Britanskim vojnicima i njihovim evropskim saveznicima bilo bi dozvoljeno da uzvrate vatru ukoliko ih napadnu ruske snage, u slučaju da nakon prekida vatre budu raspoređeni u Ukrajini kao pripadnici mirovnih snaga, saopštili su zapadni zvaničnici, piše danas britanski list Gardijan.
Stabilizacione snage predvođene Velikom Britanijom i Francuskom takođe se ne bi oslanjale na američke sisteme ili tehnologiju, poput Starlinka čiji je vlasnik američki milijarder Ilon Mask, a očekuje se da bi, ukoliko budu raspoređene, gotovo u potpunosti bile sastavljene od evropskih vojnika, piše Gardijan u tekstu na svom portalu.
"Jasno je da ćemo zaštititi naše snage od bilo kakve agresije", rekao je zvaničnik upoznat s planovima, naglašavajući da bi djelovanje zapadnih trupa u Ukrajini bilo "odbrambenog karaktera".
Detalji planova objavljeni su u trenutku kada su Velika Britanija i Francuska predstavile vojnu vježbu "Koalicija", koja će biti održana kasnije ovog mjeseca u Poljskoj. Riječ je o vježbi u kojoj učestvuje 11 zemalja, a čiji je cilj da se provjeri sposobnost evropskih vojski da se brzo rasporede u Ukrajini ukoliko rat bude okončan.
U provjeri spremnosti multinacionalnih snaga učestvovaće 2.800 pripadnika kopnenih, pomorskih i vazduhoplovnih snaga. Francuska će angažovati 1.500 vojnika iz svoje Prve divizije, dok će Velika Britanija učestvovati sa 300 pripadnika Sedme lake mehanizovane brigade.
Iako je eventualno raspoređivanje snaga kao podrška Kijevu za sada samo hipotetička mogućnost, ono predstavlja podsjetnik da bi sukob mogao ponovo da se rasplamsa, uz učešće britanskih snaga, imajući u vidu da Rusija ima dugu istoriju napada manjeg intenziteta tokom perioda prekida vatre u Ukrajini između 2014. i 2022. godine, navodi Gardijan.
General-potpukovnik Tom Bejtmen, komandant ovih snaga, izjavio je da su Velika Britanija, Francuska i druge evropske zemlje posvećene "pružanju čvrstih i obavezujućih bezbjednosnih garancija Ukrajini nakon obustave neprijateljstava".
Cilj vježbe je, dodao je, da se pokaže da su zemlje učesnice sposobne da demonstriraju "vojnu spremnost, sposobnost brzog raspoređivanja snaga i efikasnog djelovanja", kao i da se provjere planovi koji se razrađuju više od godinu dana.
Ostale zemlje koje učestvuju u vježbi su Poljska, Njemačka, Belgija, Estonija, Litvanija, Holandija, Španija, Švedska i Turska.
Britanski general naglasio je da ove snage "nijesu dio NATO-a", što znači da bi djelovale izvan okvira zapadne vojne alijanse, kao i da se očekuje da bi, u slučaju raspoređivanja u Ukrajini, imale minimalnu ili nikakvu podršku Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Upravo zbog toga, gotovo izvjesno, vodi se računa da se ne koristi američka tehnologija.
"Ne zavisimo od američkih sistema", dodao je jedan zvaničnik, odgovarajući na pitanje da li se multinacionalne snage oslanjaju na satelite Starlink za komunikaciju, navodi Gardijan u tekstu.
Iako su SAD u više navrata nastojale da predvode pregovore između Rusije i Ukrajine, predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da neće angažovati američke snage u mirovnoj misiji u Ukrajini čak ni ako bude postignut trajan prekid vatre.
Novi krug mirovnih napora ove jeseni, međutim, nije donio značajniji napredak, iako su za kasnije ovog mjeseca planirani trilateralni razgovori uz posredovanje SAD.
Obje zemlje nastavile su da bombarduju međusobnu energetsku infrastrukturu, a u nedjelju i ponedjeljak hakovane su aplikacije za upozoravanje na vazdušne napade u Ukrajini i Rusiji. Ukrajinska aplikacija nakratko je prikazivala upozorenja o nuklearnim i hemijskim prijetnjama, kao i o "uličnim borbama".
Na međunarodnom planu pojavila se zabrinutost zbog pouzdanosti američke podrške saveznicima. Prošlog mjeseca SAD su iznenada, na oko deset dana, ograničile ukrajinsku upotrebu vojne verzije Starlinka, poznate kao Staršild, što je uticalo na misije dronova srednjeg dometa.
Jedan od ključnih ciljeva multinacionalnih snaga bio bi da pomognu u "obnavljanju i jačanju" ukrajinske vojske nakon rata, rekao je Bejtmen, dodajući da je planirano da zapadne trupe budu raspoređene daleko od linije fronta.
Ipak, pravila angažovanja omogućila bi vojnicima da se brane od eventualnih ruskih napada dronovima, što otvara pitanje kako bi Moskva reagovala na moguće oružane incidente. Sve vojske spremne su da djeluju u samoodbrani, iako se ta doktrina često tumači i primjenjuje šire.
Na Bliskom istoku, Velika Britanija se obavezala da će pomoći nizu zemalja da se odbrane od napada Irana i jemenskih Huta. Britanski borbeni avioni "tajfun" izveli su tokom proljeća desetine letova iz Katara radi zaštite zalivskih država, a prošlog mjeseca London se obavezao da će pomoći Saudijskoj Arabiji u odbrani od raketnih napada i napada dronovima koje izvode Huti.
Očekuje se i da će borbeni avioni, patroliranjem, doprinijeti ponovnom otvaranju ukrajinskih aerodroma za komercijalni saobraćaj. Planirano je i uklanjanje mina u Crnom moru kako bi se ponovo omogućili izvoz žitarica i druga pomorska trgovina, a tu operaciju predvodila bi Turska.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
