Djelimično usvojena žalba Klikovac - Vijesti.me
ODLUKA OMBUDSMANKE

Djelimično usvojena žalba Klikovac

Ombudsman Vijesti razmatrao pritužbu ODT o povredi Kodeksa

Ljiljana Klikovac
Ljiljana Klikovac (Foto: Savo Prelević)

Osnovna državna tužiteljka, gospođa Ljiljana Klikovac, podnijela je žalbu na tekst ”Stanković oduzeo predmet tužiteljki: Klikovac više ne radi na "lažnom svjedočenju"”, objavljen u Vijestima 07. maja 2019. Ona smatra da je u tekstu došlo do kršenja načela 1 i 2 Kodeksa novinara/ki Crne Gore (KNCG), odnosno njihovih smjernica 1.1, 1.2, 1.3 i 2.1.

Prema podnositeljki žalbe, smjernica 1.1 Opšti standardi, koja propisuje obavezu novinara/ki da njeguje najviše profesionalne i etičke standarde prekršena je na način što je objavljena netačna informacija, kako u tekstu tako i u njegovom naslovu, da je predmet oduzet tužiteljki Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) Ljiljani Klikovac, podnositeljki žalbe, od strane Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT). Objavljivanjem ove, kako gospođa Klikovac tvrdi, netačne informacije došlo je i do kršenja ostalih smjernica KNCG: 1.2 Tačnost, 1.3 Postupanje sa izvorima, kao i 2.1 budući da je interpretacija, odnosno komentar novinarke, prezentovan tako da stvara utisak da se radi o utvrđenoj činjenici što onemogućava formiranje pravilnog konteksta za razumijevanje ovog događaja.

Kako proces medijacije u kojem su u rokovima učestvovale obje strane nije imao pozitivan ishod, odlučila sam da žalbu gospođe Klikovac djelimično usvojim, jer sam saglasna sa njom da je došlo do povrede načela 1, njegove smjernice 1.2, kao i načela 2, odnosno njegove smjernice 2.1. Istovremeno, ne smatram da je došlo do povrede načela 1.1 Opšti standardi i smjernice 1.3 Postupanje sa izvorima.

Obrazloženje

Osnovna državna tužiteljka, gospođa Ljiljana Klikovac, podnijela je žalbu na tekst ”Stanković oduzeo predmet tužiteljki: Klikovac više ne radi na "lažnom svjedočenju"”, objavljen u Vijestima 07. maja 2019. Ona smatra da je u tekstu došlo do kršenja načela 1 i 2 Kodeksa novinara/ki Crne Gore (KNCG), odnosno njihovih smjernica 1.1, 1.2, 1.3 i 2.1.

Nakon dopune žalbe linkom na sadržaj koji podnositeljka žalbe nalazi spornim, njena žalba je bila formalno uredna i kao takva je dostavljena uredništvu na izjašnjenje. U medijaciji su u rokovima učestvovale i autorka teksta i podnositeljka žalbe, ali prostora za sporazumno rješenje žalbe, nažalost, nije bilo.

U žalbi gospođa Klikovac tvrdi da je u tekstu objavljena netačna informacija da je predmet oduzet od ODT-a i dat na razmatranje VDT-u. Ona ističe da činjenica da je predmet dat na razmatranje VDT-u ne mora značiti da je oduzet od ODT-a, odnosno da je oduzimanje predmeta jedna od, nikako i jedina, mogućnost koju propisuje Zakon o državnom tužilaštvu. Novinarka se u izjašnjenju pozvala na član 133. Zakona o državnom tužilaštvu u kom stoji da "Vrhovni državni tužilac može, zbog izuzeća i drugih opravdanih razloga koji mogu uticati na vođenje postupka, pojedine predmete i pojedine radnje u tim predmetima iz nadležnosti višeg, odnosno osnovnog državnog tužilaštva povjeriti drugom stvarno nadležnom tužilaštvu". Dodajući u odgovoru na izjašnjenje novinarke i ostale mogućnosti koje pomenuti Zakon predviđa: da se predmet može povjeriti drugom nadležnom tužilaštvu, da se može oduzeti od državnog tužioca i dati u rad drugom državnom tužilaštvu ili da se državnom tužiocu može dati obavezujuće uputstvo kako da postupi u konkretnom predmetu, gospođa Klikovac naglašava da je novinarka ”bez provjeravanja o kojem se od četiri navedena slučaja radi, u spornom tekstu navela za mene najnepovoljniju tvrdnju, odnosno, netačnu informaciju da mi je Vrhovni državni tužilac oduzeo predmet”. U prilog tome ona navodi činjenicu da je ODT samoinicijativno dostavilo predmet VDT-u, tako da ne može biti riječi ni o kakvom oduzimanju predmeta. Iako novinarka u izjašnjenju navodi da zakon ne pominje mogućnost samoinicijativnog dostavljanja predmeta, saglasna sam sa podnositeljkom žalbe da se činjenica da je predmet predat VDT-u ovom konkretnom slučaju ne može tumačiti kao oduzimanje predmeta, već da je u pitanju jedna od ostalih situacija koje Zakon predviđa. U tom smislu smatram da je objavljivanjem netačne informacije, te necjelovitim i jednostranim izvještavanjem došlo do povrede smjernice 1.2 Tačnost.

Smjernica 1.1 Opšti standardi propisuje obavezu novinara/ki da njeguju najviše profesionalne i etičke standarde tako što će u profesionalnom smislu ”preduzeti sve kako bi bili sigurni da objavljuju isključivo tačne informacije, i da su njihovi komentari čestiti”. Osnovna intencija smjernice 1.1 jeste zaštita profesionalnog i etičkog izvještavanja, prije svega putem zabrane zlonamjernog i sračunato lažnog izvještavanja sa ciljem ugrožavanja reputacije onoga o kome se izvještava.

Podnositeljka žalbe tvrdi da je ova smjernica prekršena ”pogrešnim interpretiranjem i tumačenjem informacije da je određeni predmet Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici dostavljen Vrhovnom državnom tužilaštvu na razmatranje”. Novinarka je tražila objašnjenje ODT-a o proceduri postupanja u ovom predmetu i u izjašnjenju istakla da su oni odbili da daju objašnjenje, navodeći da se ne bave tumačenjem zakona. Budući da, kako i podnositeljka žalbe u odgovoru na izjašnjenje navodi ”državno tužilaštvo nije adresa za traženje tumačenja zakonskih propisa ili davanja informacija o proceduri postupanja u krivičnim predmetima” novinarka je stoga, kako je u posljednjem izjašnjenju navela, pokušala da dobije tumačenje odredbi Zakona o državnom tužilaštvu od strane drugog pravnog stručnjaka. To što tumačenje koje je sa ove adrese dobila nije bilo adekvatno, ne znači da ona nije postupala u dobroj vjeri, sa namjerom da pruži tačnu informaciju i istovremeno bude, kako KNCG u preambuli nalaže, ”kritički posmatrač nosilaca društvene, političke i ekonomske moći kada izvještava o njima u interesu javnosti”. Novinarka nije znala da je objavljena informacija neistinita, pa stoga ne smatram da je došlo do kršenja smjernice 1.1 Opšti standardi.

Kada je u pitanju smjernica 1.3 Postupanje sa izvorima, podnositeljka žalbe smatra da je ona prekršena tako što ”novinarka prije objavljivanja teksta nije ni pokušala da provjeri tačnost svog tumačenja odgovora koji je iz kabineta Vrhovnog državnog tužioca dostavljen poslaniku Aleksandru Damjanoviću”. Kako je gore navedeno, novinarka jeste provjeravala ”tačnost svog tumačenja” i nije, kao pravni laik, mogla da zna da tumačenje koje je dobila od pravnog stručnjaka nije cjelovito i ispravno. Najviše što može da učini, i to je preporuka za buduću praksu, jeste da traži tumačenje (i) na drugom mjestu, jer joj adresa kojoj se u ovom slučaju obratila nije pružila adekvatnu interpretaciju zakonskih normi.

Konačno, saglasna sam sa podnositeljkom žalbe da je došlo i do kršenja načela 2, smjernice 2.1 budući da je neadekvatna interpretacija činjenice da je predmet ODT-a dat na razmatranje VDT-u onemogućila formiranje pravilnog konteksta za razumijevanje ovog događaja. Zbog navedenog, odlučila sam da ovu žalbu djelimično usvojim, jer sam saglasna sa podnositeljkom žalbe da je u predmetnom članku došlo do povreda smjernica 1.2 i 2.1 KNCG.

Paula Petričević

Ombudsmanka ND Vijesti