Nikolić o imenovanju za protektora: Srbija pripada globalnoj naučnoj sferi

Đukanović je titulu dobio 2010. godine, dok je Igor Lukšić, tada premijer, 2012. nominovan za počasnog člana Akademije
0 komentar(a)
Tomislav Nikolić, Foto: Betaphoto
Tomislav Nikolić, Foto: Betaphoto
Ažurirano: 07.03.2015. 19:12h

Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić rekao je danas u Salcburgu da njegovo imenovanje za protektora Evropske akademije nauka i umjetnosti razumije kao čast iskazanu cjelokupnoj akademskoj zajednici Srbije i vrstu priznanja za njen kontinuirani, viševjekovni doprinos korupusu evropske i svjetske naučne i umjetničke misli.

"Samo u tom kontekstu moje današnje imenovanje dobija svoj puni smisao", istakao je Nikolić u obraćanju u Evropskoj akademiji nauka i umjetnosti, gdje je ispred Srbije inaugurisan u protektora.

On je ukazao da "glad za naukom, za ostvarenjem velikih ideja ne poznaje porijeklo niti naciju", spomenuvši neke od najvećih srpskih naučnika i umjetnika, među kojima su i Ivo Andrić, Nikola Tesla, Milutin Milanković, Mihajlo Pupin, koji svi podjednako pripadaju i svojoj zemlji i cijelom svijetu.

"I tako, povezani Teslinom strujom, Pupinovim kalemovima, Milankovićevim učenjima, danas pripadamo globalnoj naučnoj sferi, nepodeljenoj granicama, neopterećenoj pripadnostima bilo koje vrste", rekao je Nikolić.

On je dodao da je "Evropska akademija nauka i umjetnosti odavno prevazišla geografsku odrednicu iz svog imena i postala institucija planetarnog značaja", kojoj će Srbija, kao i do sada, nastaviti da doprinosi.

"Veliki pronalazač Mihajlo Pupin, kome dugujemo sonar, začetke danas neophodnog i sa čovjekom sraslog mobilnog telefona, uopšte savremenih komunikacija, i kao omiljeni profesor na Kolumbija univerzitetu i kao naučnik, ostavio je poruke za budućnost tako neophodne za razumijevanje životnog puta posutog trnjem i zvjezdama", rekao je Nikolić.

Tokom jednodnevne posjete Salcburgu Nikolić će se sastati i sa predsjednicima Austrije i Makedonije, Hajncom Fišerom i Đorđem Ivanovom.

Prije Nikolića za protektore su proglašeni i Fišer i Ivanov, kao i nekadašnji predsjednici Grcke i Hrvatske, Karolos Papuljas i Ivo Josipovic, i drugi.

Srpski predsjednik pridružiće se crnogorskom premijeru Milu Đukanoviću u redu protektora Evropske akademije nauka i umjetnosti.

Đukanović je titulu dobio 2010. godine, dok je Igor Lukšić, tada premijer, 2012. nominovan za počasnog člana Akademije. Član akademije u Salcburgu je i predsjednik Crnogorske akademije nauka Momir Đurović.

Đukanović je 2010. na svečanosti u Salcburgu kazao da su crnogorski vladari širili u Crnoj Gori evropski duh, iako je “naša prošlost na balkanskoj vjetrometini uglavnom bila ratnička”.

Prema statutu EANU počasni članovi akademije mogu postati izuzetne ličnosti, profesori univerziteta, ugledne diplomate, naučnici i istraživaci, pravna lica koja su zaposlena u oblasti nauke i obrazovanja, kao i značajni menadžeri uglednih preduzeća i vrhunski predstavnici vladinih i nevladinih organizacija.

Evropsku akademiju nauka i umjetnosti osnovali su 1990. godine bečki nadbiskup, kardinal Franc Kenig, politikolog Nikolaus Lobkovic i hirurg Feliks Unger, s ciljem interdisciplinarne razmjene i podsticanja evropske saradnje.

Akademija, koja se finansira iz javnih sredstava i donacija, ima oko 1.500 članova.

Na svečanom plenumu, koji se svake godine održava u Salcburgu, primaju se novi članovi i proglašavaju protektori.

Akademija, sa sjedistem u Salcburgu, organizovana je u više oblasti, među kojima su društvene nauke, medicina, prirodne nauke, umjetnost i svjetska religija.

Bonus video: