Srebrenica - instrumentalizacija jednog genocida

"Jedni pokušavaju da se prisjećaju, ali instrumentalizuju žrtve, a drugi negiraju i umanjuju dimenzije zločina. Dodatno je debata oko Nasera Orića ove godine podstakla polarizaciju i koristila je predsjedniku RS Miloradu Dodiku", ocjenjuje list
31 komentar(a)
Ratko Mladić, suđenje, Srebrenica, Foto: Reuters
Ratko Mladić, suđenje, Srebrenica, Foto: Reuters
Ažurirano: 07.07.2015. 08:26h

Obilježavanje 20-godišnjice zločina u Srebrenici, usljed konflikta istoka i zapada, dobilo je geopolitičku dimenziju, ocijenio je danas bečki dnevnik "Standard" uz konstataciju da je žrtve tog masakra bošnjačka strana politički instrumentalizovana, dok nacionalističko-srpska strana umanjuje genocid.

List ukazuje da je "Rusija stala protiv rezolucije koju je predložila Velika Britanija", a da je Moskva argumentovala da je riječ o antisrpskoj rezoluciji.

Prethodno su političari iz Srbije i Republike Srpske kritkovali dokument, u kojem se pominje prečesto pojam genocid, piše "Standard" i dodaje da, od kada je "počinjen, jula 1995. godine, taj najveći zločin u Evropi posle Drugog svjetskog rata, postao je političko pitanje".

"Jedni pokušavaju da se prisjećaju, ali instrumentalizuju žrtve, a drugi negiraju i umanjuju dimenzije zločina. Dodatno je debata oko Nasera Orića ove godine podstakla polarizaciju i koristila je predsjedniku RS Miloradu Dodiku", ocjenjuje dnevnik.

Istoričar Nikola Mol kaže za "Stgandard" da "Dodik sada može da kaže da se slavi zločinac".

"Može da kaže - jedan razlog više zbog kojeg moramo da se otcijepimo", dodao je Mol, a bosanski intelektualac Enver Kazaz istakao da su "žrtve potpuno politizovane, i smrt je postala politički faktor prve vrste".

Bosanska politička elita, koju predvodi bošnjački član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i lider SDA Bakir Izetbegović, je instrumentalizovala genocid, rekao je on ističući da je to omalovažavanje žrtava.

Mol kaže da, pošto je masakr u Srebrenici okarakterisan kao genocid, on u Bosni i Hercegovini ima visoko simbolični značaj, a postaje i sve veći predmet sporova.

Mol kritikuje politizaciju rasprave o genocidu, dodajući da se o žrtvama drugih masovnih zločina više ni ne govorio kao o "pravim" žrtvama.

Istovremeno, ukazuje da je "nacionalistička elita u RS talac dvodecenijskog negiranja činejnica" i ističe da Dodik to koristi kako bi zadržao negativnu sliku o Bošnjacima i rekao da Srebrenica pokazuje da "nas oni ne žele".