OFANZIVA ŠARMA NIJE IMPRESIONIRALA GRAĐANE

Blamaža Zapada u Makedoniji

Slaba izlaznost u Makedoniji je šamar Zapadu i tu spinovi oko rezultata referenduma ne pomažu, piše štampa na nemačkom jeziku. Ljudi na Balkanu umorni su od fraza o „evropskoj perspektivi“ i „zajednici vrijednosti“
3 komentar(a)
Makedonija protivnici referenduma, Foto: Reuters
Makedonija protivnici referenduma, Foto: Reuters
Ažurirano: 13.01.2019. 09:05h

Izlaznost svega 36,9 odsto, a podrška promjeni imena 91,5 odsto od toga. Ta dva fakta makedonskog referenduma njemački Frankfurter algemajne cajtung stavlja u kontekst: „Podržavaoci vlasti ukazali su ispravno da je izlaznost de fakto bila prilično viša. Stotine hiljada Makedonaca su se posljednjih godina iselili iz domovine, ali se i dalje vode u biračkim spiskovima. U pojedinim regionima posebno pogođenim emigracijom bila bi potrebna izlaznost od 70 ili više odsto zaista prisutnih glasača kako bi se matematički došlo na 50 odsto.“

Premijer Zoran Zaev je to ukalkulisao, nadajući se da uprkos nešto smanjenoj izlaznosti može imati dovoljno argumenata da progura ustavne promjene kroz parlament.

„Da je prag izlaznosti dostignut ili da je bilo knap, možda bi bilo zamislivo da dovoljno poslanika konzervativno-nacionalističke VMRO-DPMNE, koja u parlamentu u Skoplju ima najveći poslanički klub, zajedno sa vladajućima glasaju za promjene ustava. Ali to nikako nije sigurno pošto je izlaznost bila sasvim jasno daleko od potrebne“, piše FAZ.

U kratkom komentaru koji je objavio isti list piše da, nakon tako slabe izlaznosti, „političari koji inače neprestano pričaju kako je demokratija posebna vrijednost ne treba da pozivaju parlament u Skoplju da uvaži ishod glasanja. Posebno je suludo što se upravo u Grčkoj žale na nacionalizam u regionu jer čitava svađa oko imena ne bi ni postojala bez apsurdnih zahtjeva Atine. Makedonski poslanici naravno mogu uprkos svemu da zaključe promjenu imena, ali to treba da urade svojom voljom. Zapad bi u svakom slučaju trebalo da spremi plan B.“

Reporterka lista Velt iz Skoplja piše da se „euforija može nazvati gubitkom osjećaja za realnost“ – i tu misli na izjave zapadnih političara o tome kako je referendum tobože bio veliki uspjeh.

„A pri tome su NATO i EU upravo doživjeli veliki poraz koji u svojim saopštenjima ni riječju ne pominju. (…) Niska izlaznost je blamaža za Zapad čiji su najvažniji političari prethodnih sedmica posjećivali Makedoniju i promovisali prihvatanje sporazuma“, dodaje ugledni berlinski list.

U sličnom tonu piše minhenski Zidojče cajtung. Samo trećina birača je glasala i u tom svjetlu „iznenađuju saopštenja iz Skoplja i Brisela. Uprkos svim brojkama pokušavaju ishod da prodaju kao uspjeh. Nakon borbe za glasove izbila je svađa o tumačenju rezultata. Prije svega komesar EU Johanes Han opasno istrčava. On poziva političare da prihvate odluku i delaju za dobrobit zemlje bez obzira na partijske podjele. A to znači: da prihvate novo ime zemlje.“

„Hanova pozicija je razumljiva kada se zna da je zapadna diplomatija mnogo investirala u dogovor Atine i Skplja. Ali to je radila samo u posljednje vrijeme i upravo tu leži problem. Mnogo godina se nijemo posmatrala grčka politika blokade koja je smatrana bilateralnim problemom. Nekim evropskim političarima je grčka kočnica čak bila dobrodošla – nisu baš bili zagrijani za novo proširenje NATO i EU.“

Tako nova zapadna ofanziva šarma nije impresionirala građane Makedonije, piše Zidojče.

„Umjesto toga raste odbojnost prema zvonkoj retorici integracije: evropska perspektiva, zajednica vrijednosti, porodica naroda – ko još želi to da sluša u evropskom predsoblju? Uticaj EU nisu uništile ruska ili turska meka moć (posebno ne u Makedoniji koja strahuje od rusofilnih Bugara i Srba). U pitanju je neodlučnost EU – a to prije svega znači neodlučnost njenih članica – koja ne zna šta da radi sa zemljama Zapadnog Balkana.“

Ugledni švajcarski Noje cirher cajtung takođe komentariše izjavu Hana da su Makedonci ubjedljivo podržali promjenu imena: „To naprosto nije tačno. Han izokreće činjenicu da u zemlji očito ne postoji većina za promjenu imena koju nameću Grci. To je gorko za EU i NATO koji se mjesecima zalažu za sporazum. To pokazuje koliko je u međuvremenu tanak uticaj Brisela na Zapadnom Balkanu. Tu ne pomaže ni omiljeni izgovor da su ruske manipulacije na društvenim mrežama odgovorne za razočaravajući ishod referenduma.“

Drugačiji komentar nalazimo jedino u ljevičarskom Tagescajtungu iz Berlina koji piše da je „nacionalistička desnica VMRO-DPMNE sve uradila da ljude bukvalno drži daleko od birališta u nedjelju. Ta stranka je na rubu ponora. Ako šef vlade i socijalista Zoran Zaev još jednom pobijedi, VMRO-DPMNE više nikad ne bi mogla da projektuje sliku vječnog neprijatelja Grčke. Opskurno svojatanje Aleksandra Velikog kao junaka slovenskih Makedonaca više nije dovoljno da se podstakne negativno raspoloženje prema duginoj koaliciji Zorana Zaeva koja prevazilazi nacionalne razlike. Vječni neprijatelj Grčka više neće biti dovoljan da se dobijaju izbori.“

Dalje o Zaevu piše da „nada ljevice na Balkanu sada mora da pokaže jake živce. Mora da nađe dvotrećinsku većinu u parlamentu. To je moguće samo uz preletače. Ako to ne uspije, biće neophodni novi izbori kako bi se razjasnio odnos snaga. Uprkos svim preprekama: Zoran Zaev i njegov grčki kolega Aleksis Cipras su na putu da pozitivno promijene političke koordinate na južnom Balkanu.“