Mundijalske kontroverze: Od nacističkog salutiranja i tuče u Čileu do Maradoninog pada

Prenosimo vam 10 kontroverznih detalja, koji su obilježili dosadašnje Mundijale
107 pregleda 1 komentar(a)
Maradona, Foto: Twitter
Maradona, Foto: Twitter
Ažurirano: 07.07.2018. 12:09h

Svjetska prvenstva nezamisliva su bez kontroverzi. Sumnja u regularnost, razni ispadi kako sudija, tako i igrača, ali i fudbalskih čelnika prate svako veliko takmičenje.

U nastavku vam prenosimo 10 kontroverznih detalja, koji su obilježili dosadašnje Mundijale.

Pedantni sudija Tomas

Nestvarna situacija viđena je na meču Brazila i Švedske 1978. u Argentini. U glavnoj ulozi bio je velški sudija Klajv Tomas. Isticao je 90. minut kada je, pri rezultatu 1:1, dosuđen korner za Brazilce. Nelinjo je centirao, Ziko je udario loptu glavom i postigao gol. Na opšte zaprepašćenje sudija nije priznao pogodak, jer je svirao kraj dok je lopta, nakon udarca Zika, bila u vazduhu. U momentu kada je Brazilac zatresao mrežu nije prošlo ni 15 sekundi nakon 90. minuta. Nakon ove odluke Fifa je Tomasa udaljila sa takmičenja.

Maradonin pad

Svjetsko prvenstvo u SAD 1994. bilo je četvrto za Dijega Armanda Maradonu. Legendari Argentinac potrudio se da svojim ponašanjem ostavi pečat i na ovom turniru. Nakon meča i pobjede nad Nigerijom, Maradona, koji je već ranije bio kažnjen sa 15 mjeseci neigranja zbog konzumiranja kokaina, ovog puta je bio pozitivan na efedrin. Argentinac se pravdao da je nesvjesno progutao zabranjenu supstancu kada mu je trener greškom dao pogrešan napitak. Fifa nije nasjela na ovaj izgovor i Argentinac je neslavno završio turnir.

Francusko rasulo u Južnoj Africi

Francuska se na Mundijal 2010. u Južnoj Africi plasirala nakon čuvenog baraža i mečeva sa Republikom Irskom. I dalje je svježe sjećanje na igranje rukom Tjerija Anrija u revanšu u Parizu. Anri je tada asistirao Galasu, koji je postigao pogodak vrijedan plasmana na Mundijal.

A kako su se ponašali i igrali na Mundijalu, Francuzi bolje da se nijesu ni plasirali.

U grupi sa domaćinom, Meksikom i Urugvajem, izabranci Rajmonda Domeneka nijesu uspjeli da prođu grupu. Jedan od razloga bila je i loša atmosfera u timu. Dan prije prve utakmice na šampionatu, Floran Maluda se sukobio sa selektorom. Stvari su se pogoršale u svlačionici na poluvremenu u duelu sa Meksikom kad je Nikolas Anjelka dobacio Domeneku: “Je*i se ku*vin sine.“

Nakon tog incidenta Anjelka je medijima izjavio da mu je Domenek zgadio fudbal.

Misterija o Ronaldu

Svijet i dalje ne zna precizno šta se dogodilo Ronaldu uoči finala protiv Francuske 1998.

Noć prije velikog finala, Ronaldo je imao zdravstvene probleme. Nikome nije bilo jasno šta se dešava. Igrači su se već pomirili sa činjenicom da će igrati bez najboljeg igrača.

Postojala je i verzija da je Ronaldo bio klinički mrtav, pa su uspjeli da ga vrate u život

Ipak, uoči početka utakmice, Ronaldo je došao iz bolnice i rekao da želi da igra. Otišao je da razgovara sa selektorom Zagalom, da bi nakon toga bio u sastavu za finalni meč.

"Sve je bilo u redu za vrijeme ručka. Otišao sam u sobu da se malo odmorim, a onda sam osjetio nešto što nijesam nikad u životu. Probudio sam se i bilo mi je užasno loše. Rekli su mi da sam buncao, vikao, otvorio sam oči i vidio sam nekoliko saigrača i doktora Toleda. Niko nije želio da mi kaže šta se dogodilo", pričao je kasnije Ronaldo.

Brazilac je blistao na tom Mundijalu. Upisao je četiri gola i tri asistencije, ali u finalu nije ličio na sebe.

Argentininih šest

Mundijal u zemlji gaučosa 1978. obilovao je kontroverzama. Meč o kojem se i danas priča odigrali su domaća selekcija i Peru u drugoj rundi takmičenja. Argentina je morala da trijumfuje više od četiri razlike kako bi nastavila dalje takmičenje, ispred Brazila. “Gaučosi“ su na kraju slavili 6:0, a i danas neki tvrde da je vojna hunta generala Videle odigrala ključnu ulogu u toj utakmici. Postoje priče i da su reprezentativci Perua, koji su do te utakmice primili šest golova na pet mečeva, podmićeni.

Ulazak šeika na teren

Mundijal u Španiji 1982. obilježio je jedan bizaran momenat. Francuska i Kuvajt igrali su meč drugog kola. Pri vođstvu 3:1 Francuzi su postigli još jedan pogodak. Igrači Kuvajta su protestovali, jer su mislili da je ruski sudija zaustavio igru. Na teren je ušao i predjednik Fudbalskog saveza Kuvajta, šeik Fahid al Ahmad al Sabah koji je prijetio da će povući igrače sa terena. Sudija je podlegao pritisku i poništio gol, a utakmica je nastavljena. Francuzi su na kraju slavili 4:1.

Sramota u Hihonu

I dalje pričamo o Mundijalu na Pirinejima 1982. Utakmica Zapadne Njemačke i Austrije smatra se jednom od najkontroverznijih na Mundijalima. U pitanju je posljednji meč grupe 2. Njemcima je za prolaz u narednu fazu bila dovoljna bilo kakva pobjeda, dok bi trijumf “elfa“ od jednog ili dva gola razlike odveo i Austriju u narednu fazu, a od prvenstva bi se oprostio Alžir.

Alžirci su meč posljednjeg kola odigrali dan ranije, pa su Njemci i Austrijanci znali koji rezultat bi odgovarao objema selekcijama.

Njemci su krenuli furiozno i u desetom minutu poveli golom Horsta Hrubeša. Nakon toga tempo je opao, a igrači obje ekipe su se dodavali na terenu i ne trudeći se da napadnu gol protivnika.

“Napolje, napolje“, vikala je publika na stadionu, a komentator njemačkog ARD-a je u jednom trenutku odbio da komentariše meč.

U jednim španskim novinama izvještaj sa utakmice izašao je u crnoj hronici, dok u Alžiru kada govore o ovom meču koriste termin Anšlus, aludirajući na nacističko prisajedinjenje Austrije Njemačkoj.

Taj meč bio je opomena za fudbalske čelnike, pa se od Evropskog prvenstva 1984. počeo primjenjivati model da svi mečevi posljednjeg kola na Svjetskom i Evropskom prvenstvu počinju u istom terminu.

Šumaherov nokaut

Ekipa Njemačke bila je akter još jednog spornog momenta u Španiji. Preciznije, golman Harald Šumaher. On je u polufinalnom meču protiv Francuske prilikom jednog izleta sa gola nokautirao Patrika Batistona. Od siline udarca Batiston je povrijedio nekoliko pršljenova, slomio je zube i upao u komu. Taj start sudija Korver nije okarakterisao kao faul, pa je Šumaher prošao nekažnjeno.

Bitka za Santjago

Bitka za Santjago drugi je naziv za duel Čilea i Italije. Meč je odigran 2. juna u glavnom gradu Čilea, Santjagu na Svjetskom prvenstvu 1962. godine. Uvertiru za taj meč napravili su italijanski novinari koji su uoči prvenstva Santjago opisali kao siromašan grad u kojem vlada haos i koji nije spreman za organizaciju Mundijala. Nakon ovog izvještaja igrači Čilea riješili su da se osvete Italijanima.

Na meču su viđene stravične scene. Tuča, pljuvanje, nokauti, vrijeđanje... Fudbal nije bio u prvom planu. Sudija Ken Aston nije mogao da kontroliše meč. Na kraju su samo dva igrača dobila crveni karton. Jedan od dvojice kažnjenih, Italijan Đorđo Ferini opirao se isključenju pa je policija morala da interveniše i udalji ga sa igrališta. U neportskim potezima prednjačio je Čileanac Leonel Sančes, koji je slomio nos Umbertu Maskju.

“Dobro veče. Utakmica koju ćete gledati je najgluplja, najodvratnija i najsramotnija u istoriji ove igre“ najavio je snimak meča novinar BBC Dejvid Kolmen.

Čile je na kraju slavio 2:0

Nacističko salutiranje Italijana

Italijani su 1938. u Francuskoj uspjeli da odbrane naslov prvaka osvojen četiri godine ranije na Apeninima. Više od te titule “azura“ ostao je upamćen meč četvrtfinala sa domaćom selekcijom. Umjesto u tradicionalnoj, plavoj opremi, Italijani su, po naređenju fašističkog diktatora Musolinija, na teren istrčali u crnim dresovima sa fašističkim amblemom. Ni to nije bilo sve. Kao i u prethodnom meču protiv Norveške, oni su i prije početka ove utakmice nacističkim pozdravom salutirali publici.

Bonus video: