IZASLANIK EVROPSKOG PARLAMENTA

Vajgl: Džihad i "velika Albanija" iza napada u Kumanovu

"Neki od tih ljudi koji su u Kumanovu učestvovali u - očito - vrlo profesionalnoj terorističkoj akciji, borili su se u Siriji i Iraku. Oni znaju s kojom su idejom došli u Kumanovo. A to je džihad i širenje na evropsko tlo radikalnog islama", naveo je
3 komentar(a)
Makedonska policija, Kumanovo, Foto: Reuters
Makedonska policija, Kumanovo, Foto: Reuters
Ažurirano: 25.05.2015. 09:53h

Situacija u Makedoniji je veoma ozbiljna i, nakon oružanih sukoba u Kumanovu, evropske institucije su to shvatile, rekao je izaslanik Evropskog parlamenta Ivo Vajgl, ne isključujući mogućnost da je to bio obračun radikalnih islamista, ali i boraca za "veliku Albaniju".

Vajgl, koji je jedan od trojice posrednika u pregovorima sa makedonskim liderima VMRO-DPMNE Nikolom Gruevskim i opozicionog SDSM-a Zoranom Zaevim o prevazilaženju višemjesečne političke krize, kaže da su problemi u Makedoniji višeslojni.

"Imamo posttranzicijsku situaciju u kojoj je glavno kako zgrabiti što veći dio državne imovine iz bivše Jugoslavije, a stepen korumpiranosti je visok. Unutar etničkih grupa postoje interesi na koje se velikim dijelom utiče spolja", rekao je Vajgl u intervjuu zagrebačkom "Večernjem listu".

Upitan da li govori o Albaniji, Vajgl je rekao: "Mislim na Albance kod kojih je teško odrediti ko predstavlja autentičnu albansku političku i društvenu strukturu, a koga je moguće usmjeravati u okviru ideje o kojoj niko ne želi govoriti, ali ona je tu. Ideja 'velike Albanije'."

On je podsjetio da i albanski premijer Edi Rama prijeti Makedoniji vetom za NATO.

Situacija je, ističe Vajgl, složena i zato incident u Kumanovu može objasniti samo nezavisna istraga.

Ukazao je, međutim, da ima dosta indicija za pretpostavku da sukobi u Kumanovu imaju veze sa radikalnim islamizmom.

"Neki od tih ljudi koji su u Kumanovu učestvovali u - očito - vrlo profesionalnoj terorističkoj akciji, borili su se u Siriji i Iraku. Oni znaju s kojom su idejom došli u Kumanovo. A to je džihad i širenje na evropsko tlo radikalnog islama. Dopuštam da su tu i drugi motivi - velika Albanija ili povezanost s domaćom političkom scenom, iako teško vjerujem u to da je bilo ko spreman preuzeti odgovornost za smrt osmoro policajaca", naveo je.

Čini se, kaže, da su upravo zbog Kumanova u evropskim institucijama shvatili da je situacija izuzetno opasna, da se njome može manipulisati spolja i da može prerasti u regionalni sukob.

"Ja to nikada nisam isključivao i vjerujem da je grancija za stabilnost regiona samo članstvo u EU i vjerovatno u NATO-u iako imam rezerve u vezi s NATO-om kao globalnim policajcem", naveo je.

Na opasku da Makedoniju ne naziva bivšom jugoslovenskom repubilkom, Vajgl kaže da je to "apsurdna denominacija".

"Po toj bih logici mogao reći da sam iz nekadašnje jugoslovenske republike Slovenije ili bivše austrougarske pokrajine Kranjske. Potpuno je apsurdno i iracionalno da Grčka, koja traži od nas razumevanje i pomoć, pokazuje tako malo solidarnosti za susjede i nerazumijevanje za to da se nepriznavanjem Makedonije stvara žarište krize na njihovim granicama", rekao je Vajgl.

Prema njegovim riječima, spor o imenu je bilateralni spor, isto kao što je razgraničenje Hrvatske i Slovenije, a koje je Slovenija iskoristila za blokadu Hrvatske.

"Nikad nisam bio za to da se države bivše Jugoslavije međusobno ucjenjuju. Moj je stav bio, i kao ministra spoljnih poslova i predsjednika Odbora za spoljne poslove, da države sporove riješe prije ulaska u EU, jer ta pitanja nekim slučajevima postaju oružje nacionalista. Već na obzoru vidim sljedeće sporove: Hrvatska i Srbija, Hrvatska i BiH, pa BiH i Crne Gore", rekao je Vajgl.