SABOR PODRŽAO

Hrvatska zamrzla kurs švajcarca na godinu

Vlada lijevog centra takvu mjeru predložila je da bi se pomoglo korisnicima stambenih kredita vezanih uz franak usljed iznenadnog, velikog povećanja kursa švajcarske valute.
1 komentar(a)
Hrvatska zastava, Foto: Shutterstock
Hrvatska zastava, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 23.01.2015. 15:49h

Sabor Hrvatske prihvatio je danas izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju kojima se kurs švajcarske valute u narednih godinu dana fiksira na 6,39 kuna, na teret finansijskih institucija.

Fiksiranje kursa odnosi se na sve korisnike kredita u francima i one s valutnom klauzulom u toj valuti, bez obzira na iznos i vrstu kredita.

Vlada lijevog centra takvu mjeru predložila je da bi se pomoglo korisnicima stambenih kredita vezanih uz franak usljed iznenadnog, velikog povećanja kursa švajcarske valute.

Za vladin predlog glasalo je 85 poslanika, jedan je bio protiv, a jedan suzdržan.

Uoči glasanja, Vlada je Saboru uputila amandman koji predviđa da se izmjena zakona, umjesto na kredite do miliona kuna (130.000 eura), odnosi na sve ugovore o kreditu vezane uz franak bez obzira na iznos, što je takođe prihatila većina poslanika. Kredita u vrijednosti iznad miliona kuna ima 2.600.

Udruženje Franak, koje okuplja dužnike u francima, zbog tog amandmana odustalo je, bar zasad, od najavljenog masovnog protesta.

Udruženje je pozvalo građane da pale svijeće pred bankama, Trgovačkim sudom i Hrvatskom narodnom bankom za žrtve švajcarca i svih drugih lihvarskih kredita.

Premijer Zoran Milanović poručio je ranije da je vladin predlog, koji je donet u izbornoj godini, njegova državnička odluka i da desetine hiljada porodica sada mogu mirno da idu na spavanje. On je objasnio da se u idućih godinu dana može pristupiti razgovorima o trajnom rješenju tog problema, pomenuvši i konverziju kredita vezanih uz franak u kunske kredite, za šta je potrebna saglasnost HNB.

Guvarner HNB Boris Vujčić izjavio je potom da bi za rješenje problema dužnika u švajcarcima najneisplativiji bio tzv. mađarski model, odnosno konverzija svih valutno indeksiranih kredita u kunske.

Prema procjenama HNB, takav bi model međunarodne depozite Hrvatske smanjio više od 70 odsto, odnosno oni bi pali ispod 3,0 milijarde eura, što bi moglo da ima velike negativne efekte na privredu.

Kao najmanje bolna ocijenjena je opcija o preugovaranju postojećih kredita na osnovu aktualne tržišne vrijednosti nekretnina i trenutne kreditne sposobnosti dužnika.

Hrvatsko udruženje banaka kritkovalo je vladin predlog o zamrzavanju kursa franka na godinu, a nisu isključili mogućnost podnošenja tužbi pred Ustavnim sudom, ali i međunarodnim sudovima. Procjenjuje se da je u Hrvatskoj još oko 60.000 kredita s klauzulom u švajcarskoj valuti, uglavnom stambenih.