna higijena ruku može smanjiti obolijevanje od infekcija probavnog sistema 31%, a od infekcija disajnih organa za 21%.
7. Držite se podalje stresa: Psihološki stres ima jasan negativan učinak na imunološke reakcije od upala i zacjeljivanja do razvoja raka i autoimunih bolesti kao i reakcija na vakcine.
Bonus video:
