SVI SA NESTRPLJENJEM ČEKAJU REZULTATE REFERENDUMA

Ruski problem zove se NATO

Glavna zabrinutost Moskve nije ni to kako će se Makedonija zvati ni da li će ući u Evropsku uniju, već isključivo da li će se uskoro pridružiti NATO
139 pregleda 5 komentar(a)
Makedonija zastava, Foto: Reuters
Makedonija zastava, Foto: Reuters
Ažurirano: 30.09.2018. 07:08h

Poduži bi bio spisak visokih zvaničnika zapadnih država koji su se posljednjih mjeseci sjetili malene Makedonije. Od njemačke kancelarke preko evropskih komesara do generalnog sekretara NATO, nema ko nije otišao u Skoplje da direktno pozove makedonske građane da podrže sporazum sa Grčkom i pristanu da im se zemlja od sada zove "Sjeverna Makedonija".

Američki ministar odbrane Džems Matis je iz Skoplja čak optužio Rusiju da obimnom kampanjom pokušava da se umiješa u ishod referenduma. Odgovor ruskog šefa diplomatije Sergeja Lavrova bio je očekivan – Moskva se ne miješa, naprotiv, miješaju se zapadnjaci koji direktno preporučuju Makedoncima kako da glasaju.

Indicije u rusko miješanje, doduše, postoje. Njujork tajms je izvjestio o najmanje četrdeset Fejsbuk stranica koje sponzorisanim objavama pozivaju građane da bojkotuju referendum. Prema izvorima tog lista, sumnja se da novac stiže iz Rusije.

Takođe, iz Atine su tokom ljeta protjerana dvojica ruskih diplomata zbog optužbi da Rusija šuruje sa konzervativnom opozicijom i nekim predstavnicima Grčke pravoslavne crkve koji su organizovali više masovnih protesta protiv dogovora sa Makedonijom.

Sagovornici DW saglasni su da glavna zabrinutost Moskve nije ni to kako će se Makedonija zvati ni da li će ući u Evropsku uniju, već isključivo da li će se uskoro pridružiti NATO. Taj poziv bi, u slučaju konačnog dogovora, mogao da dođe već u februaru.

"Dogovor premijera Zaeva i Ciprasa mora biti potvrđen u Makedoniji, i od strane naroda, kao i u grčkom parlamentu. Nijedno ni drugo nije izvjesno. Zato je bila navala zapadnih političara koji vide šansu da konačno između ove dvije zemlje uspostave dogovor i time doprinesu stabilnosti u regionu“, kaže za DW Dušan Reljić iz berlinske Fondacije za nauku i politiku.

Bauk Velike Albanije

"Pristup NATO nema samo spoljnopolitičke efekte – stabilizaciju Evrope u okviru Pax Americana – već je Makedonija i etnički podijeljena, sa velikom albanskom manjinom. Ona se graniči sa Kosovom i Albanijom, i ima sve manje strpljenja da ostaje u limbu. To donosi brigu o uspostavljanju velike albanske države koja bi destabilizovala cio region. Ulazak u NATO se vidi kao nestanak bauka Velike Albanije“, dodaje Reljić.

On naglašava da Moskva ne vidi problem u ulasku bivših jugoslovenskih republika u Evropsku uniju. Uostalom, ruski predstavnik pri EU Vladimir Čizov je čak cinično rekao da EU može slobodno da primi cio Balkan ako već nema dovoljno svojih problema.

"Ali problem za Rusiju jeste NATO jer se u tome prepoznaje dalji politički progon Rusije iz regiona“, nastavlja Reljić.

"Mora se imati u vidu da od 2004, od kada je nastao lanac NATO država od Baltika do Crnog mora, Rusija nema mogućnost da politički i vojno projektuje uticaj do Jadranskog mora jer je između niz članica NATO. Ekonomski Rusija nije posebno važan faktor u regionu. Posljednja namjera Moskve tu je jedino da omete dovršetak procesa ulaska u NATO pojedinih zemalja. Ali vjerujem da i u Kremlju znaju da su to samo prazni manevri.“

Direktor moskovskog Instituta za regionalne probleme Dimitrij Šuravljov saglasan je da Kremlj vidi problem jedino u pristupanju NATO.

"Ne zato što bi pristup Makedonije alijansi na bilo koji način uticao na život Rusije, već naprosto zato što širenje vojnih saveza nije odgovorna politika u ovom trenutku. Moskva nema svoju alijansu. Pokušaj daljeg širenja NATO zato se vidi kao pokušaj daljeg narušavanja balansa", kaže on za DW.

Nije kraj

Zato će i Zapad i Rusija sa nestrpljenjem ispratiti rezultate referenduma, ali tu nadvlačenje konopca neće prestati. Kako je referendum samo konsultativni, to suštinski parlament i vlada u Skoplju ne moraju slijediti mišljenje građana niti se osvrtati na izlaznost. Potrebna je dvotrećinska većina u Sobranju da se prihvati dogovor sa Grčkom.

Reljić smatra da je pretjerano reći da je ovo posljednja šansa Makedonije da se integriše u zapadnu hemisferu.

"Cijela oblast bivše Jugoslavije je najdublje moguće integrisana u EU. Najprije ekonomski, ali i kroz ljudske kontakte. Makedonija je okružena članicama EU ili NATO, sa izuzetkom Srbija na sjeveru".

Problem Makedonije, dodaje naš sagovornik iz njemačke fondacije, je drugačiji:

"To je etnički podijeljeno društvo u kojem se veliki broj građana albanske većine ne identifikuje sa Makedonijom. O tome se radi. Nada je da članstvo u NATO i perspektiva ulaska u EU može stabilizovati zemlju politički".