Dvojica američkih biznismena, bivši poslovni partneri kontroverznog bosanskog biznismena Damira Fazlića, tvrde da su Fazliću uplatili milion dolara koje je trebalo dalje uplatiti albanskoj Demokratskoj stranci, kako bi zauzvrat vlada Albanije odobrila njihov posao.
Dok se 2006. Albanija spremala da pokrene tržište internet telefoni je, odnosno VoIP (Voice over Internet Protocol) usluga, Fazlić i njegovi partneri iz SAD su oformili kompaniju Meridijan Telekomjunikejšns (Meridian Telecommunications).
Kompanija je trebalo da bude prva firma koja će u Albaniji ponuditi VoIP usluge u saradnji sa državnim Albanskim telekomom.
Prema podacima Federalne komisije za komunikacije, FCC, Damir Fazlić posjeduje 50 odsto kompanije Meridijan sa sjedištem u Indijani, SAD. Preostalih 50 odsto je u vlasništvu Amerikanaca Tima Džina i Tonija Altavile. FCC je, inače, državna institucija SAD-a zadužena da reguliše rad telekomunikacionih kompanija koje posluju u inostranstvu.
Dokumenti do kojih je došao BIRN, pokazuju da su se vlasnici kompanije Meridijan nadali da će firma samo u prvoj godini poslovanja, 2007, zaraditi najmanje tri miliona dolara.
Međutim, postojala je samo jedna prepreka: Džin i Altavil trebalo je da do 15. decembra 2006. vladajućoj Demokratskoj stranci uplate dvije „investicije” od po 500.000 dolara kako bi sklopili dogovor.
Fazlić, blizak saradnik tadašnjeg premijera Albanije Saljija Beriše, rekao je svojim partnerima iz SAD-a da moraju da izvrše uplate.
„Iako će sadašnji premijer biti na toj funkciji još tri godine, zaista je potrebno da pravi ljudi pobijede na lokalu. To bi pomoglo ostvarivanju cilja, jer su izbori planirani do kraja godine”, objasnio je Fazlić, a pokazuju bilješke sa sastanka u Meridijanu, održanog u septembru 2006.
„On (Fazlić) je rekao da sve što treba da uradimo jeste da investiramo million dolara za potkupljivanje tamošnjih političara, jer su se u to vrijeme pretpostavljam održavali (lokalni) izbori.
„Tvrdio je da moramo da finansiramo kasu pobjedničke partije kako bismo uopšte mogli da pokrenemo (telekomunikacione) centrale. Tako da smo Tim i ja obezbijedili milion dolara,” tvrdi Altavila.
Fazlić je čvrsto negirao navode da je novac prebacivao Demokratskoj stranci, koja je odbila da odgovori na pitanja BIRN-a.
Milion deponovan na Fazlićeve račune
Džin i Altavila su, u odvojenim razgovorima za BIRN, rekli da su uzeli zajednički kredit od milion dolara, a da su novac prebacili na Fazlićeve lične račune u banci HSBC, jedan u SAD-u i drugi u ofšor zoni ostrva Džersi.
Ni BIRN, ni Fazlićevi poslovni partneri iz SAD nisu mogli da potvrde da li je išta od tog novca prebačeno Demokratskoj stranci.
Fazlić je priznao da je bilo nekih „investicija", ali je odbio da pruži bilo kakve detalje o tome kako je novac potrošen. Odlučno je odbacio tvrdnje da je obećao da će sredstva prebaciti stranci radi odobravanja posla sa Albanskim Telekomom.
Ugovor između Meridijana i Albanskog telekoma popisan je u oktobru 2006. Kako je Fazlić napisao u imejlu svojim partnerima, ugovor je potpisao Ljuljzim Baša, tadašnji ministar saobraćaja i komunikacija u Berišinoj vladi, a sada gradonačelnik Tirane i lider Demokratske stranke.
Baša je odbio BIRN-ov zahtjev za intervju i nije odgovorio na pitanja koja smo mu poslali u pisaiioj formi.
Ugovor je Fazliću i njegovim partnerima iz SAD obezbijedio šestomjesečni pristup infrastrukturi Albanskog telekoma za njihovu investiciju u internet telefoniju u toj zemlji.
Džin i Altavila kažu da je posao sa Albanskim telekomom krenuo dosta dobro, a Meridijan je zaradio najmanje 150.000 dolara za prvih šest mjeseci 2007. Sva zarada je, kako kažu, iskorišćena za otplatu rata za kredit.
Međutim, kompanija sa suočavala sa tehničkim problemima, jer su centrale korišćene za usmjeravanje VoIP poziva stalno gašene.
Fazlić, koji je bio zadužen za komunikaciju sa albanskim XXX, u početku se trudio da otkloni poteškoće. Onda je, kako tvrde Džin i Altavila, iznenada prestao da odgovara na pozive i poruke.
U oktobru 2007, dvije turske kompanije su, nakon dugog procesa privatizacije, kupile Albanski telekom.
„Falsifikovani“ ugovor
Prema internoj prepisci partnera u Meridijanu, u koju je BIRN imao uvid, Džin i Altavila su, kada je njihov poduhvat u Albaniji počeo da se raspada, otkrili da su u ugovoru Albanskog telekoma navedene različite cijene i troškovi od onih koje je njima prezentovao Fazlić.
I ne samo to, administrator Meridijana Stiv Slavin, tvrdio je da je njegov potpis na ugovoru sa Albanskim telekomom falsifikovan, da je njegovo ime pogrešno napisano, kao i da je njegova funkcija navedena pogrešno, pošto je pisalo da je predsjednik kompanije. BIRN nije mogao da dobije kopiju ugovora.
U imejlovima u koje je BIRN imao uvid, Albanski telekom je tvrdio da je centrala koju je Meridijan koristio isključena, jer kompanija nije platila račune.
Amerikanci su to osporavali na osnovu ugovora za koji su vjerovali da su potpisali. Albanski telekom je Meridijanu odgovorio da ne znaju ko im je obezbijedio ugovor i da ne čuvaju alternativni dokument. Fazlić to nije želio da komentariše.
„Zbog Damirovih političkih veza u Albaniji, prilika je bila tu. On je bio dobar prijatelj sa premijerom (Berišom) i mogao je da dobije centralu u Albaniji i mi bismo bili u mogućnosti da prodajemo minute", Altavila je rekao za BIRN.
Dvojica biznismena na kraju su angažovala uticajnog lobistu srpskog porijekla iz Vašingtona, Obrada Kesića. Kesić je trebalo da pronađe Fazlića i da obnovi posao sa Albanskim telekomom, ah nije uspio.
Džin kaže da su Altavila i on na kraju odlučili da umanje svoje gubitke.
,,S obzirom na to koliko je novca bilo u pitanju, očekivao sam da će on (Fazlić) to srediti... Toni i ja jednostavno nismo imali novca da idemo dalje,” rekao je za BIRN.
Fazlić, čija supruga Amra je američka državljanka, upoznao je biznismene iz Amerike 2006. preko zajedničkog poslovnog poznanika.
Impresionirani Fazlićevim vezama u Albaniji, Džin i Altavila su sa Fazlićem razradili plan kako da iskoristi tržište internet telefonije u nastajanju.
„Zbog Damirovih političkih veza u Albaniji, prilika je bila tu. On je bio dobar prijatelj sa premijerom (Berišom) i mogao je da dobije centralu u Albaniji i mi bismo bili u mogućnosti da prodajemo minute", Altavila je rekao za BIRN.
Fazlić: Demokratska stranka nije dobila ništa
Kada je BIRN Fazlića u mejlu pitao o poslovima sa Albanskim telekomom, on je negirao da je poslovao sa ovom kompanijom.
Jednako rezervisan i kada je u pitanju kompanija Meridijan, Fazlić je u junu u intervjuu za BIRN rekao da je „radio sa" Meridijanom. Međutim, pokušao je da dovede u sumnju to da li je bio akcionar, tako što je odbio da direktno odgovori na pitanja o vlasništvu, pitajući: „Kako sam ja bio partner?"
Međutim, podaci američkog FCC-a pokazuju da je Fazlić posjedovao polovinu Meridijan Komjunikejšnsa preko kompanije Kleone Limited (Cleone Limited), registrovane na Kipru. Prema dokumentaciji sa Kipra, Fazlić je naveden kao direktor firme Kleone, čiji je jedini akcionar firma Morvig Limited (Morewig Limited) iz Londona.
Prema dokumentima do kojih je došao BIRN, Morvig Limited je jedini akcionar još jedne firme sa Kipra, Kelena Limited, koja je u potpunosti u vlasništvu Fazlića.
U imejlovima u koje je BIRN imao uvid, Fazlić je zatražio da sav profit bude usmjeren na njegov račun u banci na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.
Na pitanje zašto je savjetovao Džina i Altavilu da plate million dolara, Fazlić je negirao da je ikada imao namjeru da prebaci sredstva Beriši ili Demokratskoj stranci.
„Oni (Džin i Altavila) su morah da investiraju i sve to ja samo kažem da meni ništa nije dato da dam Beriši ili Demokratskoj stranci to je izjava.”
„Mislim da ćete naći da ovaj posao jeste jedna od onih stvari koje nisu uspjele."
Iako imejlovi koje je razmijenio sa partnerima iz Amerike jasno pokazuju da je Fazlić očekivao zaradu, u razgovoru za BIRN on je tvrdio da nije profitirao od posla Meridijana i Albanskog telekoma, jer je posao propao.
U imejlovima u koje je BIRN imao uvid, Fazlić je zatražio da sav profit bude usmjeren na njegov račun u banci na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.
Fazlić: Politički pristup je legitimno sredstvo u biznisu
Imejl prepiska i dokumentacija do koje je BIRN došao tokom istraživanja, otkrivaju na koji način je Fazlić koristio svoje veze sa Berišom i albanskom političkom elitom kako bi posredovao u poslovima i dobijao informacije od političara.
U jednom imejlu Fazlić je svojim partnerima iz SAD rekao da je „ministar saobraćaja i telekomunikacija potpisao ugovor sa Meridijanom'4. U drugom imejlu, jedan od radnika Meridijana je prepričao telefonski razgovor sa Fazlićem i napisao da je Fazlić rekao da će se sastati sa Berišom kako bi razgovarali o energetskom poslu, za koji je Meridijan htio da konkuriše.
Fazlić je bio Berišin savjetnik, kao i savjetnik drugih istaknutih članova Demokratske stranke tokom uspješne izborne kampanje 2005. Tokom kampanje, regrutovao je uticajne lobiste iz Vašingtona kao savjetnike.
Fazlić ističe da tu pomoć nije naplatio, tvrdeći da im je pomogao isključivo zato što je vjerovao u njihovu stvar. Nakon što je Beriša pobijedio na izborima, Fazlić je ubrzo počeo da koristi svoje kontakte kako bi u Albaniji koja je tada bila jedna od brzorastućih ekonomija u Evropi izgradio poslovnu imperiju.
I Beriša i Fazlić su u nekoliko navrata negirali navode da je Fazlić imao koristi od svojih političkih veza, ali dokumenta do kojih je došao BIRN tokom istraživanja o njegovim kontroverznim poslovima sa zamljištem govore drugačije
U Tirani je osnovao tri kompanije Kraun akvizišns (Crown Acquisitions), Virtu akvizišn (Virtu Acquisition) i SRF divelpments (SRF Developments), a Bašinog šuraka Eriona Isufija je postavio kao menadžera u svakoj od njih.
Njegove kontroverzne veze sa vlašću dospjele su pod budno oko albanskog tužilaštva, koje je bilo alarmirano činjenicom da su Fazlićeve firme prebacivale novac sa ofšor računa i kupovale zemljiše u Albaniji isključivo u gotovini.
U oktobru 2008. godine, tužilaštvo je pokrenulo istragu o pranju novca u nizu kupoprodajnih ugovora koje je u Fazlićevo ime obavila Berišina kćerka, advokatica Argfta Maltezi Beriša i njegove pristalice tada su žestoko i javno kritikovali istragu, koju su tužioci na kraju prekinuti, pošto od vlasti na Kipru i u BiH nisu uspjeli da dobiju ključna dokumenta u vezi sa Fazlićevim poslovnim operacijama.
I Beriša i Fazlić su u nekoliko navrata negirali navode da je Fazlić imao koristi od svojih političkih veza, ali dokumenta do kojih je došao BIRN tokom istraživanja o njegovim kontroverznim poslovima sa zamljištem govore drugačije.
Fazlić, koji ima moćne prijatelje i u Vašingtonu i na Balkanu, priznao je u intervjuu za BIRN da je koristio svoje kontakte kako bi otvorio pojedina vrata, ali je negirao bilo kakve nezakonitosti.
„Da li ja svakodnevno koristim svoje kontakte da otvorim neka vrata? Da. Postoji pristup, onda postoji korupcija. Pristup je legitimno sredstvo u biznisu i to je ono što želim da razjasnim.” U međuvremenu, Altavila pokušava da obnovi svoj život, nakon što je 2012. bio primoran da proglasi bankrot, još uvijek opterećen polovinom kredita od milion dolara.
„Bio sam veoma glup," priznaje, nakon što je otpisao mogućnost da će ikada više vidjeti svoj novac.
Galerija
Bonus video:
