Selektor Islanda za "Vijesti" o magičnom putu do Rusije: Imamo nešto što drugi nemaju

"Možda je neko mislio da smo slučajno na Evropskom prvenstvu, sada više nema slučajnosti. Pokazali smo da je u fudbalu sve moguće i da je ovo magičan sport”, kaže selektor Islanda Heimir Halgrimson, u odgovoru na pitanja koja su mu “Vijesti” postavile elektronskom poštom. Kontakt sa njim obezbijedio nam je njegov nekadašnji saradnik, a sada trener Budućnosti Dragan Kažić
1 komentar(a)
Halgrimson, Foto: Reuters
Halgrimson, Foto: Reuters
Ažurirano: 21.10.2017. 09:44h

Zadivili su Evropu plasmanom na EURO 2016 i ulaskom u četvrtfinale. Bilo je to fudbalsko čudo.

Kako se tek opisuje ono što je sada uradila reprezentacija Islanda? Ne, to više nije čudo, to je ozbiljna fudbalska priča.

Na Svjetsko prvenstvo se ne ide slučajno, spletom okolnosti, već dobrim igrama, kvalitetom, vjerom u sopstvene mogućnosti...

“Sada definitivno više niko ne može da kaže da smo toliko mali, ili šta već, da bismo se plasirali na najveće takmičenje. Možda je neko mislio da smo slučajno na Evropskom prvenstvu, sada više nema slučajnosti. Pokazali smo da je u fudbalu sve moguće i da je ovo magičan sport”, kaže selektor Islanda Heimir Halgrimson, u odgovoru na pitanja koja su mu “Vijesti” postavile elektronskom poštom.

Kontakt sa njim obezbijedio nam je njegov nekadašnji saradnik, a sada trener Budućnosti Dragan Kažić.

Island, neobična i izolovana zemlja, dugo godina bila je na fudbalskim marginama. Nije bilo tako davno, prošla je tek decenija, kada je nacionalni tim izgubio od Lihtenštajna 3:0. Četiri godine kasnije, na rang-listi FIFA, zauzimao je 112. mjesto.

Tada je došao “čudotvorac” - Lars Lagerbek, iskusni Šveđanin, čovjek sa idejom i vizijom.

“On je bio ključna figura. Imao je ogromno taktičko znanje, koje je prilagodio našoj prirodnoj fizičkoj konstituciji i snazi. Radio je naporno, svakodnevno, izvlačio sve pozitivno. Mi smo učili od njega”, kaže Halgrimson, koji je od 2011. bio Lagerbekov saradnik, a nakon Evropskog prvenstva, njegov nasljednik.

“Takav je bio plan, mislim da je u pitanju normalan proces. Bio sam maksimalno pripremljen za ono što me čeka, jer sam imao velikog čovjeka i trenera uz sebe”, kaže Halgrimson.

Islandska fudbalska revolucija krenula je početkom 21. vijeka, kada je zemlju zahtavila ekspanzija u izgradnji fudbalske infrastrukture.

Zbog klimatskih uslova, igranje fudbala do tada je bilo ograničeno na svega nekoliko mjeseci – od kasnog proljeća do rane jeseni. Sada na Islandu ima 179 fudbalskih terena, a mnogi od njih su potpuno pokriveni, klimatizovani i upotrebljivi tokom svih 12 mjeseci.

“To je bio početni korak. Ništa ne bi bilo moguće bez uslova za fudbal. Sada imamo 23 hiljade registrovanih fudbalera, skoro svaki deseti stanovnik Islanda se bavi fudbalom i ima sve uslove za to”, kaže Halgrimson.

On ne želi da ulazi u priču o tome koliko su mentalitet i sportska kultura, kakva postoji na Islandu, uticali na rezultate nacionalnog tima.

“To su nemjerljive kategorije”, kaže Halgrimson.

Ni znanje se ne može izmjeriti, ali edukacija je važan faktor.

“Mnogo smo uradili po tom pitanju. Klubovi su shvatili koliko je važno pratiti trendove, skupljati znanje, a treneri su shvatili da samo tako mogu da idu u korak sa vremenom. Svi smo bili na istom zadatku”, ističe Halgrimson, koji je UEFA Pro licencu stekao u Engleskoj.

Tim koji je izborio plasman na dva velika takmičenja zaredom sastavljen je uglavnom od najtalentovanijih igrača, koje je Island ikada imao, a koji su se razvijali upravo sa razvojem fudbala u toj zemlji – Sigurđson, Sigtorson, Finbogason, Margnuson, Arnason...

“Mi smo tokom kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo imali sreću da su naši najvažniji igrači na svakom meču bili na visokom nivou. Njihov učinak je veoma važan, jer smo se u cijelom ciklusu držali naših osnovnih karakteristika – dobra organizacija i timski duh”, ističe Halgrimson, uz naglasak:

“Mislim da nijedna selekcija na svijetu nema takav timski duh kao naša. Ako po nečemu možemo da kažemo da se izdvajamo od ostalih – onda je to naše zajedništvo.”

Ima još nešto – navijači. Bilo ih je skoro 30 hiljada u Francuskoj prošle godine, biće ih još više u Rusiji.

“Oni su nešto posebno. Njihova pomoć je neprocjenjiva. Oni su dio nas. Oni su sa nama krenuli na ovaj put uspjeha i mi to nikada ne smijemo da zaboravimo”, rekao je Halgrimson, koji i danas, uoči utakmica, razgovara o fudbalu i običnim ljudima u islandskim pabovima.

Šta će im reći pred put u Rusiju?

“Da ćemo u svaki meč ići na pobjedu, kao i do sada. Mi znamo da nismo najbolji na svijetu, mi moramo da budemo skromni, ali naši ciljevi ne moraju”, zaključio je Halgrimson.

PORUKA ZA CRNU GORU

Sa tek nešto više od 300 hiljada stanovnika, Island je najmanja zemlja koja ima nacionalni tim na Svjetskom prvenstvo. Do sada je to bio Trinidad i Tobago, koji ima četiri puta više stanovnika.

Asocijacija na Crnu Goru je logična – kakav savjet nam dolazi sa Islanda?

“Planirajte unaprijed, ulažite u infrastrukturu i, što je najvažnije, u ljude – trenere, zvaničnike, klubove, administraciju... Fudbal je timski rad na svim nivoima. Neka cijela Crna Gora bude kao fudbalska porodica. Budite posvećeni, fokusirani i sigurno ćete uraditi nešto veliko”, poručio je Halgrimson.

Bonus video: