Zglobovi, bolovi, artritis, kiša... Šta je istina

Iako može ići na živce drugim ljudima, krckanje zglobova šake vjerovatno neće pogoršati probleme sa zglobovima ili povećati šanse za artritis. Takođe, mala je vjerovatnoća da bolovi u kostima predviđaju loše vrijeme

10071 pregleda 0 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Istraživanja daju informacije kako da izbjegnete bolove u zglobovima uz pomoć zdravijih navika i ishrane. Stručnjaci poručuju – ne vjerujte u mitove, uzimajte vitamin D i prestanite da brinete o kiši i lošem vremenu.

Devet mitova o zglobovima, krckanju prstiju i artritisu

Mit 1: Krckanje zglobova na prstima i šakama je štetno

To može ići na živce drugim ljudima, ali krckanje zglobova šake vjerovatno neće pogoršati probleme sa zglobovima ili povećati šanse za artritis.

Zglobovi su „podmazani“ sinovijalnom tečnošću, koja sadrži rastvoreni azot u gasovitom stanju. Kada istegnete zglob, šupljina koja sadrži ovu tečnost se širi, izazivajući pad pritiska. To uzrokuje da rastvoreni gas „izađe“ iz rastvora i formira mjehur – a brzo oslobađanje gasa stvara zvuk krckanja. Isti zglob ne može ponovo da pukne odmah jer je potrebno oko 20 minuta prije nego što se mjehurići ponovo rastvore u tečnosti.

Nekoliko studija pokazalo je da je navika krckanja prstiju bezopasna, uključujući i onu doktora iz Kalifornije koji je decenijama redovno krckao zglobove na samo jednoj ruci. Rendgenski snimak nije pokazao nikakvu razliku između njegovih šaka kada je artritis u pitanju.

Takođe, studija u kojoj je učestvovalo 300 pacijenata nije pronašla vezu između krckanja zglobova i artritisa.

Mjehurići gasa oko zglobova takođe mogu izazvati „škljocanje“ u zglobovima tokom vježbanja, ali zvuci pucanja ili škljocanja mogu biti i posljedica kretanja tetiva ili ligamenata preko koštanih izbočina ispod zgloba, piše Gardijan, a prenosi RTS.

Mit 2: Reumatoidni artritis i osteoartritis su ista bolest

Nisu jer je artritis upala zgloba, a upala može biti izazvana različitim uzrocima. S druge strane, osteoartritis je uzrokovan habanjem i obično pogađa samo jedan zglob, najčešće koljeno ili kuk, a učestaliji je kod starijih od 50 godina. Ljudi čiji posao uključuje težak fizički rad, kao što je rad na građevini, ili rad koji zahtijeva mnogo klečanja, na primjer posao stolara, u većem su riziku od osteoartritisa.

Gojaznost, koja takođe više opterećuje zglobove, još je jedan veliki faktor rizika. Ali postoji i genetska komponenta, gdje istraživanja procjenjuju nasljednost na 40 do 70 odsto.

artritis
foto: Shutterstock

Reumatoidni artritis je autoimuno oboljenje u kojem imuni sistem napada sinovijalnu membranu koja pokriva i štiti zglobove. Rjeđi je od osteoartritisa, najčešće počinje u srednjem životnom dobu i izaziva bolove u zglobovima po cijelom tijelu. Kod žena se javlja dva do tri puta češće nego kod muškaraca.

Postoje određeni geni zbog kojih kod osobe postoji povećan rizik od razvoja reumatoidnog artritisa, kao i da simptomi budu ozbiljniji, ali pušenje i gojaznost takođe povećavaju mogućnost pojave ove bolesti.

Mit 3: Ne možete ništa učiniti da spriječite artritis

Za osteoartritis, prekomjerna težina je značajan faktor rizika jer stvara veće opterećenje na zglobove, tako da održavanje zdrave težine pomaže u smanjenju rizika. Za reumatoidni artritis, pušenje je jedan od najvećih faktora rizika, a pokazalo se da konzumiranje cigareta pogoršava simptome. Dakle, prestanak pušenja pomaže u smanjenju rizika.

Mit 4: Bol u zglobovima tokom menopauze je neizbježan

Estrogen pomaže u održavanju hrskavice i drugih tkiva zglobova. Kako estrogen opada tokom menopauze, mnoge žene primjećuju bol u zglobovima. Hormonska terapija je široko prihvaćena kao najefikasnije rješenje za simptome menopauze, uključujući bol u zglobovima. Terapija obnavlja nivoe estrogena, ali nije uvijek moguće primijeniti je, a neke žene više vole da se na drugačije načine izbore sa simptomima menopauze.

Jedan od najefikasnijih načina za smanjenje bolova u zglobovima je vježbanje. Vježbe sa opterećenjem koje jačaju mišićno-skeletni sistem su posebno dobre za ublažavanje takvih bolova. Hodanje ili trčanje preporučuju se za donji dio tijela, a za gornji dio tijela treba koristiti tegove.

Mit 5: Suplement kolagen može pomoći u obnovi zglobova

Kolagen je najzastupljeniji protein u tijelu i igra vitalnu ulogu u formiranju vezivnog tkiva. Bez dovoljno kolagena, naša koža, kosti, mišići, tetive i hrskavica gube elastičnost i snagu. Tijelo proizvodi manje kolagena kako starimo, tako da je logično da se uzimaju suplementi kako bi se nadoknadio deficit, ali nedostaju čvrsti dokazi da oni zaista imaju efekta.

Neke studije su došle do ohrabrujućih rezultata, ali većina je pokazala skromne doprinose zdravlju. Takođe, istraživanja često finansiraju kompanije koje proizvode suplemente, što povećava potencijal za pristrasnost.

Mit 6: Suplementi su nepotrebni za održavanje zdravih zglobova

Najveći dio vitamina i minerala potrebnih za zdrave kosti trebalo bi da unosimo kroz zdravu ishranu. Vitamin D je izuzetak. On pomaže tijelu da apsorbuje kalcijum, koji je neophodan za izgradnju koštane mase. Stvara se u koži tokom izlaganja sunčevoj svjetlosti, a tokom ljetnjih meseci ovaj izvor je obično dovoljan.

vitamin D
foto: Shutterstock

Međutim, tokom zime nije moguće proizvesti dovoljno vitamina D samo na taj način i može biti teško nadoknaditi deficit isključivo putem dijetetskih izvora kao što su masna riba, meso i jaja.

Preporuka stručnjaka je da odrasli razmotre uzimanje suplemenata tokom zimskih mjeseci. Nedostatak vitamina D je u direktnoj vezi sa bolovima u zglobovima, a takođe je čest uzrok rahitisa, od kojeg kosti omekšaju i deformišu se.

Mit 7: Ishrana ne utiče na zglobove

Zapaljenje je često uzrok bolova i ukočenosti zglobova, tako da bi dijeta usmerena ka smanjenju upalnih procesa mogla da pomogne. Ne postoji jedan magični sastojak, ali obilno unošenje omega-3 masnih kiselina i vitamina iz kvalitetnih namirnica, te izbjegavanje većih količina crvenog mesa, prerađene hrane i šećera odličan su početak.

Mit 8: Giht više nije zdravstveni problem

Giht se najčešće dovodi u vezu sa krupnim, sredovječnim muškarcima rumenog lica koji pretjeruju sa bogatom hranom i alkoholom. Henri VIII je bolovao od ove bolesti i potpuno se uklapa u tu sliku.

Međutim, giht sve više pogađa mlađe muškarce i žene, a statistika pokazuje globalni porast broja pacijenata starosti između 15 i 39 godina kod kojih je dijagnostikovana, sa 39 slučajeva na 100.000 ljudi 1990. na 46 na 100.000 u 2019. godini. Vjeruje se da je to rezultat drastičnog porasta broja gojaznih i oboljelih od dijabetesa, koji su faktori rizika.

Giht je vrsta artritisa koja uzrokuje iznenadni, jak bol i upalu zglobova, često u velikom prstu na stopalu. To je posljedica visokog nivoa mokraćne kisjeline koja se nakuplja u krvi, što može dovesti do formiranja kristala u obliku iglica oko zglobova. Mokraćna kisjelina je nusproizvod purina, koji se u većim količinama nalaze u crvenom mesu, školjkama i alkoholnim pićima.

bol
foto: Shutterstock

Prije menopauze, žene imaju mnogo manji rizik od gihta jer estrogen intenzivira uklanjanje mokraćne kisjeline preko bubrega. Prekomjerna težina, dijabetes tipa 2, visok holesterol ili visok krvni pritisak su faktori rizika, a smatra se da to dovodi do povećanja broja mlađih ljudi koji pate od gihta.

Mit 9: Kiša i grmljavina pogoršavaju artritis

Možda poznajete nekoga ko tvrdi da može da predvidi loše vrijeme na osnovu bolova od artritisa. Postoje tvrdnje da bi navodna veza mogla biti posljedica pada atmosferskog pritiska koji često prethodi lošem vremenu, što dovodi do širenja zglobova. Međutim, malo je ubjedljivih dokaza koji podržavaju ovu teoriju.

Jedna studija, zasnovana na podacima o više od 11 miliona posjeta ljekaru američkih pacijenata, nije otkrila nikakav obrazac koji u vezu dovodi kišne dane sa jačim bolovima. Šta više, ljudi su pomoć ljekara više tražili sušnim danima.

Bonus video: