Ultraprerađena hrana često se posmatra samo kroz kilograme, šećer ili zdravlje srca. Nova kanadska studija dodaje zanimljiv, ali još nepotpun dio slike: veći unos ovih proizvoda bio je povezan sa više tjelesne i visceralne masti, kao i sa češćim tihim promjenama na krvnim sudovima mozga. Ipak, učesnici sa većim unosom nijesu imali lošije rezultate na testovima kognicije, a studija ne može dokazati da je hrana izazvala uočene promjene.
Istraživači su analizirali podatke 8.783 odraslih od 35 do 69 godina koji nijesu imali kardiovaskularnu bolest. Unos hrane procjenjivan je upitnicima, a učesnici su podijeljeni prema količini ultraprerađenih proizvoda u ishrani. U poređenju sa grupom sa najnižim unosom, grupa sa najvišim unosom imala je u prosjeku 1,7 procentnih poena veći udio tjelesne masti i nešto više visceralnog masnog tkiva, odnosno masti koja se nakuplja oko unutrašnjih organa.
Na snimcima magnetnom rezonancom, najveći unos bio je povezan sa 40 odsto većim izgledima za znake vaskularnog oštećenja mozga. To nije isto što i 40 odsto veći apsolutni rizik, niti znači da će osoba dobiti moždani udar ili demenciju. Riječ je o odnosu izgleda između grupa u jednom trenutku, a rezultat je zavisio i od načina na koji su istraživači definisali ultraprerađenu hranu. Autori zato naglašavaju da su potrebne studije koje će ljude pratiti kroz vrijeme.
Važan protivteg alarmantnom tumačenju jeste to što veći unos nije bio povezan sa lošijim rezultatima na dva korišćena testa kognitivnih sposobnosti. Moguće je da promjene na snimku prethode simptomima, ali ova studija to nije dokazala. Takođe ne može potpuno isključiti uticaj drugih razlika među učesnicima, poput ukupnog kvaliteta ishrane, kretanja, pušenja, prihoda ili zdravstvenih navika.
Pojam „ultraprerađeno“ obično obuhvata industrijske formulacije sa više sastojaka, aditiva i malo prepoznatljivih cjelovitih namirnica: zaslađena pića, mnoge pakovane grickalice, slatkiše, instant obroke i dio prerađenih mesnih proizvoda. Međutim, nije svaki proizvod u ambalaži isti. Zamrznuto povrće bez dodataka, konzervisani pasulj ili obični jogurt mogu biti praktični dijelovi kvalitetne ishrane, pa sama obrada nije dovoljan razlog da se hrana automatski proglasi lošom.
Praktičniji pristup od pokušaja da se sve promijeni preko noći jeste zamjena proizvoda koji se jedu najčešće. Zaslađeni napitak može ustupiti mjesto vodi ili nezaslađenom čaju, pakovano pecivo doručku od ovsenih pahuljica i jogurta, a dio gotovih obroka jednostavnoj kombinaciji mahunarki, povrća i integralne žitarice. Svjetska zdravstvena organizacija kao osnovu zdrave ishrane navodi raznovrsne minimalno prerađene i neprerađene namirnice, uz umjerenost, ravnotežu i dovoljno vlakana.
Korisno je čitati i prednju i zadnju stranu pakovanja: provjeriti šećere, so, zasićene masti i listu sastojaka, ali ne svoditi cijelu ishranu na jednu oznaku. Novi nalaz jeste razlog da se ultraprerađeni proizvodi ne pretvore u osnovu jelovnika, ali nije dokaz da povremena grickalica neposredno „oštećuje mozak“. Najviše smisla ima obrazac koji se može održati: više povrća, voća, mahunarki, integralnih žitarica i jednostavnih obroka, uz manje proizvoda koji lako potiskuju hranljiviju hranu.
Članak pripremljen uz podršku AI alata.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
