Hronični stres često opisujemo kao osjećaj, ali tijelo ga ne doživljava samo psihološki. Nova analiza podataka gotovo pola miliona ljudi povezuje dugotrajnu, tihu upalu sa promjenama u građi i radu srca, kao i sa većim rizikom od ozbiljnih kardiovaskularnih događaja. Najvažnija poruka nije da je svaka naporna sedmica opasna, već da dugotrajno opterećenje djeluje zajedno sa pušenjem, viškom masnog tkiva, mentalnim zdravljem, socijalnim uslovima i nasljednom sklonošću.
Tim MRC Laboratory of Medical Sciences i Imperial College London koristio je podatke 488.079 učesnika UK Biobank projekta. Kao pokazatelj hronične upale analiziran je GlycA, signal koji odražava više proteina imunskog sistema, a kod dijela učesnika korišćeni su snimci magnetnom rezonancom srca. Više vrijednosti ovog markera bile su povezane sa manjim zapreminama lijeve komore i udarnog volumena, uz kompenzatorno viši puls.
Razlika se vidjela i u ishodima: grupa sa najvišim vrijednostima GlycA imala je 43 odsto veći rizik od velikih kardiovaskularnih događaja u odnosu na grupu sa najnižim vrijednostima, nakon statističkog prilagođavanja. Među faktorima najsnažnije povezanim sa upalom bili su masno tkivo u predjelu trupa, aktivno pušenje, psihološki distres i nepovoljniji socioekonomski položaj. To je važan podsjetnik da zdravlje nije samo zbir individualnih odluka; na rizik utiču i uslovi u kojima ljudi žive.
Ovakav nalaz ne znači da treba samostalno tražiti „test na upalu”, kupovati suplemente ili pokušavati da se svaka nelagodnost objasni stresom. GlycA se ne koristi rutinski kao standardni test, a studija je opservaciona: pokazuje snažne veze, ali ne može dokazati da je jedan faktor direktno izazvao drugu promjenu kod svakog pojedinca. Autori navode i da su učesnici uglavnom bili bijelog evropskog porijekla te da nalazi treba da se potvrde u raznovrsnijim populacijama.
Za svakodnevni život korisniji je povratak provjerenim osnovama. Prestanak pušenja, postepeno smanjenje viška kilograma uz stručnu podršku, kretanje, san, kontrola krvnog pritiska i razgovor sa ljekarom o individualnom riziku imaju više smisla od „detoks” obećanja. A ako se jave bol ili pritisak u grudima, gušenje, iznenadna slabost ili drugi akutni simptomi, to nije tema za upravljanje stresom kod kuće nego za hitnu medicinsku procjenu. Stres jeste važan dio priče, ali srce uvijek zaslužuje cijelu sliku.
Članak pripremljen uz podršku AI alata.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
